Citronka (limonka) je stara, zimska sorta. Plodovi su joj izrazito žuti i čvrsti, kiselkastog okusa.
Turska se sve više okreće samodostatnosti kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima. Nedavno smo pisali o tome kako im je plan da do 2021. godine tržište poljoprivrednih proizvoda raste za otprilike 136 milijuna dolara godišnje. Iako je nositelj ovoga plana povrćarska proizvodnja, trude se i oko proizvodnje voća.
Turski marš u proizvodnji povrća - 56.000 ha prekriveno plastenicima
U blizini grada Korkutelija, 100 kilometara od Antalije postoji nasad krušaka, a u Turskoj je najzastupljenija sorta Citronka, piše Bojan Kecman na svom blogu.
Citronka (limonka) je stara, zimska sorta. Karakteristike ove kruške su izrazito žuti i čvrsti plodovi, kiselkastog okusa.
Turci ovu krušku vole jer se bere od kraja rujna, točnije 25.9. do polovine studenog kada kod njih zna pasti snijeg.
Prosječan urod na četiri hektara je 30 do 35 tona po hektaru, a radi se o ekološkoj proizvodnji. Prinos je, dakle, gotovo isti kao i u konvencionalnoj proizvodnji. Zimsku rezidbu ne primjenjuju, zbog toplijeg vremena, a proljetnu počinju u svibnju.
Vlasnici ovog nasada krušaka kažu da stabla tretiraju tri puta godišnje i to samo bakrom i sumporom. Protiv kruškine buhe bore se sumpornim preparatima. Interesantno, piše Kecman, kruškinog savijača nema.
Zbog viših temperatura problemi s čađavom krastavošću svedeni su na minimum, a za to je najviše zaslužno frezanje kompletnog voćnjaka, koje se radi početkom studenog i kada opadne sav list. Tako se uništavaju prezimljujuće spore patogena.
2u1 akcija: Frezanje i malčiranje voćnjaka kombinacijom dva stroja
Najviše muke zadaje im, kao i u Izraelu, Erwinia amylovora – bakteriozna plamenjača. I nju uništavaju sumporom. Olakšavajuća okolnost je stalni povjetarac koji donekle spriječava razvoj bolesti, a primjenjuju podzemno navodnjavanje iz akumulacija u kojima se voda nakuplja tijekom zime i proljeća.
Inače, u Turskoj se godišnje proizvodi oko 400.000 tona krušaka.
Tagovi
Autorica
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Ma Đuro nema,.u tome i je stvar. Samo jedna vrsta papirnatih vrećica, jednakomjerno raspoređena po polju.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
Vjerovatno u blizini ima deponija smeća pa je vjetar to raširio ! U Dalmaciji vjetar raširi plastične vrećice , a to je još puno gore za okoliš !
Đuro Japaric
prije 6 godina
Porazom Turske vojske pod Bečom u čijimsu se redovima borili i Slavoci , ostali smo bez 250 000 Slavonaca islamske vjere , i postali roblje Craske Austrije , koja je upropastila Slavonsko - Baranjsku poljoprivredu ! Danas je Slavonija u IV Reichu zvanom EU u kojem doživljava gospodarsko i demografsko uništenje . Dana na HRT u Plodovima zemlje mogli smo vidjeti više priloga o KRČENJU voćnjaka u Slavoniji ! Volim kruške , drago mi je da ih bar TURCI sade , a i ja sam posadio nekoliko sadnica na divljim podlogama koje sam , sam proizveo !