Posadili više od 353 milijuna stabala u jednom danu i srušili svjetski rekord

Etiopljani su posadili više od 353 milijuna autohtonih stabala u 12 sati, u sklopu kampanje pošumljavanja diljem države pod nazivom "Zeleno nasljeđe". Riječ je o najviše stabala koje je država zasadila u jednom danu, čime je oborila nekadašnji rekord Indije s oko 66 milijuna stabala.

U 12 sati posadili 66 milijuna stabala - novi Guinnessov rekord

Krajnji je cilj potaknuti Etiopljane da zasade 4 milijarde stabala tijekom "kišne sezone" 2019. između svibnja i listopada. Etiopija je dosad zasadila 2,6 milijardi stabala ove godine, a naporima proteklog tjedna uspjeli su doći do broja 353.633.660, tvitao je državni ministar za inovacije i tehnologiju, Getahun Mekuria.

Rapidno krčenje šuma u Etiopiji

Etiopija - druga najmnogoljudnija nacija Afrike - pretrpjela je rapidno krčenje šuma od sredine 20. stoljeća, uglavnom zbog velikog broja stanovnika, navodi bigthink.com. Prema organizaciji za upravljanje šumama Farma Afrika, šumske regije Etiopije smanjile su se s oko 30 posto na kraju 19. stoljeća na današnjih manje od četiri posto. Problem nije samo ekološki, već i ekonomski, s obzirom da poljoprivredni sektor čini oko 85 posto radnih mjesta u zapadnoafričkoj državi.

Možda je i to dijelom razlog zašto se etiopijska vlada odlučila izravno obratiti svojim 110 milijuna građana, tražeći da svaki posadi 40 sadnica. Taj su dan čak zatvorili državne urede kako bi radnici mogli "izaći van i dati svoj obol". Tijekom 2017. godine Etiopija se pridružila više od 20 drugih afričkih država potpisivanjem AFR100 (Afrička inicijativa za obnovu šumskog krajolika) koja ima za cilj obnoviti 100 milijuna hektara zemlje do 2030. godine.

Kako se obnova šuma može boriti protiv klimatskih promjena?

Budući da biljke uklanjaju ugljik iz atmosfere putem fotosinteze, pošumljavanje bi mogao biti prirodan i učinkovit način za usporavanje klimatskih promjena. 

Istraživači su otkrili da će sadnja na 0,09 milijardi hektara dostupne zemlje širom svijeta ukloniti 205 gigatona ugljičnog dioksida iz atmosfere u narednih 40 do 100 godina. To je otprilike dvije trećine od procijenjenih 300 gigatona koje su ljudi već napravili.

"Stvar je u tome što je pošumljavanje toliko snažno, veće nego što je itko ikad očekivao", rekao je Thomas Crowther, profesor znanosti o okolišnim sustavima u ETH Zurichu. "To je vrhunsko rješenje klimatskih promjena u smislu potencijala skladištenja ugljika."

Iako globalna zajednica nije blizu provođenja tako velike, koordinirane kampanje pošumljavanja, neki istraživači primijetili su da bi nedavna studija mogla biti korisna za mapiranje određenih područja na kojima bi stabla mogla rasti. U svakom slučaju, čini se da je pošumljavanje učinkovit alat protiv klimatskih promjena, ali nije najbrži.

"Trebat će desetljeća da nove šume narastu i ostvare svoj potencijal. Od vitalnog je značaja da zaštitimo šume koje postoje danas, slijedimo druga klimatska rješenja i nastavimo s postupnim ukidanjem fosilnih goriva iz naših gospodarstava kako bismo izbjegli opasne klimatske promjene", zaključio je Crowther.