Hrvatska kao primjer dobre prakse u očuvanju i zaštiti šuma?

"Europska unija treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području, a naši stručnjaci i njihov "know – how“ u toj im implementaciji mogu biti od velike pomoći“, poručio je dekan Šumarskog fakulteta, prof.dr.sc. Tibor Pentek na Stručnom skupu održanom na temu "Politike i zakonodavstvo Europske unije i RH u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“.

Prema njemu, u Hrvatskoj su, zahvaljujući stoljetnoj snažnoj povezanosti i suradnji visokoga školstva, znanosti i struke, utkana načela održivoga ili potrajnoga gospodarenja temeljenoga na znanstvenim spoznajama zagrebačke škole uzgajanja šuma, uz prirodnu obnovu i očuvanje klimatogenih šumskih zajednica, te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga cijelomu društvu, navodi se u priopćenju saborskog Odbora za poljoprivredu. 

S obzirom na važeće zakonske okvire u EU i RH, ali i nove dokumente Unije koji su netom doneseni ili su u završnoj fazi donošenja, dodao je, potpuno se opravdanom čini bojazan hrvatske šumarske struke da se održiv pristup gospodarenju šumama, kakav njegujemo već više od stoljeća, dovodi u pitanje. 

"Održivi i prirodni pristup gospodarenju u Hrvatskoj, osigurao je ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica EU-a“, zaključio je dekan.

Zaustavljanje krčenja i propadanja šuma

Skupu je nazočila i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir pojasnivši kako Ugovorom o funkcioniranju Europske Unije nije obuhvaćena zajednička šumarska politika te je ista u nadležnosti država članica. 

Kako je navela, iz Izvješća Komisije o Novoj strategiji za šume i sektoru temeljenom na njima iz 2018. godine, ali i svih komunikacija, aktivnosti i dokumenata vezanih uz Zeleni plan, Klimatsku strategiju do 2050., strategije o biogospodarstvu i bioraznolikosti.., moguće je zaključiti kako bi uz postojeće financiranje iz mjera programa ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike upravo Strategija za šume bila koristan alat za zaustavljanje krčenja i propadanja te obnovu kao i stvaranje održivih mehanizama za poticanje zelenog financiranja za šume. 

Stava je kako novi smjer europskih politika, koji u obzir uzima međusobne utjecaje i jača njihovu koordinaciju, iako slojevit i složen, jedini koji može biti održiv i dati dodanu vrijednost.

7 milijuna kuna za inventuru šumskih resursa

Podsjetila je i na inicijativu koju je iznijela jesenas u okviru Odbora za poljoprivredu, a koju je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo, te u Proračunu za 2021. godinu osiguralo iznos od 7 milijuna kuna namijenjenih Nacionalnoj inventuri šumskih resursa Republike Hrvatske kao i 1,7 milijuna kuna namijenjenih mjerama očuvanja šumskih genetskih resursa.

Sektor prerade drva: Hrvatska ima veliki potencijal i sirovinsku osnovu

Počesto nam se događa, naglasila je, da šume uzimamo 'zdravo za gotovo' zaboravljajući njihov višestruki utjecaj na razne segmente društva i zajednice. Reagiramo u kriznim situacijama kao što su to požari, ledolomi i druge elementarne nepogode.

"Tada je prekasno jer se više nije moguće vratiti na početne pozicije i tek tada postanemo svjesni njezine multifunkcionalne uloge“, istaknula je Petir, upozorivši kako je površan pristup prema našim šumama potrebno žurno promijeniti.  

Stručni skup održan je u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika.