Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Važnost plodoreda
  • 22.05.2022. 07:30

Plodored je posebno važan u vremenima skupog repromaterijala

Kod nas je česta pojava da se kulture uzgajaju iz godine u godinu na istoj parceli. Najčešće ćemo vidjeti da je to slučaj s kukuruzom ili krumpirom. Tako nesvjesno izrabljujemo sjetvenu površinu i nabijamo si troškove

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.650
  • 210
  • 0

Ova godina je pokazala da poštivanje plodoreda ima itekako veliki utjecaj na uzgajane biljne kulture. Svi repromaterijali su poskupjeli, posebno gnojiva i zaštitna sredstva. Uvođenjem ove agrotehničke mjere možemo uveliko balansirati kada su u pitanju biljna hraniva i zaštita usjeva.

Plodored predstavlja praksu uzgajanja različitih kultura na istoj parceli kroz niz vegetacijskih sezona. Ona osigurava poboljšanje zdravlja zemljišta, optimizaciju hranjivih tvari kroz sprječavanje njihovog jednostranog iznošenja kada bi se uzgajala uvijek samo jedna biljna vrsta.

Istovremeno, djelujemo i na smanjenje populacije štetnih organizama, uzročnika bolesti i prisustvo korova.

Zemlja je živa

Bez obzira radi li se o maloj gredici ili ogromnoj parceli, uloga plodoreda je ista. Ovom mjerom možemo transformirati zemljište od neplodnog komada tla do visokoproduktivne površine, naročito ako kombiniramo uzgajanje pokrovnih i glavnih usjeva.

Svaka biljka predstavlja živi pokrivač koji štiti, ali i djeluje na supstrat. Biljke štite od erozije vjetrom i padalinama, sprječavaju stvaranje pokorice.

Izborom pokrovnih usjeva možemo djelovati na karakteristike i kvalitetu zemljišta. Mahunarke će ga obogatiti dušikom, žita će ga učiniti rahlijim, potisnuti korove. Također djeluju kao čistači od štetnika i bolesti povrća. Osim toga, ispod pokrovnog usjeva zemljište se odmara.

Gorušica je čistač zemljišta (Foto: V. Stapić)

Možemo ga usporediti s ljudskim organizmom. Kao i nama, i zemlji je potrebna raznovrsna hrana, vježba i odmor. Sjetvom različitih usjeva sprječavamo stalno iznošenje istih hraniva. Svaka biljna vrsta ima svoje specifičnosti. Tako krumpir iznosi mnogo kalija, a zob isušuje jer je veliki potrošač vode.

Važno je stvoriti ravnotežu. Kod nas je česta pojava da se kulture uzgajaju u monokulturi iz godine u godinu na istoj parceli. Najčešće ćemo vidjeti da je to slučaj s kukuruzom ili krumpirom. Tako nesvjesno izrabljujemo sjetvenu površinu. Biljke iz zemlje povlače hraniva koja im trebaju i osiromašuju sadržaj minerala i drugih tvari. Prinos se polagano smanjuje. Istovremeno, raste broj štetnika i pojava bolesti. Bit će nam potrebna financijska sredstva za kupnju gnojiva i sredstva za zaštitu bilja.

Kada uzgajamo krumpir stalno na istoj lokaciji brzo će nam krumpirova zlatica postati noćna mora, jer ona prezimljava na krumpirištu. Kada se pojavi tijekom proljeća, ima lako dostupnu hranu i mjesto za polaganje jaja. Trebat će nam sve više i sve jači insekticidi za njihovo suzbijanje.

Prezimljava na krumpirištu i odmah ima hranu (Foto: V. Matić)

U vrtovima, ma kako bili mali, lakše je rotirati usjeve na gredicama i dodavati organske tvari, kompost, koji obogaćuju zemljište.

Mijenjajte biljne porodice

Kako bi ispoštovali plodored potrebno je poznavati kojoj biljnoj porodici pripada vrsta koju uzgajate i ne saditi biljke iz te porodice na isto mjesto u sljedeće tri do četiri godine.

Primjer za to je porodica lukova. Na gredici gdje smo uzgajali crveni luk treba izbjegavati sjetvu češnjaka, poriluka, ljutike, vlasca sljedeće tri godine i zatim možemo uzgajati neku vrstu iz ove porodice. Rajčica i krumpir iz zemlje crpe mnogo kalija, dok korjenaste vrste pored kalija troše i mnogo kalcija.

Susjedi u vrtu: Idealno je saditi biljke s plitkim korijenjem pored onih s dubokim

Rotiranjem usjeva izbjeći ćemo sve negativne posljedice jednostranog iscrpljivanja parcele i smanjiti troškove proizvodnje.


Tagovi

Plodored Iscrpljivanje zemljišta Plodnost Rotacija usjeva Cijena repromaterijala Uloga plodoreda


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.