Pretraga tekstova
Putem Facebooka, otvaranjem grupe 'Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj 25., 26. i 27.10.2019.' pokrenuta je hvalevrijedna akcija kojoj se u samo nekoliko dana pridružilo 15-ak tisuća osoba.
Mateja Angelina Kramar iz Varaždina, mlada majka čiji interesi su uvelike vezani za zaštitu planeta Zemlje, pokrenula je inicijativu kolektivne sadnje drveća koja se planira u listopadu ove godine.
"Suosjećam sa svime što se događa u svijetu, ali i u našoj Hrvatskoj, jer to djeluje direktno na sve nas. Brine me nedjelovanje društva po pitanju uništenja šuma i prirode općenito. Svi mi jako volimo pričati i pisati po društvenim mrežama, ali kada treba djelovati, onda više nismo tako agilni", ističe ova mlada žena koja je pokrenula eksploziju dobrih vibracija na društvenoj mreži Facebook.
Putem ove društvene mreže, otvaranjem grupe 'Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj 25., 26. i 27.10.2019.' pokrenuta je hvalevrijedna akcija kojoj se u samo nekoliko dana pridružilo 15-ak tisuća osoba.
Ljubitelji prirode oduševljeni su inicijativom i već se organiziraju u grupe, iako je prvotna ideja bila da pojedinci sami na svojim zemljištima posade po jednu biljku, ne mora se isključivo raditi o stablu.
"Ljudi su se spontano počeli organizirati, javljaju se učiteljice, odgajateljice, članovi udruga, instituti, fakulteti, rasadnici, grafičari, pravnici i društva. Želim istaknuti da se radi o građanskoj inicijativi i naglasak je na slobodnoj sadnji. No, ako se žele uključiti u grupe, može se organizirati sadnja i na javnim ili privatnim površinama uz dozvolu vlasnika. Prvenstvena mi je želja potaknuti svakog pojedinca da se pokrene, napravi prvi mali korak, a svi skupa možemo učiniti nešto zaista lijepo i, nadam se, poticajno i korisno za cijelo društvo. Vlastitim rukama svatko od nas može učiniti puno, to će vidjeti naša djeca pa će se svijest ljudi polako mijenjati. Puno bih mogla pričati o osobnom rastu te duhovnom smislu cijele incijative, ali držimo se za sada bitnih činjenica", ističe Mateja.
Drveće bi se sadilo diljem Hrvatske u isto vrijeme (grupna sadnja) što bi moglo biti prilično efektno.
"Željeli bismo privući pozornost pojedinaca u pokušaju osvješćivanja da svaka individua može zasaditi drvo bez tuđe pomoći. To zasigurno neće spasiti svijet, ali mi možemo lokalno i namjerno djelovati kao što znamo i sebično uzimati. Vratimo Zemlji njeno", naglašava. Svaka županija već ima i svoju podgrupu te koordinatore za one koji se žele grupno organizirati. Već se radi na tisku plakata, a čak se mogu nabaviti i majice s logom ako poželite.
"Nikakve stranke, financiranja niti išta slično ne dolazi u obzir. Radi se o građanskoj inicijativi, želji da potaknemo što više ljudi da učine jedan mali korak za bolje svih nas, a pogotovo naše djece. Pokrenimo se, priključite se našoj grupi na Facebooku pod nazivom 'Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj 25. 26. i 27.10.2019.' kako bi saznali više informacija te pozovite prijatelje i poznanike da i oni posade biljku i tako barem malo ublaže negativne posljedice ljudskog djelovanja na našu Majku Zemlju!", poziva Mateja jer ono što se događa daleko ipak djeluje na sve nas bez obzira gdje živimo.
"Napominjem da kao građanska inicijativa ne sudjelujemo u pravnom i financijskom prometu, no ipak smo samim sudjelovanjem u akciji dužni djelovati u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske te svih podsjećam da se educiraju i dobro pripreme prije same sadnje", istaknula je Mateja Angelina Kramar i zahvalila se svima koji su do sada sudjelovali u akciji i onima koji će se tek priključiti.
"Posebno bih se zahvalila najbližim suradnicima inicijative, a to su: Martina Rožić Vukalović, Matej Marušić, Tomica Mustač, Željko Levanić i Ruk Jelena. Velika zahvala također svim koordinatorima", dodaje.
Autorica
Više [+]
Novinarka koja surađuje s različitim medijima. Osim poljoprivrednih, obrađuje također 'zelene' i teme turizma, no i mnoge druge. Najsretnija je kada ima priliku ispričati neku toplu ljudsku priču bez obzira na tematiku.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.