Stanje u polju: Vrijeme je za prvu prihranu i procjenu zakorovljenosti ozimina

Kondicija ozimih žitarica na kraju zime 2025./2026. godine značajno varira, ovisno o roku sjetve, izboru sorte, količini sjemena, provedenoj osnovnoj gnojidbi te tipu i kemijskoj reakciji tla (pH vrijednosti). Razlike su vidljive i između usjeva uzgajanih u konzervacijskoj i konvencionalnoj proizvodnji.

Na to upozoravaju u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, pri resornom ministarstvu a preporuke proizvođačima iznosi mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr.

Prema dostupnim meteorološkim podacima, siječanj je bio hladniji od višegodišnjeg prosjeka (–1,5 °C), dok je veljača bila znatno toplija (+3,5 °C). U posljednja četiri mjeseca zabilježeno je više oborina od očekivanog prosjeka.

Preporuka: Prva prihrana manjim količinama dušika

Stručnjaci preporučuju da se krajem zime i početkom proljeća obavi prva prihrana usjeva manjim količinama pojedinačnih dušičnih gnojiva. Posebno je to važno za usjeve slabije kondicije i one koji pokazuju znakove lokalnog žućenja.

Ratari, pregledajte usjeve uljane repice: Stižu topliji dani, a s njima i repičina pipa

Dobro tempirana prihrana ključna je za oporavak biljaka i nastavak intenzivnog porasta u proljetnom razdoblju.

Procjena i suzbijanje korova

Bez obzira na meteorološke prilike, tijekom zime u ozimim usjevima razvijaju se pojedine vrste korova. Šubić savjetuje procjenu potrebe za suzbijanjem u dva navrata, u jesen i/ili krajem zime odnosno rano u proljeće.

Među dominantnim zimskim korovima u žitaricama ističu se mak, mrtva kopriva, čestoslavica, potočnica, broć, dvornici, divlja repica, gorušica, mišjakinja, kamilica, jarmen i rusomača. Od travnih vrsta najčešće su obična slakoperka (Apera spica-venti), mišji repak te vrste rodova Bromus i Poa.

"Suzbijanje korova ne preporučuje se na parcelama gdje su usjevi loše kondicije, odnosno dok se ozima pšenica nakon prve prihrane ne oporavi i ne dosegne završetak faze busanja. Upravo je kraj busanja posljednji rok za učinkovito suzbijanje obične slakoperke i drugih zimskih, bienalnih, korova koji niču iz sjemena", konkretizira Šubić.

Pravilna primjena herbicida

Na hrvatskom tržištu registriran je dovoljan broj herbicida za suzbijanje navedenih korova. Primjenu kombiniranih zemljišno-kontaktnih herbicida preporučuje se planirati nakon prve gnojidbe i očekivanih oborina.

"Ovisno o dominantnim vrstama i razvojnom stadiju usjeva, proizvođači trebaju odabrati odgovarajući registrirani pripravak, uz obveznu provjeru uputa o primjeni i selektivnosti. Ove preporuke ne odnose se na proizvođače koji su korove suzbili već u jesen 2025. godine", podsjeća Šubić.

Primjena herbicida krajem zime i početkom proljeća obavlja se u razvojnom stadiju usjeva BBCH 21-30, uz mogućnost korektivne primjene do faze BBCH 32.

Ovaj stručnjak naglašava kako je iznimno važno voditi računa o dopuštenom razvojnom stadiju za primjenu pojedine djelatne tvari kako bi se izbjegla oštećenja usjeva i osigurala maksimalna učinkovitost zaštite.

U razdoblju stabilnog i toplog vremena koje slijedi, proizvođači ozimih žitarica imaju priliku pravodobno obaviti ključne agrotehničke mjere koje će značajno utjecati na prinos i kvalitetu ovogodišnje proizvodnje.