Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rasadničarstvo
  • 13.03.2022. 09:00
  • Brodsko-posavska, Cernik

Kitnjakova žira nema već tri godine, započela pokusna proizvodnja sadnica

U Rasadniku Cernik proizvedu 1,5 milijuna sadnica hrasta lužnjaka, a nadaju se da će im pokusi s kitnjakom uspjeti kako bi nadomjestili prihode od jasena kojega je poharala gljivica chalara.

Foto: Goran Vincenc
  • 518
  • 197
  • 0

Postoji nekakav mir i spokoj dok gledate rasadnik prekriven snježnim pokrivačem. Zatišje pred buru i proljetne radove, nadovezali bi se rasadničari, no svi znamo kako je to cjelogodišnji posao. Rasadnik Cernik posjetili smo krajem siječnja u trenutku kada su vladale najniže temperature ove zime. I sve nam je izgledalo tako mirno.

U obilazak nas je poveo je upravitelj RJ Josip Kovačić zajedno s poslovođom Stankom Matijaševićem i upraviteljem šumarije Nova Gradiška Davorinom Pečnjakom.

"Rasadnik Cernik smješten je u podnožju planine Psunj uz rječicu Šumetlicu. Riječ je o visokokvalitetnom poljoprivrednom zemljištu smještenom uz cestu Nova Gradiška – Požega na nadmorskoj visini od 190 m. Prema klimatskim pokazateljima, nalazi se u zoni srednjoeuropske humidne klime sa srednjom godišnjom temperaturom od 10,8 °C te godišnjom količinom padalina od 833 mm", pojašnjava nam osnovne podatke upravitelj Kovačić.

Iznimno je ponosan na vlastiti izvor vode s kojim se pune dva bazena, dovoljna za napajanje svih 18,25 ha rasadničarske površine. "Izvori kvalitetne vode su velika prednost ovoga rasadnika jer nam je nikad ne fali", ponosno ističe.

Zanimljivost su upravo njegovi bazeni okruženi stablima močvarnog taksodija. Jedan bazen u sredini ima maleni otočić obrastao šaši koje nastanjuje jato divljih pataka koje otočić koriste kao svoje gnjezdilište. Lijep je to primjer kako gospodarenje i stanište divljih životinja mogu ići ruku pod ruku ako postoji razumjevanje i stručnost ljudi koji se bave gospodarenjem. Tlo u rasadniku je aluvijalno humusno, no javlja se problem iscrpljenosti, a gdjegod i skeletnosti tla što nužno nije loše jer padaline nikada ne zaustavljaju radove.

Ipak, godine intenzivnog korištenja su ostavile traga, pogotovo jer se ranije tlo nije ostavljalo na ugaru te je iscrpljenost postala veći problem koji se pokušava ispraviti ugarom, zelenom gnojidbom stočnim graškom te gnojidbom stajskim i umjetnim gnojivom dok tlo odmara.

Bazen s otočićem na kojem se gnijezdi jato divljih pataka

Rasadnik Cernik osnovan je 1961. godine za potrebe očetinjavanja Psunja. Poznati su bili pokušaji kopiranja zapadnoeuropskih država koje su 60-ih provodile trend sadnje alohtonih kultura na uštrb prirodnih autohtonih šuma. Srećom, u Hrvatskoj je taj trend bio kratka vijeka, za razliku od nama nekih bliskih zemalja koje su u to vrijeme gotovo u potpunosti uništili svoje autohtone šume. U početku je sađena duglazija i američki borovac, no ubrzo su prešli na domaće vrste jelu, smreku, crni bor, ariš i obični bor.

Nekako paralelno, krenulo se s proizvodnjom hortikulturnih sadnica što se u vrlo maloj mjeri zadržalo sve do danas. Tih 80-ih se eksperimentiralo sa svime i svačime te se u jednom trenutku u rasadniku proizvodilo dvjestotinjak različitih hortikulturnih vrsta. Sedamdesetih, a još više osamdesetih godina opada interes za crnogoricom, ali se stečeno znanje koristilo za proizvodnju božićnih drvaca. Tih godina, rasadnik je uvelike opskrbljivao zagrebački Zrinjevac, a još danas se prepričavaju anegdote o šleperima božićnih drvaca koja su na Štefanje kretali za Beograd koji se kitio pred Novu godinu.

Chalara ugrozila proizvodnju jasena 

Proizvodnja je preživjela sve turbulencije Domovinskog rata te je sve do 2019. godine poslovao pod šumarijom Nova Gradiška. Trenutno je rasadnik zasebna radna jedinica osnovana 2019. godine.
Što se tiče same proizvodnje, ona je uglavnom koncentrirana na lužnjak i jasen. Lužnjaka je prošle godine proizvedeno 1.541.000 sadnica dok je jasena proizvedeno gotovo milijun. Jasen predstavlja i najveći problem jer kako stvari stoje dok god se ne riješi problem s chalarom, neće biti niti nove proizvodnje. Kako se ova patogena gljivica koja uzrokuje odumiranje jasena širi tlom i zadržava duži period, bit će potrebno nekoliko godina da se ono očisti od te opake bolesti.

