Bez snažnog domaćeg stočarstva, Hrvatska će nastaviti raditi ono što radi najbolje: izvoziti kapital i uvoziti inflaciju. A onda se čuditi zašto nam je skupo i zašto mladi odlaze.
Hrvatsko stočartsvo često se promatra kroz površnu prizmu: "Koliko subvencija dobivaju?", "Kolika je cijena sira na tržnici?", "Je li bolje kupiti domaće ili njemačko?"
Međutim, rijetko tko govori o njegovom multiplikativnom utjecaju na BDP. A upravo tu leži tajna ekonomske moći koju smo, iz nekog nama (ne)poznatog razloga, odlučili ignorirati.
Jednostavno rečeno: Svaki euro koji zaradite na farmi ne ostaje samo kod vas – on se vrti dalje kroz ekonomiju i stvara posao za druge ljude. Kad kupite litru domaćeg mlijeka, taj novac ne ostaje u džepu stočara. On se širi kroz cijelo gospodarstvo poput vala.
Dakle, jedan euro uložen u stočarstvo kola kroz gospodarstvo poput dobro podmazanog kotača. Ili bi trebao, da stočarstvo još postoji.
Domaća proizvodnja djeluje kao pufer protiv uvozne inflacije. Kad globalne cijene žitarica ili mlijeka eksplodiraju (prisjetimo se Covida 2022.), zemlje s jakim stočarstvom – Irska, Nizozemska, Francuska – mogu apsorbirati šokove i zaštititi kupovnu moć svojih građana. Hrvatska to više ne može.
S kolabiranim stočarstvom, potpuno smo ranjivi na svaki trzaj svjetskog tržišta. Zato naše cijene hrane divljaju.
Irska je tek nešto veća zemlja od naše, ali s jednom malom razlikom: njihovo stočarstvo funkcionira. Zapravo, više nego funkcionira – ono čini 70% njihove poljoprivrede.
Irski multiplikatori (brojke ne lažu):
| Ekonomska metrika | Multiplikator | Značenje |
| BDP multiplikator | €1 → €1,49 | Svaki euro na farmi stvara još €1,49 u preradi i uslugama |
| Povrat od potpore | €1 → €2,37 | Svaki euro EU potpore stvara €2,37 novog BDP-a |
| Zaposlenost | 1 posao → 1,2 nova | Jedno radno mjesto u stočarstvu kreira još jedno izvan njega |
Jasna matematika: Kada stočarstvo raste, raste i ostalo gospodarstvo. Nije slučajnost da se Irska tako brzo oporavila od krize. Njihov temeljni sektor (izvoz mesa i mlijeka) ima multiplikativni učinak o kojem mi možemo samo sanjati.
Dok Irci grade gospodarsko čudo, mi smo isto uspjeli napraviti suprotno – sistematski uništiti vlastito stočarstvo.
Brojke koje bole:
Pet milijardi eura je kapital koji je nepovratno napustio našu zemlju. Zamislite što bi mogli napraviti s tim novcem u Hrvatskoj. Ali ne, mi radije financiramo mađarske, njemačke i austrijske farmere.
Svaki euro potrošen na uvoz mesa ili mlijeka ne samo da odlazi iz zemlje, već radi i obrnutu ekonomsku čaroliju:
Bonus ironija: Uvozimo preko milijun grla godišnje – žive svinje i goveda za klanje. Znači, dodana vrijednost od uzgoja ostaje u Rumunjskoj ili Mađarskoj, a mi dobijemo samo posao klanja i zbrinjavanja otpada. Vrhunac ekonomske strategije, barem za našeg ministra vanjskih poslova, vlasnika kafilerije.
EU potpore za poljoprivredu trebale bi biti investicija, ne trošak.
Rezultat? Nizak ROI (“Return on investment” ili: “Povrat od investicije”). Poticaji prestaju biti investicija u BDP i konkurentnost, a postaju socijalna pomoć ili način izvlačenja kapitala.
Primjer propalog sustava: Mjere ruralnog razvoja koje favoriziraju "projekte" umjesto proizvodnje. OPG dobije 200.000 eura za kupnju nove opreme, ali ako nema tržište za proizvod ili je otkupna cijena preniska – oprema stoji, kredit se otplaćuje, a proizvodnja pada. Naš sustav nije dizajniran da napravi profitabilne farme, već da potroši EU novac.
Primjer što funkcionira (rijetko, ali postoji): Manji broj OPG-a u Slavoniji i na Baniji koji su se udružili u zadruge ili proizvođačke organizacije uspijevaju pregovarati bolje cijene s lancima. Problem? Sustav ih ne potiče dovoljno – premalo ih subvencira za udruživanje, prekomplicirana birokracija, nedostatak podrške za marketing.
Tko je odgovoran?
Jačanje pregovaračke moći – proizvođačke organizacije omogućuju malim OPG-ovima da se udruže, isporuče velike standardizirane količine i dobiju bolje otkupne cijene. Prestanimo biti atomizirana masa koju maloprodaja gazi.
Razgovarajte sa susjedima koji proizvode isto što i vi. Trebate barem 5 - 10 proizvođača da bi imalo smisla. Kontaktirajte Savjetodavnu službu ili lokalne komore – oni imaju iskustva. Da, birokracija je užasna i trebat će vam 6 - 12 mjeseci da sve prođe, ali alternativa je da vas trgovački lanci i dalje tlače individualno.
Stvarnost: Većina PO-a u Hrvatskoj propada jer nemaju kritičnu masu proizvoda ili jer ih jači igrači (velike tvrtke ili uvoznici) podmićuju s boljim cijenama kratkoročno, da ih razore dugoročno.
Dodana vrijednost ostaje doma. Investicije u male farme za preradu (mljekare, klaonice) morale bi biti prioritet. Izvoz finalnih prerađenih proizvoda donosi mnogostruko više vrijednosti od izvoza sirovine.
Realna slika: Mala mljekara košta 300.000 - 500.000 eura. APPRRR programi pokrivaju max 50%, ostatak je vaš kredit. Ako nemate 15 - 20 godina iskustva, tržište i distributere – propast ćete u prvoj godini. Ali za one koji imaju viziju i znanje – to je jedini dugoročno održiv model. Primjer: nekoliko malih sirara u Istri i na Pagu koje prodaju premium sireve turistima i izvoze u EU – oni rade, ali ih je 20, ne 2000.
Proizvodnja mlijeka pada, a potražnja raste: Kakva je budućnost paškog sirarstva?
Privlačenje mladih: Tvrdnja Ministarstva da raste udio mladih poljoprivrednika (14,4%) je statistički trik koji ne kompenzira demografski slom. Prosjek starosti poljoprivrednika u Hrvatskoj je 57 godina. Za 10 godina, više od polovice današnjih nositelja OPG-a će biti u mirovini. Bez modernizacije, digitalizacije i profitabilnosti – mladi neće dolaziti na selo.
Zašto mladi ne dolaze? Zato što znaju računati. Prosječan godišnji prihod OPG-a (nakon svih troškova) je... pa vi znate koliko.
"Research and Development" ili "Istraživanje i razvoj" i digitalizacija zvuče “fancy”, ali konkretno to znači: precizno gnojenje koje vam štedi 30% troškova gnojiva, pametno navodnjavanje koje troši 50% manje vode, senzori koji vam jave kad se krava otelila ili je bolesna ili se tjera.
Problem: Takva tehnologija košta. Krave s pametnim ovratnicima koštaju dodatnih 150€ po grlu. Ako imate 50 grla, to je 7.500€. Za OPG koji se jedva izvlači – nemoguće. Trebaju jači programi sufinanciranja, ne 30% već 70-80% za mlade.
