Pretraga tekstova
Cijena kilograma je u odnosu na lani dvostruko viša.
Hrvatske šume u ponedjeljak, 3. listopada, započinju s preuzimanjem i otkupom žira prikupljenog u registriranim šumskim sjemenskim objektima.
Kako doznajemo od glasnogovornice HŠ-a, Ane Juričić Musa, sakupljat će se i preuzimati u svim Upravama šuma podružnica (UŠP) koje gospodare registriranim objektima ovih šumskih svojti.
Tako planske potrebe za žirom hrasta lužnjaka u 2022. iznose oko 1.750.000 kg, a cijena usluge sakupljanja iz tekuće godine iznosi 18 kn/kg.
Potrebe za žirom hrasta kitnjaka su cca 140.000 kg, a cijena je 20 kn/kg.
Inače, kaže nam, njihov urod u registriranim šumskim sjemenskim objektima Hrvatskih šuma d.o.o. procijenjen je kao jako slab.
Važno je znati kako je za sakupljanje obavezna dozvola koja se, kao i sve ostale informacije vezane za ovaj posao, može dobiti u područnim šumarijama Uprave, a otkupljivat će samo kvalitetan, zdrav, bez vidljivih oštećenja koji se može koristiti za pošumljavanje.
Inače, cijena je dvostruko viša nego dosadašnjih godina jer se primjerice lani žir hrasta lužnjaka sakupljačima fizičkim osobama plaćao 9 kuna bruto za kilogram.
Tagovi
Hrvatske šume Otkup žira Hrast lužnjak Hrast kitnjak Cijena
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Partner
Ulica kneza Branimira 1,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 4804 174,
e-mail: darko.biscan@hrsume.hr
web: http://www.hrsume.hr/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !