Prekomjerna sječa ili dobro gospodarenje? Treba snimiti stvarno stanje naših šuma

Izmjena Zakona o šumama rasteretit će gospodarstvo za 33 milijuna kuna na godišnjoj razini, no s druge strane smanjiti sredstva za općekorisne funkcije šuma, poručila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir prilikom rasprave o dopunama zakona u Hrvatskom saboru.

Podsjećamo,  predloženim se stopa po kojoj se obračunava naknada za općekorisne funkcije šuma smanjuje s 0,0265% godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024%. Također se predlaže i oslobađanje od plaćanja naknade za OKFŠ poduzetnika s godišnjim prihodom ili primitkom manjim od 7,5 milijuna kuna, dok su do sada toga bili oslobođeni poduzetnici s prihodom do tri milijuna kuna godišnje, stoji u priopćenju.

Izmjene Zakona o šumama u drugom saborskom čitanju

No, pojasnila je da iako podržava Zakonom predloženo rasterećenje, ujedno se zalaže da sredstva koja će nedostajati nadomjeste iz drugih izvora. 

"Koliko god ova strana medalje bila sjajna, njezina druga strana znači smanjenje sredstava za općekorisne funkcije šuma na godišnjoj razini“, naglasila je dodavši kako su ta sredstva potrebna za održavanje infrastrukture, šumskih putova kod javnih i privatnih šumoposjednika, razminiranje i pomoć u zaštiti od požara i ostalih aktivnosti.

Zaostale mine i gospodarenje šumama glavni problemi

Nadalje, pohvalila je hrvatske šumare koji obavljaju dobro svoj zadatak, ali istaknula da građani često kritiziraju njihov posao. Upozorila da je nakon rasprave o ovom Zakonu u prvom čitanju pristiglo dosta komentara u kojima su građani tvrdili da na određenim lokacijama upravljanje šumama nije u stilu dobrog gospodara, da ima prekomjerne sječe, da se uništavaju šumske prometnice, ali i javne i županijske ceste prilikom izvlačenja i transporta drva iz šume. Na takve kritike, predstavnici šumarskog sektora odgovorili su da se radi o aktivnostima koje su uobičajene u gospodarenju šumama.

"Zbog tako oprečnih stavova, ali i zbog pojava bolesti u šumama hrasta, jasena i kestena važno nam je žurno reagirati i snimiti stvarno stanja naših šuma i temeljem toga izraditi preporuke za buduće upravljanje“, rekla je Petir.

Podsjetila je i da se Hrvatska još uvijek bori s problemom zaostalih mina iz Domovinskog rata i da posao razminiranja nije niti približno priveden kraju.

Hrvatskoj treba još 459 milijuna eura za razminiranje šumskog prostora

Prema podatcima Hrvatskog centra za razminiranje, minski sumnjivo područje na prostoru Hrvatske nalazi se još na području osam županija odnosno 49 gradova i općina, i iznosi 281,5 četvornih kilometara. Od 1998. godine do danas Europska unija je pridonijela procesu razminiranja u Hrvatskoj sa 177,6 milijuna eura, a nastavlja pomagati i dalje kroz strukturne fondove.

Hrvatsko drvo može biti konkurentno na tržištu

Tijekom rasprave dodala je da hrvatsko drvo treba i može biti konkurentno, a sektoru se može pomoći uporabom u drugim sektorima, posebno kod obnove ili izgradnje zgrada javne namjene.

Hrvatska kao primjer dobre prakse u očuvanju i zaštiti šuma?

Građevina s jednom tonom drva dovodi do prosječnog smanjenja emisija CO2 za čak 2,1 tonu tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda u odnosu na građevinu s jednom tonom betona, stoji između ostalog u priopćenju Odbora za poljoprivredu.