Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Slom stočarstva
  • 20.02.2026. 16:30
  • Osječko-baranjska , Osijek

Govedarstvo je kraljica stočarstva, padne li - urušava se cijeli sektor. A palo je...

Godine 2013. imali smo oko 13.000 proizvođača mlijeka, a sada smo ispod 3.000. Samodostatnost nam je oko 40 posto, čulo se na okruglom stolu posvećenom animalnoj proizvodnji nove generacije

Govedarstvo je kraljica stočarstva, padne li - urušava se cijeli sektor. A palo je...
Foto: Željka Rački-Kristić

Hrvatsko govedarstvo u slobodnom je padu. Ne od jučer, traje to već dva desetljeća, čulo se na okruglom stolu održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek u sklopu projekta "Animalna proizvodnja nove generacije".

"Situacija je katastrofalna, a jednu stvar su me na fakultetu dobro naučili - govedarstvo je kraljica stočarstva. To znači kad govedarstvo legne, onda legne cijelo stočarstvo", upozorio je tijekom gotovo četverosatnog predstavljanja projekta i panel rasprave, prof.dr.sc. Ino Čurik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, naš vodeći stručnjak iz područja genetike i uzgoja domaćih životinja.

Genetika, dodao je, stvara predispoziciju kakvu će proizvodnju životinja dati, međutim hranidba te menadžment igraju ogromnu ulogu.

"Često se kaže: 'Ah, poljoprivreda to je jednostavno'. Ne! To je najkompliciranija proizvodnja na svijetu. I to znaju sve zemlje koje su dobre u njoj Njemačka, Kanada, Amerika, Izrael. Ona je jako sofisticirana proizvodnja koju često banaliziramo i podcjenujemo", dodao je prof. Čurik.

Imati goveda, znači imati sigurnost

Mišljenja je da je danas, što se života u Hrvatskoj općenito tiče, stanje jako dobro. Međutim, ta varljiva slika u ovom se nesigurnom vremenu vrlo lako može promijeniti.

"No, kad bi imali pola milijuna goveda, onda smo sigurni i da se bilo što događa u svijetu jer to nije samo mlijeko, meso, sir, koža. To je daleko, daleko više", rekao je.

holstein fazos
Broj OPG-ova koji se bave proizvodnjom mlijeka kontinurano pada (Foto: M.C. Celić)

Da je sektor u ozbiljnom problemu, istaknuo je i prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, s FAZOS-a, vodeći stručnjak iz područja makroekonomije agro-sektora u Hrvatskoj. Problem se očituje u padu broja goveda te padu broja poljoprivrednih gospodarstava koji isporučuju mljeko.

"Mi smo 2013. godine imali oko 13.000 poljoprivrednika koji su proizvodili mlijeko, sada smo ispod 3.000. Naša samodostatnost je danas oko 40 posto, s oko 6.000 litara mlijeka u prosjeku u laktaciji", iznio je poražavajuće brojke.

Kolaps stočarstva nije samo slom sela, već direktan udarac na BDP

Stoga, da bi spasili cijelu stočarsku proizvodnju, ne samo govedarstvo, treba riješiti pitanje osnovnog resursa.

"Osobno smatram da poljoprivredno zemljište koje je u državnom vlasništvu treba dati na raspolaganje poljoprivrednim gospodarstvima na način da se veže uz uvjetno grlo. Koliko imate hektara i koliko morate imati po grlu, to je pod broj jedan", naveo je.

Poljoprivreda nam je strateška grana tek na papiru

Pod broj dva, dodao je, drži da je izuzetno važno da država shvati da je stočarska proizvodnja odnosno sama poljoprivreda naša strateška grana. Mora shvatiti da turizam na kojega smo bacili sve karte nije u pravom smislu riječi osnovni generator razvoja.

"Nažalost mi ne vidimo poljoprivredu kao stratešku granu. Vidimo je samo na papiru u nekim strategijama, ali ne i kroz modalitete, kroz gospodarski razvoj, kroz ulaganja", upozorio je.

fazos
Robert Cupec, Krunoslav Zmaić i Branko Kolak

Osim što govedarstvo jest i treba ostati nositelj razvoja cijele stočarske proizvodnje kroz koju se osigurava demografski opstanak ruralnog područja, istaknuo je još jednu iznimnu vrijednost. Govedarstvo omogućuje održavanje postojećeg humusa - dakle, plodnost tla.

"Ako od toga odustanemo i budemo išli samo kroz umjetna gnojiva, stanje humusa koje nam je već sad u velikom dijelu poljoprivrede ispod 2%, bit će još gore. Tako da se nadam velikoj mudrosti, velikoj pameti", zaključio je Zmaić.

Slaže se s navedenim i naš poznati uzgajivač Branko Kolak, dipl.ing. i predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda.

"Davno smo upozoravali da kako gubimo domaću proizvodnju, da će tako cijene mliječnih proizvoda na policama rasti", rekao je i potkrijepio to brojkama. Imali smo prije 15 godina 600 milijuna kilograma mlijeka proizvodnje, otkupnu cijenu 3,5 kune, a na policama je cijena litre bila 6 kuna.

Otkupna cijena sirovog mlijeka ista kao prije 25 godina

Danas imamo 400 milijuna proizvodnju cijena mlijeka je u trgovini 1,70€, a kad budemo imali 200 milijuna, što će vrlo vjerojatno brzo doći, onda će litra na policama biti 2 eura. Jer onda više nema balansa, znači unutar države mogućnosti da balansirate već se sve svede na uvoz.

"A nama proizvođačima je otkupna cijena sirovog mlijeka danas ista kao prije 25 godina - 50 centi", naglasio je dodajući da su sve mjere koje donosi resorno ministarstvo, a poglavito su vezana uz ulaganja u opremu - kratkoročne.

"Jer mi nemamo strukturu, nemamo novih uzgajivača, nemamo novih farmi, nemamo ono što bi zadržalo mlade i dizalo proizvodnju. Mi životarimo", dodao je.

krave
Imati jako stočarstvo, znači imati i sgurnost, poručeno je

Istaknuo je da država mora napraviti reda na tržištu, sankcionirati nepoštene trgovačke prakse jer kako je moguće da se u Hrvatskoj pojavi UHT mlijeko čija je cijena litre 51 cent? Ili da primarni proizvođač za litru sirovog mlijeka dobije 50 centi, a jogurt na polici se prodaje za 2,5 eura?

TISUP: Cijena mlijeka 0,506 €/kg, Hrvatska iznad prosjeka EU

"Isti taj jogurt koji je maltene litra mlijeka, zašto je to 500% više na mojih 50 centi? Znači, tu društvo, država, vlada mora napraviti reda, biti barijera da nam ne dolazi staro mlijeko, da ne može netko u Belgiji ili u Češkoj reći ja imam viška pa će to država subvencionirati, poslati Hrvatima koji će to popiti", poručio je vladajućima.

Kratki lanci opskrbe

Država, smatra, mora riješiti kratke lance opskrbe, prvenstveno kada su u pitanju vrtići, škole, domovi za starije, bolnice.

"Ne možete odnijeti u bolnicu i dati bolesnima da konzumiraju mlijeko kojem je rok trajanja šest mjeseci. To nije mlijeko! Mlijeko traje četiri dana. Treba biti danas pomuženo, sutra u pakiranju, najkasnije preksutra u bolnici. To je zakonska regulativa koju treba država omogućiti - ako se na ovom terenu proizvodi, da se i konzumira na ovom terenu", istaknuo je Kolak.

Kako se čulo na okruglom stolu, dok je naša samodostatnost u mlijeku ispod 40 posto, u susjednoj Sloveniji je 129%! Mr.sc. Ben Moljk s Poljoprivrednog instituta Slovenije i tamošnji vodeći stručnjak iz područja mikroekonomije, pojasnio je da je govedarstvo oduvijek jako u toj zemlji, posebice na obiteljskim gospodarstvima. No, ova država ima posve drugačiju poreznu politiku u odnosu na OPG-ove.

fazos
Koliko vam domaćih proizvoda završi u turizmu, pitao je Ben Moljk

Porez od 16 posto PDV-a ondje plaćaju pravni oblici d.o.o., d.d., ali ne i OPG! Ujedno, kod njih uopće ne postoji parafiskalni namet - nemaju ni riječ za tu vrstu poreza.

"Velike farme stoga trebaju imati jako intenzivnu proizvodnju kako bi nadoknadile izgubljeno na porezu i drugim fiskalnih stavkama", dodao je, ali i upitao za staru hrvatsku boljku - uvoz kojim pokrivamo potrebe turističkog sektora.

"Koliko vaših domaćih proizvoda prođe kroz HoReCa prodajni kanal za ugostiteljstvo i završi u turizmu?".

Tehnologija ključna za održivost

Zaključno, obje zemlje imaju veliki problem s radnom snagom, a govedarstvo je težak posao u kojemu se mladi rijetko vide. Stoga je robotizacija mužnje i općenito digitalizacija ono čemu se mora težiti kako bi se održao sektor.

"Kad bi moj pokojni otac vidio farmu, ne bi se snašao jer velika je razlika kako je on nekad radio. Pretpostavljam da će tehnologija još brže ići u budućnosti", rekao je Kolak i citirao Krležu: Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda nebu da nam nekak nebu.

Jasno je, dodao je i prof. Zmaić, da planirano kroz Poljoprivrednu strategiju do 2030. nismo i nećemo ispuniti.

"Međutim, s druge strane sam optimističan jer vjerujem u moderne ljude. Vjerujem u nove tehnologije, u digitalnu poljoprivredu", istaknuo je.

Državno poljoprivredno zemljište treba dati na raspolaganje poljoprivrednim gospodarstvima na način da se hektare veže uz uvjetno grlo.

Da je tehnologija pa i umjetna inteligencija sastavni dio proizvodnje, tako i poljoprivredne, istaknuo je i vodeći stručnjak iz područja računalnog vida, umjetne inteligencije i robotike u Hrvatskoj.

"Nisam ni ekonomist ni poljoprivrednik, ali Hrvatska je mala zemlja, dio Europske unije i naši ljudi moraju pratiti te tehnologije da bi mogli biti konkurentni", rekao je prof.dr.sc. Robert Cupec s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, partnera u projektu.

Vladajućima je s okruglog stola poručeno i da je ovo sektor koji danas zahtijeva ogromna ulaganja da bi za 10 godina vidjeli nekakve pomake.

"Nismo ni svjesni koliko smo izgubili gubitkom dosadašnjih proizvođača i koliko će trebati puno novaca da bi to počeli vraćati nazad", rekao je Kolak.

Analiza 800 krava holstein pasmine

Inače, cilj dvogodišnjeg projekta "Animalna proizvodnja nove generacije" čiji je voditelj izv.prof.dr.sc. Boris Lukić (FAZOS), koji je i ravnao okruglim stolom - je integrirati suvremene digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju s našim postojećim stočarskim sektorom i infrastrukturom te napraviti iskorak u smislu davanja novih mogućnosti za budućnost.

Testiraju se pritom količina mlijeka, sadržaj mliječne masti, profil masnih kiselina, sadržaj proteina, kazeina, laktoze, broj somatskih stanica, mikroorganizama, dužina laktacije, međutelidbeno razdoblje, biokemijski pokazatelji krvi. U provedbi su tehnologije, kao što je genotipizacija, genska ekspresija i praćenje okolišnih faktora. Kod praćenja aktivnosti koristi se i biometrija mliječnih farmi senzorima. Nožni pedometri prate dnevnu aktivnost, broj koraka, a ogrlice dnevnu aktivnost, broj koraka i ponašanje krava.

Koriste se i video kamere pomoću kojih se također prati dnevna aktivnost, stajanje, hodanje, ležanje i skakanje kao i termalne koje mjere povišenu temperaturu, zatim temperaturu vimena, mastitis, upalu papaka i šepavost.

fazos
Što istražuje projekt, predstavila je izv.prof.dr.sc. Tina Bobić

Projekt provode stručnjaci FAZOS-a uz partnere Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni institut Osijek i tvrtku Gauss d.o.o. za informatičke i marketinške usluge te kroz suradnju s tvrtkom Belje i farmama obitelji Kolak i Pavić.

Kravica prožvakala kameru

Tijekom dvije godine analizirat će se ukupno 800 krava pasmine holstein. Na beljskim farmama Mitrovac i Čeminac te Agro Bovis obitelji Pavić već je provedeno istraživanje, a u tijeku je na farmi Grube obitelji Kolak.

Vezano uz samo bilježenje aktivnosti stada, čuli smo i jednu zanimljivost - kako je ipak riječ o životinjama, prilično radoznalim, jedna je kamera 'platila glavom'. Postavljena je nadohvat kravi koja ju je - prožvakala.


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Fotoprilog


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".


Partner

Izdvojen oglas

KLUB

Minimalistički prikaz baranjskog polja iz zraka. #RuralFoto #priroda