Mobilne šume mogle bi pomoći gradovima u suočavanju s klimatskim promjenama

Gradovi u Europi isprobavaju sheme poput krovnih vrtova i "pokretnih šuma" kako bi ugradili više prirode u urbana područja u nastojanju da zaštite svoje građane od klimatskih promjena poput vrućina, poplava i suša. Gradovi postaju teža mjesta za život, jer klimatske promjene donose veće temperature, oskudicu vode i poplave, čime ne samo da već napučeno gradsko područje postaje manje ugodno, nego i živote dovodi u opasnost.

No, možda je moguće zaštititi građane od tih prijetnji integriranjem više prirode u urbana područja, tvrde znanstvenici.

"Izgubili smo pojam kako raditi s prirodom", rekla je dr. Laura Wendling, urbana znanstvenica iz VTT Finsko-tehničkog istraživačkog centra. No, korištenjem prirodnih sustava, gradovima je moguće pomoći prilagoditi se klimatskim promjenama, objavio je EU magazin Horizon.

Pločnici koji apsorbiraju kišnicu, zelenije biciklističke staze...

Uključuju jednostavne pristupe poput sadnje novih stabala i stvaranja parkova s bogatom kolekcijom biološke raznolikosti. Ali oni mogu uključivati i složenija rješenja poput pokrivanja krovova u vegetaciji koja je učinkovita za usvajanje ugljika iz atmosfere, pločnike koji apsorbiraju kišnicu i pokretne šume - prijenosna stabla u loncima koja se mogu premjestiti u žarišta kako bi se pružila hladovina i čisti zrak.

Zasadi stablo, ne budi panj! Čeka nas velika kolektivna sadnja stabala u Hrvatskoj!

Dr. Wendling je tehnički koordinator UNaLaba, projekta koji želi dobiti informacije potrebne za uvjerenje više gradova u rješenja koja se temelje na zelenoj svjetlosti. Projekt je predstavio izbor pilota u Eindhovenu u Nizozemskoj, Tampereu u Finskoj i Genovi u Italiji, kako bi pokazao je li moguće upotrebom prirode poboljšati otpornost gradova na toplije temperature ili bolje upravljanje vodama.

Među rješenjima koja će se isprobati su zelenije biciklističke staze, koje bicikliste vode duž staza s većim brojem posađenih biljaka i mogu umanjiti njihovu izloženost onečišćenju zraka. Također će koristiti alge za čišćenje vode uklanjanjem onečišćujućih tvari kao što su nitrati i ribnjaci projektirani za hvatanje viška kišnice kako bi zaštitili gradove tijekom oluja.

Građani će putem aplikacija dostavljati informacije

Projekt će pratiti utjecaj kombiniranih rješenja u svakom gradu i pokušati kvantificirati koliko su smanjili temperaturu, očistili zrak i vodu ili spriječili poplave. To će se postići kombinacijom posebnih senzora, nadgledanja vremena, ručnim prikupljanjem podataka i građanima koji će putem aplikacija dostavljati korisne informacije.

Do 2050. godine očekuje se da će 80% europskog stanovništva živjeti u gradovima, u usporedbi sa 70% danas, što će dodatno povećati potražnju za zemljom i prirodom. 

Kišni vrtovi

Mnogi gusto naseljeni gradovi također imaju povijesne građevine koje mogu otežati provedbu rješenja temeljenih na prirodi.

Posadili više od 353 milijuna stabala u jednom danu i srušili svjetski rekord

"Može biti vrlo teško promijeniti grad, pogotovo ako je star", rekao je Raúl Sánchez-Francés, stručnjak za ekološko ozelenjivanje grada u CARTIF tehnološkom centru u Španjolskoj: "Ali gradove trebamo smatrati ekosustavom i čovjekom kao dijelom ovog ekosustava."

Projekt bi trebao implementirati svoja prva rješenja u 2020. godini, uključujući korištenje uređaja za čišćenje zraka na pročelju trgovačkog centra u Valladolidu i urbane mobilne šume u Liverpoolu. Potom očekuju da će druga rješenja biti implementirana do 2022. Zatim će koristiti prikupljene podatke kako bi pomogli drugim gradovima da vide kako priroda može pomoći u suzbijanju klimatskih promjena.

"Ako podučavate ljude o rješenjima koja se temelje na prirodi, oni žele rješenja koja se temelje na prirodi", rekao je Sánchez-Francés.