Ratari krenuli u proljetne radove: Evo kakvo je stanje pšenice, ječma i uljane repice nakon zime

Stabilne vremenske prilike krajem veljače označile su početak proljetnih radova na poljima diljem Hrvatske. Ratari su započeli s primjenom agrotehničkih mjera na ozimim kulturama, a prve procjene stručnjaka pokazuju da su usjevi pšenice, ječma i uljane repice nakon zime uglavnom u dobrom stanju. Savjetnici ratarske specijalnosti Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede ističu kako su povoljni uvjeti tijekom jeseni i zime pridonijeli dobrom razvoju usjeva, no proizvođačima savjetuju redovit obilazak parcela i pravodobno provođenje mjera prihrane i zaštite.

Kvalitetno obavljena jesenska sjetva u optimalnim rokovima, povoljni uvjeti za nicanje i izostanak većih šteta od štetnika rezultirali su usjevima pšenice i ječma koji su u većini proizvodnih područja u dobroj kondiciji. Tijekom zime nije bilo značajnijih nepovoljnih vremenskih događaja koji bi mogli uzrokovati veća oštećenja.

Počela prihrana i priprema tla

Ipak, na pojedinim lokacijama u nekim županijama zabilježeno je žućenje usjeva ječma. Stručnjaci navode kako uzroci mogu biti različiti, od zadržavanja vlage u tlu i slabe drenaže, zbijenosti tla na uvratinama pa sve do oštećenja listova uslijed niskih temperatura ili neuravnotežene ishrane biljaka. U nekim slučajevima žućenje može biti povezano i s pojavom virusnog oboljenja poznatog kao žuta patuljavost ječma.

Unatoč tim pojedinačnim pojavama, opće stanje usjeva ocjenjuje se zadovoljavajućim, a ratari su već započeli s prvom proljetnom prihranom.

Na poljoprivrednim površinama koje nemaju visoku razinu podzemne vode tla su se već prosušila, što je omogućilo ulazak mehanizacije na parcele. Tijekom proteklog tjedna na brojnim je poljima već obavljena prva prihrana ozimih žitarica, a zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima očekuje se da će se taj posao nastaviti i tijekom ovog tjedna.

Stručnjaci ističu da stanje tla na nagnutim i dobro dreniranim terenima omogućuje ulazak mehanizacije bez ostavljanja tragova, pa je na takvim površinama moguće obaviti i osnovnu obradu tla za sjetvu jarih kultura.

S druge strane, na ravnim terenima s težim tlima i depresijama situacija je nešto drugačija. Tamo je tlo još uvijek zasićeno vlagom pa se ne preporučuje ulazak mehanizacije kako bi se izbjeglo dodatno zbijanje tla. Na tim površinama radove je bolje odgoditi dok se tlo dodatno ne prosuši.

Prihrana ključna za prinos

Pravovremena i pravilno dozirana prihrana ima ključnu ulogu u razvoju ozimih žitarica. Ona potiče busanje biljaka, razvoj većeg broja produktivnih izboja i formiranje većeg broja klasića u klasu, što izravno utječe na konačni prinos.

Stručne službe preporučuju primjenu KAN-a u sljedećim količinama:

• za pšenicu od 150 do 200 kilograma po hektaru
• za ječam od 150 do 180 kilograma po hektaru

Prilikom određivanja točne količine gnojiva potrebno je uzeti u obzir stanje usjeva, fazu razvoja, predusjev i planirani prinos.

Zašto je folijarna ishrana ozimih usjeva ključna za kvalitetu zrna?

Osim prihrane, ratari bi prilikom obilaska parcela trebali obratiti pozornost i na zdravstveno stanje usjeva. Savjetnici na terenu zabilježili su na starijem lišću pšenice pojavu inokuluma bolesti iz roda Septoria, dok je na nekim osjetljivijim sortama ječma primijećena mrežasta pjegavost ječma.

S početkom vegetacije započinje i intenzivniji rast korova, koji predstavljaju konkurenciju usjevima za vodu, hranjiva i svjetlost. Zbog toga je ovo razdoblje važno za pravodobnu provedbu mjera zaštite bilja, uz pridržavanje stručnih preporuka i registriranih sredstava.

Uljana repica dobro prezimila

Dobro stanje nakon zime zabilježeno je i kod uljane repice. U većini proizvodnih područja usjevi su u dobrom do vrlo dobrom stanju, a biljke se trenutno nalaze u fazi od osam do jedanaest listova.

Tijekom zimskih mjeseci nije bilo značajnijih oštećenja od golomrazice, a snježni pokrivač na pojedinim lokacijama dodatno je zaštitio usjeve. Biljke su u međuvremenu odbacile starije i oštećene listove pri tlu te ulaze u fazu intenzivnog proljetnog porasta.

Porast dnevnih temperatura dodatno je potaknuo kretanje vegetacije, što znači da proizvođači moraju pravodobno provesti potrebne agrotehničke mjere kako bi osigurali optimalan razvoj biljaka.

Uljana repica ima velike potrebe za dušikom, osobito na početku proljetne vegetacije kada dolazi do intenzivnog rasta nadzemne mase i razvoja generativnih organa.

Stručnjaci stoga preporučuju da se odmah nakon stabilizacije vremenskih uvjeta obavi prihrana primjenom KAN-a s 27 posto dušika u količini od 150 do 200 kilograma po hektaru.

Stanje u polju: Vrijeme je za prvu prihranu i procjenu zakorovljenosti ozimina

Prihranu ne bi trebalo provoditi na smrznutom ili izrazito mokrom tlu, kako bi se izbjegli gubici hranjiva ispiranjem i spriječilo zbijanje tla, osobito na parcelama u blizini vodotoka i kanala.

Aktivnost štetnika s porastom temperatura

S porastom temperatura započinje i aktivnost proljetnih štetnika uljane repice. Na nekim parcelama već je zabilježena pojava male repičine pipe, a uskoro se očekuje i pojava velike repičine pipe te repičinog sjajnika.

Promjene boje lisne mase koje se povremeno uočavaju na pojedinim usjevima uglavnom su posljedica zimskog stresa, no i takve biljke treba redovito pratiti kako bi se pravodobno reagiralo u slučaju pojave bolesti ili štetnika.

Stručnjaci preporučuju nekoliko ključnih mjera za uspješan nastavak vegetacijske sezone:

• postavljanje žutih ljepljivih ploča za praćenje pojave štetnika
• redovit obilazak i pregled parcela
• pravodobnu primjenu registriranih insekticida prema pragovima štetnosti
• planiranje fungicidne zaštite ovisno o vremenskim prilikama i pojavi simptoma bolesti.

Redovito praćenje stanja usjeva i pravodobna primjena zaštitnih mjera ključni su preduvjeti za postizanje stabilnih i visokih prinosa.

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

S obzirom na povoljne vremenske prilike i dobro prezimljavanje većine usjeva, početak proljetne poljoprivredne sezone zasad ulijeva optimizam. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će daljnji razvoj usjeva uvelike ovisiti o vremenskim prilikama tijekom proljeća te o pravodobnoj primjeni svih potrebnih agrotehničkih mjera na poljima.