Stočarstvo nije sentimentalna priča o bakicama pored peći, tradiciji i seoskim običajima. To je strateški imperativ za države koja misli ozbiljno.
Kolaps stočarstva nije samo slom sela – to je financijska rupa koja godišnje guta stotine milijuna eura iz nacionalnog gospodarstva. Direktan udarac na BDP i ekonomsku stabilnost.
Da ponovimo za one straga: Kada potpora od €1 rezultira s €4 ekonomskog outputa, investiranje u domaću proizvodnju je najisplativija stvar koju država može učiniti.
Bez snažnog domaćeg stočarstva, Hrvatska će nastaviti raditi ono što radi najbolje: izvoziti kapital i uvoziti inflaciju. A onda se čuditi zašto nam je skupo i zašto mladi odlaze.
Tagovi
Autor
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
mali dio nas razumijemo što se zbiva ! Pred kraj radnog vijeka ISTINSKE seljački populacije , Pankretić je išao sa tisućama litara mlijeka kao uvjetom za poticaje i to je UBRZALO micanje krava ! Miroslave , od PROMAŠENE naredbe carice Terezije 1756 i izgradnje UŠORENIH sela , KMETOVI nisu mogli razviti VEĆE FARME ! ZEMLJIŠNI maksimum to je isto spriječio i SVI nekakvi > STRUČNI > RADOVI nemaju veze sa životom ! Prešao sam vozilima i pješice Sloveniju , pa do sjevera Njemačke ! IMAJU ljudi bolju klimu , veće površine , drugačiju tehnologiju i mi Hrvatsku možemo proglasiti POLJOPRIVREDNI MUZEJ u stočarstvu , osim malih iznimaka !
Miroslav Kovač
prije 4 mjeseca
Vidite poveznicu. "Temeljni pristup donošenju Zakona o stočarstvu" (1996.) , Stručno-znanstveni časopis "Stočarstvo" Autori: Kovač / Haber https://hrcak.srce.hr/183841
Miroslav Kovač
prije 4 mjeseca
2009. "Hrvatska revija", Matica hrvatska. "Hrvatsko govedarstvo na konbom raskršću" Upozorenje. "Slom hrvatskog stočarstva, posebice govedarstva, jedna je od najvećih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu. Opskrba tržišta mlijekom i mesom iz domaćih izvora je dobrim dijelom poremećena a u nastavku će značajno zaoštriti nedaće izazvane globalnim gospodarskim tsunamijem i našom dužničkom krizom. Zbog specifičnosti stočarske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit će dugoročne a dobrim dijelom i nesagledive. Javnost, a i mnogi političari, nisu svjesni prijetnje stočarskog sloma jer je stvarno stanje još zamaskirano kratkoročnim učincima sustava poticaja i uvoza. No, dok je tijekom par proteklih godina uspijevala zadovoljiti tekuću potražnju, državna politika usmjerena prema selu počinje sada davati upravo one rezultate koje je deklarativno željela spriječiti. Granu na kojoj sjedimo već smo prepilili do polovice."
