Pretraga tekstova
Prijedlog Zakona o sjemenu dobio je podršku Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Hrvatskog agronomskog društva koji ne mogu više pasivno slušati i biti promatrači javne rasprave koja je krenula u pogrešnom smjeru
Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja neće ugroziti male proizvođače, poručili su s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i iz Hrvatskog agrarnog društva.
"Trenutno važeći Zakon datira iz 2005. godine te ga je potrebno izmijeniti s obzirom na to da u ovom trenutku i prema trenutnoj regulativi upotreba sjemena s poljoprivrednog gospodarstva je bez kontrole odnosno nije poznata njegova kvaliteta kao ni prisustvo bolesti i štetnih organizama, a nažalost često je predmet ilegalne trgovine“, naglasio je u priopćenju dekan fakulteta prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić.
Istog su mišljenja i iz HAD-a, smatrajući kako korištenje necertificiranog sjemena rezultira smanjenjem prinosa po jedinici površine, a kod soje se u otkupu može pojaviti ona GMO. "Hrvatska agronomska struka želi da naše sjemenarstvo bude što kvalitetnije i konkurentnije na tržištu, a ono iz uvoza upitne kvalitete bude pod većim nadzorom“, kaže predsjednik HAD-a doc. dr. sc. Josip Haramija.
Smatraju kako prema Zakonu mali proizvođači, ekološki, hobisti i vrtlari neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe.
"Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicionalnih sorti moći će se i dalje tržiti na našim tržnicama jer navedeni proizvodi nisu obuhvaćeni ovim Zakonom“, ističe Zmaić. Dapače, smatra, on će omogućiti proizvođačima proširenje njihove djelatnosti na legalnu komercijalizaciju takvih proizvoda.
"Očuvanje autohtonih i tradicijskih biljnih vrsta je neophodno za očuvanje biološke i genetske raznolikosti čime se osigurava stabilnost poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj i nacionalnoj razini“, poručio je dekan fakulteta.
Medijski prostor, navodi i prvi čovjek HAD-a, dobile su samo određene udruge i pojedinci koji prenose krive i nestručne informacije. Našim poljoprivrednicima, vrtlarima i javnosti, poručuje, treba omogućiti informaciju i od agronomske struke te oplemenjivača i uzgajivača sjemena.
"Više ne možemo pasivno slušati i biti promatrači javne rasprave koja je krenula u pogrešnom smjeru“, zaključio je u priopćenju.
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.