Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Intervju
  • 04.10.2021. 13:30

Najezda hrastovih stjenica - mogu se udomaćiti i na drugim vrstama drveća

Šume hrasta u RH za sada pokazuju otpornost na napad hrastove mrežaste stjenice. No, iz godinu u godinu njihova najezda je sve veća. Što o tome kaže struka?

Foto: Maja Celing Celić
  • 3.554
  • 159
  • 0

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo najezdi hrastove mrežaste sjenice koje osim što nanose štetu drveću, grizu ljude te se uvlače u domove. Jedan su od opasnijih invazivnih štetnika u šumarstvu, prvenstveno na vrstama hrasta.

Upravo nam je to bio povod za razgovor s dipl.ing.šum. Darkom Pleskaltom, stručnim suradnikom za zaštitu šuma iz Hrvatskih šuma d.o.o.

Kako je došlo do najezde hrastove stjenice i zašto ih je toliko puno?

Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a zamijećena je prvi put u Hrvatskoj 2013. godine, na području Slavonije u spačvanskoj šumi. Pretpostavljamo da je do nas dospjela transportom s istoka, vjerojatno iz područja Turske, obzirom da je vrlo lagana i lako se prenosi kamionima, automobilima, odjećom, sakrivena u raznim sanducima, paletama i sl. Također, spontano se širi sa stabla na stablo i s jednog područja na drugo.

Hrastova stjenica jaja odlaže na donjoj strani lišća

Skroman je letač, odrasli kukac može preletjeti oko 30 m, no zbog malog i lakog tijela vjetar je također raznosi na nova područja. U spačvanskom bazenu koji se prostire na 40 tisuća hektara neprekinutih šuma, naišla je na izuzetno dobre uvjete za razvoj, izobilje hrane i nedostatak prirodnih neprijatelja. To je omogućilo brz i nesmetan razvoj populacije i daljnje širenje na zapad, tako da je u ovom trenutku zaposjela cjelokupno područje areala hrastovih šuma, ali i urbanih sredina. Naravno, nije samo Hrvatska napadnuta hrastovom mrežastom stjenicom, ona je do sada zabilježena u većini europskih zemalja u kojima ima hrastova.

Naše šume pokazuju dobru otpornost

Kako to utječe na stabla i kakvu im štetu nanosi?

Stjenica siše biljne sokove iz lišća, što utječe na njegovo sušenje i prerano opadanje. Folijarna oštećenja nastaju u proljeće kada se odrasle jedinke nakon faze prezimljavanja, počinju hraniti lišćem, a zatim odlažu jajašca na njihovoj donjoj strani, krajem travnja i početkom svibnja.

Najveća šteta nastaje kada se larve izvale početkom lipnja i počnu se intenzivno hraniti uzrokujući postupno gubitak zelene boje, uništenje lisnog tkiva i smanjenje asimilacijske površine. Smanjuje se fotosinteza i transpiracija u ozbiljnom postotku u odnosu na nezaražene biljke. Time, naravno, utječe na smanjene općeg fiziološkog stanja stabala.

U kakvom su stanju hrvatske šume? Koliki je njezin negativan utjecaj zabilježen?

U prvim godinama napada, šumarska struka u Hrvatskoj bila je izuzetno zabrinuta za zdravstveno stanje hrastovih šuma. Čak i laicima, promatračima, bilo je jasno da se sa šumom nešto događa jer je, primjerice, boja stabala krajem srpnja bila istovjetna kao u normalnim okolnostima krajem vegetacije u listopadu. Ipak, dosadašnjim istraživanjima ustanovili smo da se do sada nijedno stablo u Hrvatskoj nije osušilo uslijed napada stjenice, a čak nije primijećen niti smanjeni prirast drvne mase.

Hrast kitnjak na Krndiji 

Upitno je koliko utječe na smanjenje plodonošenja, dakle urod sjemena, jer je poznato da svaka biljna vrsta kada je napadnuta od vanjskog neprijatelja i kada joj je ugrožen život, prvo odbacuje plod kako se ne bi dodatno iscrpila. Napad, odnosno razvoj njezine populacije, posljednjih godina poklapa se s promijenjenim stanišnim uvjetima uslijed klimatskih promjena, tako da je teško razgraničiti posljedice napada ovog štetnika od utjecaja ostalih kalamiteta kao što su ekstremni toplinski valovi ili poremećena količina padalina. Dakle, činjenica je da stjenica definitivno šteti biljci domaćinu, no prave i realne pokazatelje o njenoj štetnosti, moći ćemo donijeti tek nakon višegodišnjih istraživanja.

Što će se dogoditi sa šumama ako se najezda ne smanji?

Kao što sam napomenuo, hrastove šume u Hrvatskoj za sada dosta dobro odolijevaju utjecaju ovog invazivnog stranog organizma i pokazuju dosta dobru otpornost, iako je evidentno da dugoročni utjecaj stjenice u kombinaciji s nepovoljnim klimatskim uvjetima, sasvim sigurno pridonosi smanjenju vitalnosti pojedinih stabala i šumskih sastojina u cjelini.

Velik broj domaćina - što je s voćkama? 

Što je do sada poduzeto u suzbijanju hrastove stjenice?

Važno je napomenuti da je šumarska struka u Hrvatskoj, uključujući poduzeće Hrvatske šume d.o.o., Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu te Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog, od samih početaka prisutnosti stjenice u našoj zemlji prepoznala važnost ovog problema i nije ga podcijenila. Temeljem svih dosadašnjih spoznaja krenuli smo u suzbijanje štetnika svim raspoloživim i poznatim metodama i sredstvima, uključujući i sredstva za zaštitu bilja, te paralelno u znanstvena istraživanja.

U Sjevernoj Americi koja je domaćin ovog štetenika, ona ne pričinjava gospodarske štete pa i nije dovoljno znanstveno istraživana u kontekstu štetnosti, tako da europski i hrvatski znanstvenici moraju pronaći nove metode suzbijanja ovog izuzetno invazivnog i otpornog organizma. Najviše nade polažemo u biološke metode kontrole populacije ovog štetnika, primjerice primjenom entomopatogenih gljiva, pa u tom, ali i u svakom drugom smislu proučavanja hrastove mrežaste stjenice, postoji nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata, u suradnji svih navedenih institucija.

Hrastova stjenica na kruški (Foto: B. Kecman)

Koje sve drvenaste vrste napadaju i koje su najugroženije od njihova napada?

Prvenstveno napada sve europske vrste hrastova, ali s obzirom na to da je polifagni štetnik, u nedostatku hrasta, udomaćit će se i na brojnim drugim vrstama bjelogoričnog drveća (bukva, lipa, lijeska, itd). Primijećeno je da u Europi ne napada američke vrste hrastova, primjerice američki crveni hrast (Quercus rubra) koji se u prošlosti kod nas sadio kao ukrasno drvo u parkovima, a u nekim situacijama u prošlosti unosio i u šumske sastojine (više kao eksperiment zbog brzog rasta). Iz te činjenice o antagonizmu ove dvije vrste, štetnika i potencijalnog domaćina koji imaju zajedničko geografsko porijeklo, pokušavamo izvući određene zaključke i iskoristiti  ih u istraživanjima.

Kako to da prelaze i na voćne vrste?

Upravo zbog velikog broja jedinki ove vrste i njenog širenja, ona konstantno pronalazi nove domaćine u potrazi za hranom, pa tako i na voćne vrste. Za sada nemamo konkretne podatke o štetnosti na voćkama, a nadamo se da većih šteta neće biti ni u budućnosti.

Nema opasnosti za ljude

I za kraj, možete li nam pojasniti postoji li razlika između hrastove i platanine mrežaste stjenice.

Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) i platanina mrežasta stjenica (Corythucha ciliata) dvije su odvojene vrste, iako na prvi pogled vrlo slične, i nedovoljnom poznavatelju dosta teške za razlikovanje.

Platanina mrežasta stjenica (Foto: Wikimedia commons/Gilles San Martin)

Platanina je u Hrvatskoj prisutna više od 30 godina, i napada prvenstveno drvorede ili pojedinačna stabla platana u gradovima (ona kod nas nije prisutna u šumama, sadi se isključivo kao ukrasno drvo). Iako pojava napada te stjenice nije nimalo ugodna za oko, naprotiv, stabla izgledaju bolesno, tijekom svih ovih godina one ih nisu ugrozile u smislu uginuća, niti im je smanjeno donošenje sjemena. Dakle, one su se "navikle" na suživot sa štetnikom čije prisustvo im nimalo ne godi, ali nije ih životno ugrozio.

Treba spomenuti i činjenicu da ove stjenice ne napadaju ljude, ne hrane se krvlju, ali u potrazi za hranom mogu biti dosadne, pa i ubosti čovjeka istražujući nalaze li se na mjestu pogodnom za hranjenje.


Tagovi

Darko Pleskalt Hrastova mrežasta stjenica Hrvatske šume Štetnik Platanina mrežasta stjenica Šteta Šume


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije