Raduje me da se mladi sve više zanimaju za sastav hrane i razmišljaju o prehrani na drugačiji način, kaže dr.sc. Sandra Petričević
Koliko ste puta pročitali vijest o hrani koja zvuči predobro ili previše šokantno da bi bila istinita?
Povjerenje u medije sve više dolazi pod upitnik, a o ovom fenomenu i opasnostima koje nosi razgovarao je portal foodfacts.news s dr.sc. Sandrom Petričević, savjetnicom u sustavu znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskom veterinarskom institutu i zamjenicom voditeljice laboratorija za analitičku kemiju i rezidue veterinarskih lijekovala u Veterinarskom zavodu Split.
Po Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li naši sugrađani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani? U kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?
Mislim da potrošači nisu dovoljno informirani o kvaliteti hrane te da postoji puno dezinformacija na tu temu gdje se navode razne prednosti, primjerice dodataka prehrani, a oni koji ih navode nisu svjesni da kod nekih ljudi mogu djelovati sasvim suprotno.
Također, mnogi hvale domaće proizvode zbog njihove kvalitete i prirodne proizvodnje, međutim, postavlja se pitanje njihove stvarne kvalitete.
Susrećete li se u Vašem svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?
Kako već 25 godina radim u kontroli kvalitete hrane susrećem se često s mitovima, kako onima vezanim uz deklaraciju proizvoda, tako i onima uz reklamiranje hrane.
"Dobri" šećeri, domaća hrana, proizvodi puni polifenola, samo su od nekih mitova, a ljudi ne shvaćaju ozbiljnost izricanja tvrdnje koja nije potkrijepljena znanstvenim dokazima, analitičkim izvještajima i sl.
Točno znamo, primjerice, iznad koje granice nazivamo proizvod "punim polifenola". Postoji europska regulativa koja to kontrolira i točno kaže koliki udio čega treba biti, npr. i koji udio šećera treba biti da bi se uopće proizvod nazvao onim sa smanjenim udjelom šećera.
Koje trendove u prehrani vidite danas najopasnijim za društvo u cjelini?
Ono što me raduje je da se sve više napušta priča o sladilima te da se ipak mladi sve više zanimaju za sastav hrane i razmišljaju o prehrani na drugačiji način.
Međutim, i dalje su skloniji pratiti trendove koji često uključuju niskokalorične dijete i veći unos energetskih pića koji zbog visokog sadržaja kofeina nisu dobri te u konačnici mogu izazvati ovisnost.
U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost Vaše struke?
Budući da je još uvijek mnoštvo dezinformacija, osobito na društvenim mrežama na kojima je najviše mladih, jako je malo dobrih i korisnih savjeta što svakako, smatram, treba popraviti.
Kako biste ocijenili domaće medije u smislu točnosti informacija o prehrani?
Mislim da se na tome još treba raditi te je potrebno stvoriti jedan jednostavan način komunikacije temeljen na tri stvari: popularno, znanstveno utemeljeno i širokoj masi prihvatljivo.
U svakom slučaju, potrebno je na jednostavan način približiti ljudima informacije o prehrani.
Također, željela bih pohvaliti Vaš projekt FoodFacts koji razotkriva mitove o hrani i educira ljude kako prepoznati lažne vijesti.
Jesu li nutricionisti - influenceri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li tu domenu regulirati?
Definitivno treba. Nutricionisti - influenceri mogu biti korisni, ali je važno biti kritičan prema informacijama koje se dijele na društvenim mrežama.
Certificirani "nutricionisti" i fitness treneri nisu stručnjaci za prehranu, evo zašto
Regulacija ove domene je neophodna kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit korisnika. Preporučuje se da se uvijek savjetujete s kvalificiranim nutricionistom prije donošenja bilo kakvih odluka o prehrani.
Ponavljam da se u velikoj mjeri promovira domaće, a što to uopće znači? Bez određene kontrole i znanstvenih odnosno zdravstvenih pristupa ne možemo tvrditi da je to u redu ili najbolji izbor.
Zapravo, načelno da, ali ne i potpuno.
Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - tiskovine, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?
Informiranje javnosti je danas sve važniji dio mog rada. Sposobnost da se informacije prenesu na jasan, zanimljiv i pristupačan način ključan je za podizanje svijesti o važnosti zdrave prehrane.
Moja nastojanja su usmjerena na informiranje javnosti putem interneta jer je danas dominantan kanal za informiranje o raznim temama, pa tako i o ovoj.
Web stranice, blogovi, društvene mreže i forumi samo su neki od načina na koje nastojim dati odgovore na brojna pitanja s ciljem da premostim jaz između znanstvenog i populističkog pristupa temama prehrane.
Ovaj pristup sam odabrala jer omogućava široj publici da razumije kompleksne informacije i postavi pitanja.
Drugi vid mog djelovanja su radionice koje provodim u konobama, restoranima, na kongresima i sl. gdje ciljanoj skupini objašnjavam što uopće znači kvalitetno te da to zapravo ne znači uvijek i ukusno.
Gdje se Vi dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?
Uglavnom se educiram kroz znanstvene radove i sudjelovanjem na događanjima u Europi koja se bave istom tematikom jer nažalost kod nas još uvijek nisam našla dovoljno izvora vrijednih pažnje.
Vlastitoj sam djeci odmalena govorila o E brojevima koje nije poželjno unositi u organizam u većim količinama, kaže Petričević
Postoji puno izvrsnih web stranica i stručnjaka koji pružaju pouzdane informacije o prehrani i zdravlju. Evo nekoliko preporuka:
MyPlate: Ova web stranica koju vodi američko Ministarstvo poljoprivrede nudi praktične savjete o zdravoj prehrani, planiranju obroka i fizičkoj aktivnosti.
Eatright.org: Web stranica Akademije za prehranu i dijetetiku pruža informacije o raznim temama vezanim za prehranu uključujući zdravu prehranu, mršavljenje i prehranu za određene zdravstvene probleme.
Odgovara li današnji sustav educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?
Navest ću iz osobnog iskustva primjer. Vlastitoj djeci sam odmalena govorila o E brojevima koji predstavljaju aditive, konzervanse koji se dodaju u kobasičarske proizvode, paštete, čips i sl. te o bojilima koji se dodaju u konditorske proizvode (bomboni i sl.), a koje nije poželjno unositi u organizam u većim količinama.
Međutim, dok su djeca manja ne shvaćaju to ozbiljno i možda im je i dosadno, ali kada su došli u neke zrelije i srednje tinejdžerske godine shvatili su i sami rekli "vidi, pa ovo ne valja, a ovo valja".
Zato zaključujem da ih treba što više bombardirati takvim informacijama, primjerice, takvim dodacima prehrani koji nisu poželjni.
No, nažalost kod procesuirane hrane je to jedini način za proizvesti ju.
Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’?
Držite se svih boja hrane koje u prirodi možete naći, to je neko zlatno pravilo, kombinirajući optimalan unos proteina i svih drugih makronutrijenata.
Ne zasnivati prehranu isključivo na proteinskoj ili ugljikohidratnoj dijeti i izbjegavati procesuiranu hranu, to su ključne poruke koje bih prenijela mlađim naraštajima.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/