Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek održana je konferencija za novinare posvećena proljetnoj sjetvi 2026. godine. Riječ je o tradicionalnom okupljanju predstavnika institucija, znanstvene zajednice i industrije na kojem se analiziraju uvjeti u kojima poljoprivrednici ulaze u novu proizvodnu sezonu. Sudionici su iznijeli procjene o očekivanim površinama, dostupnosti sjemena i gnojiva, utjecaju globalnih energetskih kretanja te klimatskim prilikama koje će obilježiti početak vegetacijske godine.

Prema riječima višeg stručnog suradnika HGK - Županijske komore Osijek Igora Mikulića, cilj ovakvih susreta je okupiti sve ključne dionike poljoprivrednog sektora i pružiti pravovremene informacije proizvođačima. Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Goran Jukić, član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki te prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Rekordna prošlogodišnja žetva i stabilna očekivanja

Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je da Hrvatska u novu sjetvenu sezonu ulazi nakon vrlo uspješne prošlogodišnje žetve. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona.

"Prošlogodišnja žetva bila je rekordna po pitanju strnih žitarica, prije svega po pitanju prinosa pšenice. To je ohrabrujući signal i za proljetnu sjetvu koja je pred nama", rekao je Majdak. Površine pod ozimim kulturama blago su povećane, a samo kod pšenice rast iznosi oko devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako površine još uvijek nisu na razinama kakve su bile prije desetak ili petnaest godina, trend blagog povećanja daje određeni optimizam za buduću proizvodnju.

Ukupna proizvodnja žitarica u Hrvatskoj premašuje tri milijuna tona godišnje, dok proizvodnja jarina prelazi 450 tisuća tona. Hrvatska je pritom u velikoj mjeri samodostatna, čak i izvozno orijentirana. "Na godišnjoj razini izvozimo između 1 i 1,2 milijuna tona žitarica, uključujući pšenicu i kukuruz. Samodostatnost je oko 150 posto", naglasio je Majdak.

Uljarice bilježe visoku samodostatnost

Još je izraženija samodostatnost u proizvodnji uljarica. Hrvatska godišnje proizvede oko 450 tisuća tona tih kultura, što prema procjenama znači samodostatnost veću od 200, pa i do 250 posto.

Posebno se ističe uljana repica, čije su površine ove jeseni povećane za čak 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Takav trend mogao bi utjecati i na proljetnu strukturu sjetve.

"Očekujemo povećanje površina pod suncokretom jer su tržišne cijene vrlo ohrabrujuće. Moguće je da će dio tih površina doći na račun soje, ali ne očekujemo značajniji pad ukupnih površina pod uljaricama", pojasnio je Majdak.

Pozitivan pomak očekuje se i u preradi, jer će se dio uljarica, osobito suncokreta, prerađivati u Hrvatskoj umjesto izvoza sirovine.

Blagi oporavak proizvodnje šećerne repe

Jedna od kultura koja je posljednjih godina bilježila pad površina je šećerna repa. Međutim, prema najavama Ministarstva, ove godine očekuje se blagi oporavak.

U Hrvatskoj bi ove godine trebalo biti zasijano oko 7.500 hektara šećerne repe, što je oko pet posto više nego prošle godine kada je zabilježena najniža razina u posljednjem desetljeću. Proizvodnja bi prema procjenama trebala osigurati između 85 i 90 tisuća tona šećera, što je dovoljno za domaće potrebe.

Šećerna repa u Hrvatskoj pred prekretnicom: Koji su proizvodni, klimatski i tržišni izazovi?

Ministarstvo poljoprivrede najavilo je i niz mjera kojima želi dodatno stabilizirati proizvodnju i olakšati financiranje poljoprivrednicima. Jedna od ključnih je petogodišnji program potpore za korištenje certificiranog sjemena žitarica i soje. Za taj program planirano je izdvajanje 35 milijuna eura.

"Cilj je ojačati stabilnost i sigurnost proizvodnje te potaknuti korištenje kvalitetnog sjemena", istaknuo je Majdak. Osim toga, otvorena je kreditna linija putem HAMAG-BICRO-a za obrtna sredstva poljoprivrednika u iznosu do 25 tisuća eura po gospodarstvu.

U pripremi je i nova kreditna linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) namijenjena većim investicijama, posebice u preradu žitarica i uljarica. Minimalni iznos kredita bit će oko 500 tisuća eura, a država planira subvencionirati dio glavnice.

"Planirano je smanjenje glavnice kredita do 40 posto kroz ovaj financijski instrument", najavio je državni tajnik. Istodobno se nastavlja i isplata izravnih potpora. Isplate su započele 16. listopada prošle godine, a do Uskrsa bi trebale biti isplaćene i potpore za eko-sheme te proizvodno vezana plaćanja za osjetljive sektore.

Vlada reagira na rast cijena goriva

Na konferenciji je istaknuto i da Vlada priprema mjere vezane uz rast cijena energenata. Cijena nafte na svjetskom tržištu porasla je s oko 60 na više od 100 dolara po barelu, što bi moglo utjecati na troškove poljoprivredne proizvodnje. Vlada zato priprema dvije odluke, jednu vezanu uz trošarine, a drugu uz ograničenje cijena goriva, uključujući i plavi dizel koji koriste poljoprivrednici.

"Vlada razmišlja o zaštiti građana, ali i hrvatskih poljoprivrednika", poručio je Majdak.

Od sutra skuplji plavi dizel: Vlada donosi novu odluku o cijenama goriva

Prema riječima Gorana Jukića iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, domaće tržište u novu sezonu ulazi s dovoljnim količinama certificiranog sjemena. Ukupne količine sjemena povećane su za oko šest posto u odnosu na prošlu godinu.

"Trenutačno imamo oko 55 tisuća tona sjemena za domaće tržište, što je tri tisuće tona više nego lani. Za izvoz je namijenjeno gotovo devet tisuća tona", rekao je Jukić.

Do kraja certificacijske godine očekuje se da će na tržištu biti oko 70 tisuća tona sjemena. Kada je riječ o pojedinim kulturama, sjemena šećerne repe i suncokreta ima nešto više nego prošle godine, a cijene su ostale na sličnoj razini.

Kod kukuruza se bilježi nešto slabiji interes proizvođača, iako su količine osigurane. Procjenjuje se da će na raspolaganju biti oko pet tisuća tona sjemena, od čega će tisuću tona završiti u izvozu. Sjemena soje bit će oko osam tisuća tona, a kvaliteta je, prema riječima stručnjaka, ove godine iznimno dobra.

"Klijavost i energija klijanja su izvrsne, što daje dobru osnovu za uspješnu vegetaciju", naglasio je Jukić. Za jare strne žitarice osigurano je između 4.500 i 5.000 tona sjemena, od čega se najveći dio odnosi na jari ječam.

Prema procjenama koje je iznio Igor Mikulić, struktura proljetne sjetve ove bi godine mogla doživjeti određene promjene.

Najveći rast interesa bilježi suncokret. Prošle godine bio je zasijan na oko 67 tisuća hektara, a ove se godine očekuje znatno povećanje.

"U nekim optimističnim procjenama spominje se i do 100 tisuća hektara, iako je realno očekivati nešto manju brojku", rekao je Mikulić.

Istodobno se očekuje blago smanjenje površina pod sojom i kukuruzom. Prošle godine soja je bila zasijana na oko 80 tisuća hektara, a kukuruz na oko 279 tisuća hektara.

Gnojiva će biti - ali cijena ostaje neizvjesna

Važnu temu za poljoprivrednike predstavlja dostupnost mineralnih gnojiva. Član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki poručio je da gnojiva neće nedostajati, ali da cijene uvelike ovise o globalnim energetskim kretanjima. "Gnojiva će biti, ali pitanje je po kojoj cijeni", rekao je Skalicki.

Petrokemija trenutno radi gotovo punim kapacitetom, između 90 i 95 posto proizvodnje, i neprekidno proizvodi od srpnja prošle godine, što je jedan od najdužih kontinuiranih proizvodnih ciklusa u posljednje vrijeme. Velik utjecaj na cijenu gnojiva ima cijena plina, koji je ključna sirovina u proizvodnji.

"Sedamdeset posto plina koji koristimo zapravo je sirovina za proizvodnju amonijaka, dok je samo 30 posto energent", pojasnio je Skalicki.

Cijena plina u Europi posljednjih mjeseci snažno je porasla, s oko 28 do 35 eura po megavatsatu početkom godine na gotovo 67 eura. Uz to, globalno tržište gnojiva dodatno destabiliziraju geopolitičke okolnosti. Trećina svjetske trgovine ureom prolazi kroz Hormuški tjesnac, dok su pojedini veliki proizvođači smanjili ili zaustavili proizvodnju. Unatoč tome, Skalicki smatra da u Europi ne bi trebalo biti nestašice gnojiva, ali da su poskupljenja vrlo vjerojatna.

Vrijeme zasad ide na ruku poljoprivrednicima

Profesor Bojan Stipešević istaknuo je da su vremenske prilike tijekom zime bile vrlo povoljne za poljoprivredu. "Imali smo izvrsnu zimu koja je djelovala kao prirodni pesticid i smanjila broj štetnika na poljima", rekao je Stipešević. Za razliku od prethodnih godina, početak ove nije bio izrazito topao, što je donekle usporilo razvoj zimskih korova.

Prema trenutnim prognozama, temperature bi tijekom proljeća trebale biti nešto niže nego prethodnih godina, ali bez ekstremnih hladnoća. "Vrijeme je idealno za obavljanje poljskih radova, od prihrane do pripreme za sjetvu", naglasio je profesor.

Prihrana kreće, sjetva još čeka: Profesor Stipešević otkriva kada je stvarno pravo vrijeme

Prva kultura koja će se sijati bit će šećerna repa, a očekuje se da će vremenski uvjeti na početku sezone biti povoljni. Ipak, konačni prinosi ovisit će o vremenskim prilikama tijekom ljeta, osobito u lipnju i srpnju kada visoke temperature mogu značajno utjecati na razvoj biljaka.

Važnost oprašivača i plodoreda

Profesor Stipešević posebno je istaknuo važnost očuvanja oprašivača, osobito kod kultura poput suncokreta. Poljoprivrednicima je savjetovao uspostavu cvjetnih traka uz polja, za što su dostupne i potpore kroz mjere ruralnog razvoja. Takve trake omogućuju oprašivačima i korisnim kukcima da se zadrže na poljima i pridonose prirodnoj zaštiti biljaka.

Također je preporučio veću primjenu leguminoza u plodoredu, jer one prirodno obogaćuju tlo dušikom i smanjuju potrebu za mineralnim gnojivima.

Sudionici konferencije zaključili su da proljetna sjetva 2026. započinje u relativno stabilnim okolnostima.

Dakle, sjemena ima dovoljno, proizvodnja gnojiva je stabilna, a vremenske prilike zasad su povoljne. Istodobno, globalna kretanja na tržištu energenata i gnojiva ostaju važan čimbenik koji može utjecati na troškove proizvodnje. U strukturi sjetve očekuje se rast površina pod suncokretom i šećernom repom, dok bi soja i kukuruz mogli zabilježiti blago smanjenje. Konačni rezultati, kao i svake godine, ovisit će o vremenskim prilikama tijekom vegetacije.

No, ako se nastave povoljni trendovi iz prošle godine, hrvatska poljoprivreda mogla bi i u 2026. ostvariti stabilne prinose i zadržati visoku razinu samodostatnosti u ključnim ratarskim kulturama.