Kako izgleda animalna proizvodnja nove generacije?

"Animalna proizvodnja nove generacije", znanstveno je istraživanje koje objedinjuje genomske, okolišne i biometrijske komponente u uzgoju mliječnih goveda kao i njihove utjecaje na funkcionalna, zdravstvena i proizvodna svojstva, čulo se na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Čak 1,3 milijuna eura EU, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), ulaže se u projekt osmišljen prije svega kako bi svojim rezultatima pružio doprinos rješavanju velikih problema u stočarstvu, odnosno ključnih problema u animalnoj proizvodnji.

Provode ga stručnjaci FAZOS-a uz partnere Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Gauss d.o.o. za informatičke i marketinške usluge te kroz suradnju s tvrtkom Belje plus d.o.o. i farmama obitelji Kolak i Pavić. Dobiveni će rezultati ovoga dvogodišnjeg projekta predstavljati osnovu za izradu modela umjetne inteligencije u kojoj je naglasak stavljen i na dobrobiti životinja. 

Suradnja s obiteljskim farmama i Beljem

Analizirat će se ukupno 800 krava pasmine holstein na farmama Agro Bovis i Grube, već spominjanih obitelji Pavić i Kolak, te beljskim farmama Topolik i Mitrovac. 

"Cilj je usmjeriti se primarno na srednja gospodarstva", rekao je izv.prof.dr.sc. Boris Lukić, voditelj projekta koji završava sredinom 2026., inače profesor na FAZOS-u u području osnova genetike i selekcije, kvantitativne genetike i selekcija životinja, kao i metoda i planova selekcije životinja. Ta srednja gospodarstva, rekao je, trebala bi biti nositelji našeg poljoprivrednog sektora.

"Sukus svega je automatizacija. Naime, mladi ljudi nisu spremni raditi teške poslove u agraru. To nije trend samo kod nas. Svi smo svjedoci da su automatizacija i digitalizacija postale naša sadašnjost, a umjetna inteligencija koristi se već nekoliko godina. Cilj je projekta integrirati suvremene digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju s našim postojećim stočarskim sektorom i infrastrukturom te napraviti iskorak u smislu davanja nekih novih mogućnosti za budućnost", istaknuo je Lukić.

U sklopu prve prezentacije projekta, uzgojno selekcijski rad u govedarstvu na primjeru Holstein pasmine, bilo je izlaganje dr.sc Marije Špehar, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koja se osvrnula na utjecaj genetike i uvjeta na farmama.

Govedarstvo je srce poljoprivrede 

"Ako bi uz turizam bili dobri i u poljoprivredi onda bismo bili jako zadovoljni i živjeli lijepo. U ovom trenutku se tehnologija jako mijenja u poljoprivredi", rekao je prof.dr.sc. Ino Čurik, sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Mora se znati, dodao je, da je govedarstvo srce poljoprivrede i upravo u njemu su važne promjene koje osiguravaju razvoj ove grane stočarstva.

Cilj projekta je istražiti genetsku arhitekturu funkcionalnih, reproduktivnih i proizvodnih svojstava kod krava. Identificirati genomske regije povezane s funkcionalnim, reproduktivnim i proizvodnim svojstvima. Također i analiza varijabilnosti funkcionalnih stojstava kao što je zdravstveni status krava upotrebom najsuvremenijih tehnologija, ali i razviti statističke modele i alate za analizu i procjenu integracijom genomskih i okolišnih podataka. Treba implementirati razvijene statističke modele i model strojnog učenja u prototip softverskog rješenja.

Cjelovito praćenje statusa životinje

Cilj je i omogućiti praćenje statusa životinja u realnom vremenu i poslovnih procesa u govedarskoj proizvodnji, odnosno razvoj prototipa. U projetku se testiraju količina mlijeka, sadržaj mliječne masti, profil masnih kiselina, sadržaj proteina, kazeina, laktoze, broj somatskih stanica, mikroorganizama, dužina laktacije, međutelidbeno razdoblje, biokemijski pokazatelji krvi. U provedbi su tehnologije, kao što je genotipizacija, genska ekspresija i praćenje okolišnih faktora. Kod praćenja aktivnosti koristi se i biometrija mliječnih farmi senzorima. Tako će nožni pedometri pratiti dnevnu aktivnost, broj koraka, a ogrlice dnevnu aktivnost, broj koraka i ponašanje krava.

Koristit će se i video kamere pomoću kojih se također prati dnevna aktivnost, stajanje, hodanje, ležanje i skakanje. No, tu će u projektu biti i upotrijebljene i termalne kamere koje mjere povišenu temperaturu, zatim temperaturu vimena, mastitis, upalu papaka i šepavost.

Dobiveni će razultati predstavljati osnovu za izradu modela umjetne inteligencije, dok će poseban naglasak biti usmjeren na svojstva dobrobiti kao i na novodefinirana svojstva. Izradit će se prototip sveobuhvatnog softverskog sustava povezanog s nizom elektroničkih senzora koji će omogućiti praćenje i proaktivno djelovanje u ključnim uzgojnim procesima u suvremenom uzgoju mliječnih krava.

Dekan fakulteta prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić u pozdravnom je govoru istaknuo važnost fakulteta da se nalazi tamo gdje je transfer znanja te otkrio da se trenutno nalaze u nekoliko važnih europskih projekata. Ovaj je značajan i po tome što je prošao u jako velikoj konkurenciji.