Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Hrast kitnjak
  • 25.01.2022. 13:30

Alarmantno stanje: Hrast kitnjak treću godinu bez uroda

Žira nema nigdje u Hrvatskoj. Čak i ako se pukom srećom dogodi situacija da se iduće godine pojavi urod i hrast ga uspije ponijeti do kraja, nove sadnice bit će spremne tek za jesen 2024. godine.

Foto: Goran Vincenc
  • 1.032
  • 349
  • 2

Ako ste mislili da je lužnjak u Hrvatskoj ugrožen klimatskim promjenama, čekajte da čujete probleme s kitnjakom.

Jedna od naših najznačajnijih vrsta drveća tri godine nije uopće dala ploda te će nakon isporuke ovogodišnjih 3+0 proizvedenih sadnica, naš najznačajniji rasadnik za kitnjakovu proizvodnju, Hajderovac morati obustaviti proizvodnju sadnica i prebaciti kapacitete na druge vrste.

Posljednjih godina urod hrasta lužnjaka se prorijedio i sve češće su godine kada u potpunosti izostane. Ipak, ove godina ga je nešto bilo, iako ne u dovoljnim količinama za ukupne potrebe Hrvatskih šuma, ali možemo reći kako će se osnovne funkcije gospodarenja šumama uspjeti namiriti.

No, puno gora situacija je s našim drugim po rasprostranjenosti hrastom, kitnjakom, koji u ukupnom udjelu svih šumskih vrsta u Hrvatskoj sudjeluje s devet posto i time je naša ukupno treća vrsta po drvnoj zalihi. Na sjemenskim plantažama, nije uopće urodio ukupno tri godine zaredom, a ništa bolja situacija nije niti u šumama gdje je prirodni pomladak slab i ne garantira uspjeh pomlađivanja prirodnom obnovom. Možemo sada sa sigurnošću reći kako je kitnjak doslovno preko noći postao golemi problem hrvatskog šumarstva. O ovome problemu do sada nismo pisali, ali kako stvari stoje, kitnjak bi mogao ispasti puno veći problem od lužnjaka.

Hrvatska više nema sadnica kitnjaka?

Zbog ovoga problema posjetili smo naš glavni rasadnik za ovaj hrast, Hajderovac pored Kutjeva gdje smo se na licu mjesta uvjerili u svu veličinu problema. Rasadnik koji prema planu godišnje sadi 20 tona žira već treću godinu zaredom nije posijao niti jednoga, a a ovih dana mogla bi i u potpunosti prestati proizvodnja ove izuzetno važne vrste.

Naime u rasadniku je ostalo još 406 tisuća sadnica od kojih će veći dio već ove jeseni biti zasađen na terenu, dok će manji dio ostati za proljetnu sadnju. Nakon toga u Hrvatskoj više neće biti sadnica hrasta kitnjaka.

"Godišnja proizvodnja hrasta kitnjaka iznosila je 1,5 milijuna sadnica, što je gotovo 90 posto proizvodnje šumskih sadnica rasadnika Hajderovac. Posljednje sadnice izlaze ovih dana na teren te će tek jedan manji dio ostati za proljeće. Nakon toga primorani smo stati s proizvodnjom ovih sadnica jer žira jednostavno na području Hrvatske nema", rekao je Marko Barukčić, upravitelj šumarije Kutjevo koji obavlja i funkciju upravitelja RJ Rasadnik Hajderovac.

Radnici pripremaju posljednje sadnice za sadnju na terenu

Tehnolog u proizvodnji Tomislav Benčić koji ima 25 godina iskustva u proizvodnji kitnjakovih sadnica tvrdi kako se ovakva situacija nikada nije dogodila, stoga je vrijeme za nove ideje i akcije.

"Za vrijeme loših godina znalo nam je doći 10 tona žira, ali ne sjećam se da se ikada dogodila situacija da je urod u potpunosti izostao. A situacija da tri godine nema žira jednostavno mi je nezamisliva i prvi puta se s njom susrećem", tvrdi Benčić.

Preostale sadnice kako nam je rekao upravitelj Barukčić namijenjene su za sadnju potrebnu prema već potpisanim EU projektima i njih je prioritet namiriti. Za ostale površine, sadnica jednostavno neće biti.

Nove sadnice spremne tek 2024.

"Čak i ako se pukom srećom dogodi situacija da se iduće godine pojavi urod i hrast ga uspije ponijeti do kraja, nove sadnice bit će spremne tek za jesen 2024. godine. I to je situacija u kojoj nam treba luda sreća i izniman urod iduće godine", naglasio je Barukčić.

Ništa bolja situacija nije niti u ostalim rasadnicima koji se bave proizvodnjom sadnica hrasta kitnjaka a koji se nalaze na području UŠP Zagreb i UŠP Koprivnica. Žira nema nigdje u Hrvatskoj.

Za ovu situaciju kriv je čovjek koji je svojim djelovanjem uzrokovao klimatske promjene. U posljednjih 15 godina za 11 ih možemo reći da su bile sušne, dok ih je ekstremno sušnih bilo čak sedam. Hrast kitnjak koji i inače raste na suhim i ocjeditim terenima sigurno je prvi na udaru od svih vrsta na koje utječe suša. Ne treba zanemariti niti napad hrastove mrežaste stjenice, invazivne vrste zbog koje naše šume u srpnju poprime jesenji izgled žutoga lišća čime se skraćuje vegetacijska perioda. Stablo preživljava tako da odbaci ono za što troši mnogo energije, bez čega na kratke staze može preživjeti, a to je upravo potomstvo tj. žir.

Na žalost, situacija nije ništa bolja niti u našim šumama koje su došle na red za prirodnu obnovu. Nema niti žira niti pomlatka pa je upitno hoće li se uopće moći pomladiti površine koje su došle na red za naplodni sijek.

"Situacija je alarmantna i ako se nešto ne promjeni u narednih godinu dana morat ćemo dosta toga mijenjati na terenu", upozorava Mladen Slunjski, rukovoditelj službe za proizvodnju i razvoj. Za sada se još uvijek ne zna kako riješiti problem no činjenica je kako je vremena sve manje.

"Jedna od ideja bila je da se vade iznikle biljčice u šumi jer pojedinačno je poneki žir ipak uspio isklijati. Te biljčice iz susjednih odjela i odsjeka premještale bi se na pomladnu površinu ili u rasadnik na daljnje školovanje no kako nam kažu naši stručnjaci, uspjeh takvog zahvata je upitan, a riječ je o skupom i vrlo teškom poslu", kaže on.

Treba razmišljati o umjetnoj obnovi

S njim se slaže i Dragutin Vračević, stručni suradnik za uzgajanje šuma u Hrvatskim šumama koji zaključuje da izostankom prirodne obnove moramo razmišljati o svim preostalim oblicima umjetne obnove.

"Ako nema žira, moramo razmišljati o ostalim opcijama, pa i onim radikalnim koje nikada nismo koristili jer ne smijemo dopustiti da obnova šuma stane", tvrdi Vračević.

Rasadnici Hrvatskih šuma ostaju bez sadnica hrasta kitnjaka

Osim presadnje pojedinačnih prirodnih klijanaca iz susjednih odjela i odsjeka na odsjek koji se pomlađuje ili u rasadnik, moguće opcije su vegetativno razmnožavanje ili uvoz sjemena iz druge države. Za sada ta opcija ne dolazi u obzir zbog Pravilnika o provenijenciji sjemena koji brani uvoz sjemena. Pravilnik je za cilj imao zaštititi porijeklo sjemena u našoj državi, ali sjemena trenutno nema i ne zna se kada će ga ponovo biti a održivo gospodarenje ne možemo prekidati.

No problem je iznimno velik i kompleksan stoga će nadležni uskoro morati sjesti za stol i vidjeti koje su moguće opcije.

Treba naglasiti kako rasadnici sigurno neće imati problema s opstankom jer se na površinama mogu saditi i druge vrste drveća. Hajderovac, koji već sada ima znatne površine na ugaru od iduće godine počinje s proizvodnjom bukovih sadnica, a dio rasadnika će se preurediti i za proizvodnju hortikulturnih biljaka. Trenutno je na raspolaganju gotovo 12 ha proizvodne površine koja je služila za proizvodnju kitnjaka.

Ove godine je već pripremljeno 120 kg sjemena bukve od kojih se planira proizvodnja između 70 i 80 tisuća sadnica. Tu je i oko 15 kg sjemena gorskog javora od kojih se planira proizvesti 15 tisuća sadnica. Prema informacijama, Grad Zagreb zainteresiran je za hortikulturne proizvode iz rasadnika Hajderovac čime bi se pokrila i hortikulturna proizvodnja. U Hajderovcu su osposobljeni i za proizvodnju klonova a postoji i staklenik i hladnjača čime se proizvodnja sadnica može kompletirati.

Ipak problemi će ostati u šumama hrasta kitnjaka gdje se u pitanje dovodi i opstojnost sastojina te staništa vrsta koje direktno ovise o stanišnim uvjetima koje stvaraju ove šume. Kao i kod jasena, situacija je vrlo problematična i tražiti će se hitna rješenja jer zakonski gledano, obnova šuma ne može čekati predugo.


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Hrast kitnjak Hrvatske šume Obnova šume Sadnice


Autor

Goran Vincenc

Više [+]

Glavni urednik časopisa "Hrvatske šume".


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/