• Održivo upravljanje šumama
  • 16.09.2020. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Sektor prerade drva: Hrvatska ima veliki potencijal i sirovinsku osnovu

Održana je sjednica Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera i Udruge biomase CROBIOM, kojoj je nazočila i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Foto: JumpStory (ilustracija)
  • 90
  • 16
  • 0

"Premda nije u nadležnosti Europske unije već država članica, EU itekako vodi računa o usklađivanju smjernica u sektoru šumarstva i na šumi baziranih industrija s drugim politikama Unije jer je svjesna značaja njezine multifunkcionalne uloge. Želja je da se iskoriste u punom potencijalu i istovremeno osigura održivo upravljanje s ciljem zaštite biološke raznolikosti i očuvanja općekorisnih funkcija šuma“, rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera i Udruge biomase CROBIOM održanoj u utorak u Zagrebu.

Kako se navodi u priopćenju, održivo upravljanje šumama ključno je u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti do čega dovode sve učestalije krčenje šuma, nesmotrena ljudska aktivnost i elementarne nepogode. S obzriom da poslovanje drvnog sektora ovisi o održivosti sirovine koju pružaju šume, na razini EU postavljeni su i pravno obvezujući ciljevi vezani uz udio obnovljive u ukupnoj potrošnji energije, kao što je i kroz razne mjere financiran razvoj tih područja i poboljšanje održivosti šuma.

"Naš cilj mora biti korištenje domaće sirovine u stvaranju finalnog proizvoda te snažnija potpora korištenju proizvoda od drva u svim sektorima. Pozitivni čimbenici sektora prerade drva su veliki prerađivački potencijal, sirovinska osnova (kvalitetna, certificirana i dostupna), izvozna orijentiranost gotovih proizvoda, iskustvo i tradicija, kadrovi, postojanje izvrsnog potencijala rasta i to moramo iskoristiti na pametan način“, istaknula je Petir.

Minska omotnica

Također, podsjetila je, Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena je i tzv. minska omotnica. Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura.

Hrvatska još danas ima oko 425 km2 minski sumnjivih površina od kojih je 38.000 ha čine površine pod šumama. Potrebno je 459 milijuna eura da se posao razminiranja dovrši do 2026. godine. Od 1998. do 2018. u čišćenje zemlje od mina uloženo je čak 727,3 milijuna eura. Najviše novca potrošeno je iz državnog proračuna, a radi se o iznosu od 417 milijuna eura.

"Važnost na šumi baziranog sektora za daljnji razvoj i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima je velika. Aktivnosti koje će proizaći iz europskog Zelenog plana i novog okvira Zajedničke poljoprivredne politike pružaju nam uz to i priliku za jačanje dodane vrijednosti šuma koju je potrebno pametno iskoristiti“, poručio je direktor Hrvatskog drvnog klastera je Marijan Kavran.

Drvo mora postati važan segment ruralnog razvoja Hrvatske

Inače, o Prijedlogu Zakona o izmjenama zakona o šumama, raspravljalo se i u Saboru. 

"Važno je potaknuti potražnju za drvom proizvedenim na održiv način što je i u skladu sa zelenom javnom nabavom na koju poziva EU. Drvo mora postati važan segment ruralnog razvoja Hrvatske, a tome u  prilog ide i činjenica da je drvoprerađivački sektor u proteklom desetljeću predstavljao važnu industrijsku sastavnicu s izvozom od oko 1,2 milijardi EUR te je sa šumarstvom zapošljavao preko 50 000 radnika, uglavnom na ruralnim područjima“, rekla je Petir. 

Zakonom je, naime, predloženo smanjenje stope za obračun naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) za nešto manje od 10% i oslobađanje od plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe s prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna, a što će rezultirati rasterećenjem gospodarstvenika u iznosu od 33 milijuna kuna i olakšati im poslovanje.

"Ta je sredstva potrebno nadomjestiti iz drugih izvora kako ne bi doveli u pitanje gospodarenje u zaštitnim šumama i šumskim zemljištima, izradu i odobrenje šumskogospodarskih planova javnih šumoposjednika, troškove gospodarenja gospodarskim šumama javnih i malih šumoposjednika, razminiranje šuma i šumskog zemljišta, vatrogasnu djelatnost i znanstvene i stručne radove iz područja šumarstva, jer se sve to financira iz prikupljene naknade za OKFŠ“, pojasnila je. 


Tagovi

Marijana Petir Šume Europska unija Minska omotnica Sirovine


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros sam za Agroklub pripremao materijal za zanimljivu reportažu o jednom od najljepših pašnjaka n... Pročitaj cijelu bilješku »