Kako stvari stoje čak 416 tisuća sadnica morat će se uništiti, no Kovačić najviše žali za 17 tisuća jasenovih sadnica iz kontejnera koji je sigurno zdrav, ali svejedno ga se ne može nigdje posaditi. Tu je i 230 tisuća jasena 3+0 koji je već prevelik za šumu, a prema stručnom mišljenju i njega će se morati uništiti.

Ostatak proizvodnje odnosi se na hortikulturu, a njome se uglavnom bave kada završe poslove vezane za proizvodnju šumskih sadnica. Proizvodnja božićnih drvaca na godišnjoj razini kreće se na oko 1000 komada.

Ipak, upravitelj ističe i zabrinutost vezanu za proizvodnju, a ona se odnosi na nedostatak žira. Lužnjak svake godine rađa sve lošije. Nekada se sadilo 15-20 tona lužnjaka te oko 500 kg jasena no ta vremena su, kako stvari stoje, iza nas. Ove godine je u rasadnik ušlo 17 tona no ništa od te količine nije sakupljeno na području Nove Gradiške, već uglavnom iz UŠP Sisak i UŠP Zagreb. Pored toga, žir je donesen prekasno za jesensku sjetvu. Svega tonu su posijali početkom zime dok ostatak čeka povoljne uvjete.

Zbog izostanka uroda žira kitnjaka, divlje svinje se spuštaju u naselje u potrazi za hranom

Kovačić ističe kako su sadnice lužnjaka iz rasadnika Cernik iznimno cijenjene zbog čupavog korijenja zbog kojeg je primanje prilikom sadnje u šumi iznimno veliko. Također ističe kako već dvije godine nisu tretirali sadnice insekticidima jer je kvaliteta takva da uopće ne postoji potreba. Ipak problem je pepelnica koju se mora tretirati, ponekad i do 6 puta, kada imamo kišnu godinu. 
Ove godine suočili su se i s još jednim, nepredviđenim problemom.

"Zbog izostanka uroda žira kitnjaka, divlje svinje se spuštaju u naselje u potrazi za hranom pa tako ruju i po našem rasadniku što je do sada nezabilježen slučaj. Morali smo stoga posuditi električnog pastira od lokalne lovačke udruge kako bi zaštitili usjev", napominje Kovačić. 

Rasadnik zapošljava 6 djelatnika. Pored upravitelja i tehnologa, tu su još i 4 stalno zaposlena radnika od kojih je jedan traktorist i tvrde kako je u trenutnim uvjetima to optimalna brojka jer veliki dio posla uspijevaju obaviti s najamnom radnom snagom.

Brinu i o modernizaciji i investicijama. Prošle godine su kupili jedan mali rasadničarski traktor s frezom, malčerom i prikolicom. Nedavno je renovirana i upravna zgrada što je bila investicija od 360 tisuća kuna a trenutno se rade i garaže za strojeve ukupne vrijednosti 261 tisuću kuna.

Pokusna produkcija hrasta kitnjaka 

Od strojeva imaju traktor, plug – okretač dvobrazni, nošene tanjurače, roto freze, kompletnu Egedalovu liniju za sijanje, podrezivač korijena, roto drljaču, trimer i dr. U planu nabave je rolomat s kišnim krilima.

Alarmantno stanje: Hrast kitnjak treću godinu bez uroda

No da sve te investicije nisu bez razloga, u rasadniku Cernik rade i pokuse. Kako već tri godine nema uroda žira kitnjaka, u rasadniku su počeli eksperimentalnu produkciju od klijanaca koje su povadili iz sjemenske sastojine. Klijance stavljaju u kontejnere nakon čega će ih postaviti u plastenik.

Pokusna proizvodnja kitnjakovih sadnica

Nadaju se kako će dati pozitivne rezultate koji će pomoći u prevladavanju trenutne krize s urodom hrasta kitnjaka. Uspjeh ovog pokusa mogao bi biti od ključne važnosti u ostanku trenutnog gospodarenja ovim hrastom što bi djelatnicima rasadnika bilo na ponos. 


Fotoprilog


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Rasadnik Cernik Josip Kovačević Upravitelj Hrast lužnjak Jasen Hrast kitnjak Pokus


Autor

Goran Vincenc

Više [+]

Glavni urednik časopisa "Hrvatske šume".


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/