Miroslav Kovač
prije 4 mjeseca
"Hrvatsko gevedarstvo na kobnom raskršću", 2009. https://www.agroklub.com/stocarstvo/hrvatsko-govedarstvo-na-kobnom-raskrscu/2014/ "Boj za živo selo" (2017.) https://www.mate.hr/product/2184/boj-za-zivo-selo
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Đuro; ministar Pankretić je 2000g presudio ovima najmanjima,kada im je ukinuo premije.Poslije su došli na red ovi sa 15-20 krava i to je velikašteta,jer su bila mahom simentalska stada,koja su bila sirovinska baza za tov junadi.Zadnjih desetak godina su u našoj općini kapitulirali i ovi sa najsuvremenijim farmama.Od njih sedam dvojica su prešli na tov bikova,dvojica na ratarstvo,a ostali su bankrotirali i batalili se poljoprivrede.Da se razumijemo,to su bili ljudi koji su imali izuzetnu kvalitetu i prosjek mljeka.Pričao sam sa više njih i ne bi se ponovno bavili mljekarstvom niti da im netko pokloni nove krave.Ljudi se jednostavno osjećaju izigrano i poniženo.Koga jednom zmija ugrize i guštera se boji,tako da nisam optimist glede opstanka stočarstva.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Ivane , nije hrvatsko stočarstvo tužna priča , već dio povijesti Hrvatskog naroda čiji sam i ja sudionik bio čuvajući dio goveda SELA , U RED po cijeli dan , jedna krava - jedan dan čuvanja , a onda sam gradeći dalekovode za njemačku elektroprivredu , vidio njihovu TEHNOLOGIJU i znao sam da će UMIRANJEM SELJAČKE POPULACIJE SA 4 RAZREDA ILI BEZ ŠKOLE , DOĆI KRAJ STOČARSTVA sa 1 do 5 krava ! Naravno da bih volio da se OKRUPNI zemljište u brdsko planinskim IZUMIRUĆIM selima i formiraju DOHODOVNE FARME ! Ali za ovo treba PAMETI a i KOŠTA !
Ivan Kulak
prije 4 mjeseca
Ako netko misli da će se negativni trendovi u stočarstvu zaustaviti i okrenuti u pozitivnom smjeru taj ili nije živio ili je prespavao zadnjih 36 godina u Hrvatskoj. Hrvatsko stočarstvo je tužna priča koju čeka tragičan kraj.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Nitko nije mogao spasiti 50 000 hrvatskih mljekara sa 1 do 5 krava , samo je to uništenje 2002 , ako se ne varam ubrzao Pankretić sa izmjeno uvjeta za poticaje sa tisućama litara kao uvjetom ! Dpšlo je do promjene OBRAZOVNE strukture u selima , većina imaju srednje škole i svoj RAD MOGU PRODAVATI IZVAN POLJOPRIVREDE . Od Pankretića NIJE SE IŠLO da se formiraju DOHODOVNIJI OPG , OSIM RATARA tipa Grivičić , Pranjić . Malobrojni su kao obitelj VRAKIĆ sa kombiniranom proizvodnjom ; ratarstvo i stočarstvo ! SA POTVRDAMA za OBRADU DRŽAVNE NA 1 GODINU NIŠTA SE NE MOŽE !
slobodan rajić
prije 4 mjeseca
Analiza bez greške, ali sa zakašnjenjem od 15 godina , tada je bilo 50000 mljekara koje nitko nije spašavao. Sada spašavati stočarstvo baš i nema nekog smisla, ostala je manja skupina mega firmi i pojedinaca sa enormnim kapitalima koji bi pokupili svu pomoć, sredstva Ruralnog razvoja ako ih bude, poticaje , a da se ništa neće promjeniti, sela će biti još praznija, ruralni prostor isto. Vrlo brzo će se pokazati želi li ministarstvo promjene, sva medijska kampanja oko poljoprivrede i preradbenih kapaciteta je usmjerena na opravdavanje budućeg Zakona o državnom zemljištu koji će "kao dekretom" dodijeliti državnu zemlju VELIKIMA. Ista priča već 20 godina.
