Granica uzgoja riže na sjeveru Europe se sve više pomiče, a najzanimljivije su brdske sorte koje ne zahtijevaju potapanje polja
U posljednja dva desetljeća u Europi se sve više uzgaja suha riža, bez potapanja polja. Promjenom klimatskih uvjeta gornja granica uzgoja se pomiče na sjever pa sada uzgajivače imamo i u Austriji.
Ovakva tehnika ne zahtijeva velike količine vode i zbog tog ima mali utjecaj na životnu sredinu, smanjuje troškove i eliminira korove s kojima se stalno bore poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom.
Prije sjetve obavlja se priprema zemljišta. To možemo napraviti konvencionalnom, klasičnom, metodom kao pripremu za kukuruz, a drugi je minimalna tehnika obrade.
Zahvaljujući osobinama riže, minimalni način obrade je našao mnogo poklonika, ali zahtjeva posjedovanje specijalnih poljoprivrednih strojeva. Tako se smanjuju troškovi proizvodnje te skraćuje vrijeme. Najvažnije je da se ostaci prethodnog usjeva usitne i plitko zaoru. To će povećati sadržaj organske tvari u tlu. Priprema zemlje ne treba biti dublja od 15 cm, ali trebamo površinu izravnati s blagim nagibom.
Pokazalo se da je uvođenje riže u plodored vrlo dobro, naročito kada se rotira sa pšenicom, kukuruzom i mahunarkama.
Plodored je posebno važan u vremenima skupog repromaterijala
Sjetva se obavlja običnim sijačicama u uske redove tijekom proljeća, u travnju i svibnju, u vlažnu zemlju na dubinu od 2 do 3 cm. Za nicanje je neophodna temperatura iznad 12ºC, a optimalne za rast i razvoj su iznad 20ºC. Najzanimljivije su brdske sorte koje dobro podnose niske temperaturne vrijednosti, imaju kratak vegetacijski period i njih nije potrebno uzgajati u potopljenim poljima. Količina sjemena se kreće i do 240kg/ha. Kada sjetvu obavljamo u uske redove manja je zakorovljenost.
U ovakvom sustavu uzgoja riže se potroši oko 40 posto manje vode nego za kukuruz. Navodnjavanje se obavlja kada biljke imaju između tri do četiri lista. Ovo je kritična faza kada je vlaga u tlu prijeko potrebna.
Uz pravovremeno navodnjavanje i sprečavanje razvoja korova, prosječan prinos se kreće oko 8 t/ha. Ekološka riža uzgojena na ovaj način postiže zadovoljavajuću cijenu, a subvencije od strane pojedinih država dodatno povećavaju financijsku isplativost.
U Europi je Italija najveći proizvođač riže, ali se to ondje radi na potopljenim poljima.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica