Procjene prinosa ratarskih kultura u Europi - kakve možemo očekivati?

Prema evidenciji Europske agencije za praćenje usjeva (MARS) u Europi se očekuju veći prinosi u odnosu na ranije prognoze. Kao glavni razlog navode poboljšane izglede u Francuskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj te nekoliko drugih zemalja južne i srednje Europe koji su popravili one lošije prognozirane za Grčku i neke sjeverne zemlje. 

Veći dio Europe bio je pogođen hladnim razdobljima i to u vrijeme rasta i fenološkog razvoja usjeva. Uljana repica je bila u cvatnji pa je došlo do oštećenja, ali bez većih utjecaja na prinos. Što se tiče jarih kultura, prema ovom izvješću, one u pogođenim područjima su zaostajale u rastu, a zbog toga imaju veći rizik od suše. Međutim, manjak oborina u nekoliko regija EU nije imalo utjecaj na potencijal prinosa, jer je sadržaj vode u tlu bio na povoljnoj razini.

Prolongirana sjetva diljem Europe

Što se tiče sjetve jarog ječma, ona je odgođena u većini europskih zemalja poput Mađarske, Hrvatske i Slovačke, a dobro je napredovala u sjevernoj i istočnoj Europi. Međutim, niže temperature utjecale su na klijanje i rast. U većini europskih država sjetva je uglavnom bila zaključena u travnju. No, vremenski uvjeti su se u svibnju popravili i očekuje se poboljšanje usjeva u narednim tjednima. U baltičkim zemljama i Švedskoj proljetna sjetva je dobro napredovala, no hladno vrijeme je i tamo usporilo nicanje. Ovog mjeseca sije se i u Finskoj.

Šećerna repa posijana je u normalnom vremenskom periodu, do kraja travnja. Početak sezone uglavnom nije bio povoljan za ovu kulturu u Hrvatskoj. Zabilježene su i velike štete od mraza, naročito u Francuskoj gdje se 10 posto zasijane površine moralo ponovno sijati. Uzgajivači krumpira suočeni su sa sličnim izazovima.

I sjetva kukuruza je bila prolongirana. Dobro je napredovala u Njemačkoj, Italiji, Srbiji, Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj, a kasnije je dovršena u Austriji i Mađarskoj. Kašnjenja bilježe i Poljska, Češka te Slovačka.

Sjetvena kampanja suncokreta u travnju je također produljena, ali je dobro napredovala. Nicanje je sporije, ali povećanje temperature trebalo bi poboljšati početni rast i osigurati dobar urod. U Mađarskoj i Hrvatskoj je odgođena zbog hladnih i suhih uvjeta. U Rumunjskoj i Bugarskoj se dobro razvijala, ali je hladnoća utjecala na nicanje. Slična kašnjenja primijećena su u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Njemačkoj. U Francuskoj još uvijek traje, a kiše početkom svibnja su stvorile povoljne uvjete za nicanje.

Kakvi se prinosi očekuju?

Najveći prosječni prinos meke pšenice od 9,82 tone po hektaru očekuje se u Irskoj, a najmanji od 2,07 t/ha u Portugalu, dok će Hrvatskoj biti 5,32 t/ha. Za raž se najveći očekuje u Švedskoj i to od 6,31 t/ha, a najmanji u Portugalu.

Ozimi ječam od 9.26 tona po hektaru prognozira se u Irskoj, a najmanji na Cipru. Što se tiče jarog, najveći urod od 7,40 t/ha očekuje se u Irskoj, a najmanji 2,73 t/ha u Rumunjskoj. U Hrvatskoj će on biti 5,57 tona po hektaru.

Za tritikale u našoj zemlji predviđeni prinosi iznose 3,97 t/ha. Najveći se očekuju u Njemačkoj i to 6,14 t/ha, a najmanji od samo 1,57 t/ha u Portugalu. Najveći prosječni urod kukuruza od 11,8 t/ha trebao bi biti u Španjolskoj, a najmanji u Bugarskoj s 6,34 t/ha kukuruz. Za Hrvatsku se prognozira 8,52 tona po hektaru.

Kada je u pitanju šećerna repa, Hrvatska je u zlatnoj sredini sa 67 t/ha. Međutim, najveći prinosi od 91,2 t/ha se očekuju u Španjolskoj, a najmanji u Finskoj s 42 t/ha. Najviše krumpira po hektaru moglo bi biti u Belgiji i to 45 tona, a najmanje u Litvi sa samo 16 tona, 

Najveći prosječni prinosi uljane repice od 4,08 t/ha trebali bi biti u Belgiji, a najmanji u Finskoj s 1,46 t/ha. U Hrvatskoj se previđa 2,89 t/ha. Što se tiče suncokreta naša zemlja ima vodeće prinose od 3,02 tona po hektaru, a soja 3,04 t/ha.