Marta Radić
prije 4 mjeseca
Dobar tekst , samo pitanje...kome treba HR stočarstvo?? Državi , seljacima , potrošaćima , EU.... EU sigurno netreba ima hiperprodukciju..mesa , mlijeka , sireva i dr Potrošaćima pa imaju u trgovinama svega dostupno i po konkuretnim cijenama , oni koji hoće domaće , odu do farmera i kupe. Državi ...država je do sada kroz subvencije i druge pripomoći u taj sektor u 10 godina uložila 5 proračuna za poljoprivredu RH. Rezultat pad proizvodnje i ubrzani uvoz. Država i dalje može bacati pare u bunar , samo je pitanje do kad. Seljaci...seljaci su premali , neorganizirani te tržišno teško mogu kao takvi konkurirati....koja to proizvođačka organizacija u RH može skupiti milione litara , kg , komada nečega da bih bila interesantna...trgovačkim lancima ili izvozu u EU i dalje...pa mi smo s proizvodnjom u statističkoj pogrešci. Koliko to svojih proizvoda mogu plasirati na tržište po nekoj cijeni koje proizvođače zadovoljava , te da mogu normalno poslovati..toliko je proizvodnje potrebno , a koliko je to određuje farmer. Svaka prića koja ide u smjeru....nama treba ovoliko , onoliko , to je važno ili to ovisi toliko nečega..samo su priće koje imaju za cilj ..stvoriti okruženju u kojem netko treba oprati pare na tuđi račun..a u ovom slučaju na račun farmera..jer oni uvjek ostaju kratkih rukava..to smo već naučili u posljednjih 20 godina
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Kao mlad odlučio sam graditi kuću , a da bih to mogao prvo sam KUPIO GRADILIŠTE ! AKO netko hoće OBRADOM zemlje nešto pokušati ZARADITI PRVO MORA IMATI ZEMLJU ! U Brozovoj JUGOSLAVVIJI bio je zemljišni maksimum 1965 10 ha koju VEĆINA obitelji nije imala . SA VIŠE Zakona OMOGUĆENO je POVRŠINSKI SMANJIVATI I MOGUĆIH 10 HA i PRAVLJENJE SIROTINJE ! Sirotinja i BRDSKIH SELA Slavonije BJEŽI od 1945 , iz DALMACIJE puno ranije ! Mi smo u EU ušli sa poljoprivredom u SELJAČKOM sektoru većinom za MIZEJ ! Sada ima 2 izbora , PO STAROM ili POVIJESNI REZ ; SA RASPOLAGANJEM SA PRIVATNOM I DRŽAVNOM ZEMLJOM ! Za POČETAK SRPSKO - hrvatski ZAKON o nasljeđivanju MORA SE VRATITI U SRBIJU , MORA se MIJENJATI članak 210 po HITNOM postupku jer PUNO ZEMLJE IMAMO NA UMRLIM i za 200 000 ha u ARKOD ne možemo ni POKUŠATI SKLOPITI ugovore o kupnji ili ZAKUPU ! HRVATSKI političari OD TURSKE AGRARNE REFORME NISU NAPREZALI MOZGOVE za neka RJEŠENJA ! Pa od 2001 MINISTRI u ime VLADA predlažu BEZVRIJEDNOJ skupini građana koji se nazvaše > hrvatski > sabor NE OBVEZUJUĆE raspolaganje sa državnom zemljom ! SA TIME SU ZADOVOLJNE JUDE u bivšem HSS - seljačkom savezu kao i PANKRETĆEVIM MODELOM kojim je POTAKAO UBRZANO UNIŠTENJE STOČARASTVA ( TISUĆE LITARA MLIKA KAO UVJET POTICAJA ) . JUDE iz HPK od OSNIVANAJ HPK 2009 KOALICIJSKI SU PARTNERI i POMAKA U HRVATSKOJ NEMA NA BOLJE !
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Tko je jamio, jamio je,ajmo sada pošteno.Da li sada igramo pošteno,ili je sve po starome receptu?Kako očekivati drugačije rezultate u poljoprivredi,ako igramo po starim pravilima?Kada se seljaci nešto bune političari odmah plasiraju,putem režimskih medija, koliko je novaca uloženo u poljoprivredu,a nema rezultata.Nitko nikada nije rekao koliko su od toga dobili seljaci,a koliko grupe. Narod im vjeruje,pa ispadamo nezahvalni,nesposobni i pohlepni,a velike grupe uspješni poljoprivrednici. Zašto onda išta mjenjati? Teško će mo naprijed bez čistih računa,jer kako očekivati da se promijeni stav i smjer ministarstva kada kriju podatke kao zmija noge.Kao kada je Mujo igrao poker na povjerenje...
I l
prije 4 mjeseca
PA EVO BT CE PILETINE MADE IN UKRAINA
Farma Lužak
prije 4 mjeseca
Sta je bilo bilo je i istraživati ko je kriv je čisto gubljenje vremena kao i neko javno objavljivanje podataka o tome ko je kiliko dobio novaca za poticaje ili ko je prošao na koliko natječaja iz mjera ruralnog razvoja. Koga to zanima moze pronaći te podataka cak mislim da ih je i Agro klub objavljivao i po godinama i po natječajima. Iako je mozda intresantno znati od toga nikakve koristi nece biti. Pravo je pitanje kako dalje, sta učiniti da se trend okrene i ponovno pokrenemo stočarstvo u Hrvatskoj. Rok je kratak, definitivno iz 2028 ce doći do smanjenja ukupne mase novaca za poljoprivredu a samim time biti ce manje novaca za investicije u poljoprivredi. Potpuno razumijem frustracije onih koji nisu dobili državnu zemlju na korištenje i lz bilo kojeg razloga međutim to je problem pojedinca koji sad obrađuje državnu zemlju ili onog drugog koji ce u budućnosti obrađivati tu istu zemlju ali u Hrvatskoj generalno nema neobrađene zemlje koja ista vrijedi i generalno je svejedno ko obrađuje zemlju dali Belje ili Pero ako je obrađuje Brlje onda je dobro Belju ako ju obrađuje Pero onda je dobro Peri . Država moze sutra nekom svojom odlukom oduzeti svu državnu zemlju Belju i podijelit je seljacima po 50 hektara svakom ali to nece riješiti ni jedan problem poljoprivrednog sektora niti ce se povećati broj stanovnika u Sloveniji. Neznam riješiti probleme stočarstva u Hrvatskoj I to vjerojatno ne zna nitko ali smatram da je prvi korak definirati ciljeve poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj do 2050 godine i za to postići konsenzus u društvu i to kod politike ,struke i javnosti (građana) i onda uspjeti sredstva poticaje ali zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu i pravilni o obnovljivim izvorima energije da postanu alat kojim se ostvaruje taj cilj. Nisam naivan da vjerujem da ce se to i dogodi jer su političari ti kojima je jedini cilj osvijiti sljedeće izbore i učiniti ce sve da se ne zamjere glasačima i po cijenu propasti cijele poljoprivrede.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Farma Lužak , mi od 1945 VRŠIMO USITNJAVANJE , države ZAPADNE Europe išle su na razvoj DOHODOVNIJIH OPG , što smo mi u Hrvatskoj TREBALI od 1991 , a mi 2026 NE ZNAMO ni kliko lokalnih vlasti ima DRŽAVNU zemlju ni prema katstru !
Ivan Kulak
prije 4 mjeseca
Ne,za naše probleme nisu krive stare članice EU i fondovi iz osamdesetih i devedesetih a demografska politika Hrvatskoj ne postoji jer da postoji nebi bili nacija u opasnosti od izumiranja. Problemi hrvatskog stočarstva i općenito hrvatske poljoprivrede su promašene politike,korupcija i bezakonje. U 36 godina postojanja izmjenilo se na desetine ministara poljoprivrede koji svi skupa ne vrijede pišljivog boba. Totalno promašeno i koruptivno korištenje novca bespovratnih fondova i isplata poticaja bez ikakvog smisla,rokova i pravila(često ni djelatnici apprrr-a i savjetodavne službe nisu upućeni u promjene zakona i pravilnika a kamoli poljoprivrednici). I mogao bi nabrajati u nedogled šta je sve loše ali nema smisla jer smo na putu bez povratka.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Većina dosadašnjih ministara je imalo zadatak kako udovoljiti prohtjevima nekolicine pojedinaca.Prvi dio je bila privatizacija i koncesija na zemlju.Drugio dio njihove strategije je sramotan način dodjele EU fondova koji je izrazito favorizirao velike grupe.Treći dio su državne potpore,uslijed nekih poremećaja, koje su uvijek bile kreirane tako da ih pokupe veliki igrači.Umjesto svega toga da se išlo na razvoj i jačanje opg-ova sada bi mogli pričati o udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu.Ovako se više nema tko udružiti,ostala nas šaka jada.Naravno posljedica svega toga je demografski slom ruralnog prostora.Sad se svi pitaju kako nam pada proizvodnja i propadaju opg-ovi kada je uloženo toliko i toliko novaca?Kada znaju koliko je uloženo novaca u poljoprivredu,neka napišu tko je koliko i dobio,pa će mnoge stvari biti jasnije.Stavimo karte na stol,dosta je više priča u rukavicama.Ako netko dosadašnji model vođenja poljoprivrede smatra uspješan i pozitivan za Hrvatsku ja nemam riječi.Da se razumijemo nemam ništa protiv nekoga,bez obzira koliko imao, tko je svojim rukama sve zaradio,ili svojim uloženim novcem kupio i oplemenio neku firmu,ali svi mi dobro znamo kakav se igrokaz odvijao u našoj poljoprivredi.Nažalost predstava još traje...
Farma Lužak
prije 4 mjeseca
Stvar je po mom mišljenju puno kompliciranija. Većina starih članica EU koristila je dvadeset godina EU sredstva za podizanje konkurentnosti tamo od sredine osamdesetih godina i bilo je neralno očekivati da ce Hrvatska poljoprivreda ulaskom u EU 2013 biti konkurentna na tržištu. Te 2013 po statističkim podacima prosječna starost traktora u Hrvatskoj bila je 48 godina. Dali se je moglo drukčije voditi poljoprivrednu politiku vjerojatno je ali sve vlada do sad pa i ova trenutna kroz politiku poticaja nastaje rješavati socijalnu i demografsku politiku a najmanja briga im je proizvodnja hrane. Mnogi se neće složiti samnom ali da par pojedinaca nije uspijelo pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju dali kroz privatizaciju dali na neki drugi način vjerojatno nebi imali Hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na policama trgovina. Poslje 13 godina Hrvatska poljoprivreda je na nivou 30% prosjeka produktivnost EU to je dovoljno da konačno netko kaže da ovako dalje ne ide i da se pristup poljoprivredi treba iz temelja promijeniti
Ivan Tvrdojević
prije 4 mjeseca
cijena živih svinja -1euro/kg i 0 eura za PVP cijena junadi - 4 eura/kg +350 eura za PVP cijena svinjske lopatice bez kosti 2,5 eura/kg cijena junećeg lopatice bez kosti 12 eura/kg cijena svinjskog buta bez kosti 3 eura/kg cijena junećeg buta bez kosti 15 eura/kg pitanje koje je stočarstvo u većem problemu???
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Tko živi ili putuje kroz UŠORENA sela Carice Terezije u nizinskoj Slavoniji i Baranji , može vidjeti stanje u stočarstvu !ŠTALICA sa jednom do 3 krave , VIŠE NEMA , NA TISUĆE KUĆA PRAZNO , počevši od brdske Slavonije 2021, 195 IZUMRLIH sela , biti će 2031 još GORE ! Ima EU mlijeka za 10 ovakvih državica , kao i svih drugih poljoprivrednih proizvoda , PLUS ZA TURISTE !
SASA FRANIC
prije 4 mjeseca
uz sve probleme oko zemljista, ljevicarskim komunisticko-zelenim idiotina... i ostalim, inace sve je isto u poljoprivredi i industriji itd... dok nema otkupa nema ni poljoprivredne proizvodnje. a otkupa nema jer nema preradivaca. a ljudi ne kupuju strojeve za preradu i ne preradjuju jer sve se prodaje u trgovackim lancima, koji ne otkupljuju nista, nego samo od svojih zacrtanih dobavljaca, koji su u mnogo slucajeva i van drzave. dok se taj zacarani krug ne unsti regulacijom od trgovina pa na dalje, nece biti nista, ni od poljoprivredne proizvodnje niti od industrijske. a na sto se za sada ide, je da bude samo velika industrija i velika prerada i veliko poljoprivredni veleposjednici, i taj mali krug velikih ce imati lanac opskrbe svime u svojim trgovackim lancima.
Robert Zobel
prije 4 mjeseca
@ ivan kulak: hvala. Drago mi je da vam se sviđa. Sviđa zajedno možda možemo barem zaustaviti kola da ne idu dalje nizbrdicom. A onda možda jednog dana...
Robert Zobel
prije 4 mjeseca
@mali poljoprivrednik: da slažem se s vama; baš sam o tome počeo novi osvrt.
Ivan Kulak
prije 4 mjeseca
Odličan članak! Puno podataka a opet jasno rečeno da svatko može razumjeti priču. Nažalost ovu problematiku nitko od glavnih aktera koji donose odluke niti razumije niti imaju želju za razumjevanjem a kamoli za rješavanjem problema. Ovdje se ne vidi svjetlo na kraju tunela i mišljenja sam da smo prešli točku bez povratka.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Jako dobro rečeno,ali bi malo nadopunio.Mislim da bi kod nas trebalo puno stvari korijenito promijeniti da se spasi što se spasiti da.Od samog početka naše države se išlo u krivom smjeru,a to je favoriziranje pojedinih grupacija na račun razvoja opg-ova.Koliko ste puta čuli kako neki opg-ovac priča kako ne može proći niti na jednom fondu,ili je premali,ili preveliki ili fale neki bodovi.O dodjeli zemlje više ne treba trošiti riječi.Jedni su dobili koncesije na pedeset godina po smiješnim cijenama,a drugi niti dan danas nisu riješili svoj status.Sustav dodjele poticaja je živa lakrdija,a što će tek biti od 2027g?Ne bih rekao da niti 50% poticaja ide u proizvodnju,a ostalo u gluposti EZP, cvijetne trake ,leptiri a o ekološkoj proizvodnji bez proizvoda bolje šutjeti.Čast izuzecima.Kada se sve sagleda bolje nismo niti mogli prići,a jednom kada kola krenu nizbrdo teško ih je zaustaviti.
I l
prije 4 mjeseca
POSTALI SMO BAHATI HRVATI MOZE SE ZIVJET I SA 5 KRAVA,12 KRMACA 40 KOKA 10 OVACA, 10HA ZEMLJE ALI BEZLICNI POLITICARI DRZAVA I POREZNA TO NEDAJU
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
G. Roberte , stočarstvo se temelji na FARMERSKOM uzgoju , a za to NISMO rješili OSNOVNO - ZEMLJU ! Uz to imamo sve goru klimu - suše ! SLOM SELA je počeo u BRDSKOJ SLAVONIJI 1945 , okončan je u 195 sela koja su IZUMRLA ! Mi smo iz Brozove Jugoslavije izašli u biti BEZ OPG sa PROSJEČNOM veličinom 2, 8 ha u 5 parcela 1994 ! U selima je došlo do PROMJENE OBRAZOVNE STRUKTURE i NE MOŽEMO mlade zadržati u selima , ako sa POZICIJE prihoda od ZEMLJE ne mogu ZARADITI kao sa radom izvan poljoprivrede ! Danas sam bio u očevoj staji kapaciteta ; 2 konja i 3 krave , sada je to skladište !