• Zakon o sjemenu
  • 27.01.2021. 08:45

Karalić: Novi Zakon o sjemenu ne donosi ograničenja nego niz poboljšanja

Pomoćnik ministrice poljoprivrede uvođenje kategorije 'sjeme s vlastitog gospodarstva' objašnjava odgovornošću prema velikim ulaganjima sredstava poreznih obveznika u poljoprivrednu proizvodnju.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
  • 1.483
  • 418
  • 0

Nacrt prijedloga novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja upućen je na prvo čitanje u Sabor, a rasprave oko toga donosi li on ograničenja ili ne u ovaj sektor ne prestaju. 

"Ovaj zakon donosi niz poboljšanja u odnosu na postojeći sustav“, tvrdi doc. dr. sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede, u emisiji Zlatno klasje Poljoprivredne TV, pojašnjavajući kako je u pitanju radni tekst zakona o kojemu se još razgovara. "Otvorili smo dijalog s udrugama, te intenzivirali komunikaciju s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Sve primjedbe koje smo dobili kroz postupak javnog savjetovanja smo razmotrili s posebnom pažnjom“, izjavio je tijekom gostovanja u emisiji. 

Zakon ne donosi graničenja 

Navodi kako Zakon ne donosi nova ograničenja, već jasnu odgovornost za kvalitetu sjemena tvrtki koje stavljaju na tržište. Posebno, kao najveće novine, ističe uređivanje područja internet trgovine te uvođenje opisne sortne liste s vrednovanim gospodarskim vrijednostima sorata, kojih do sada nije bilo. 

"Donosi i novi program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za novo četverogodišnje razdoblje, i na koncu uređenje pitanja sjemena s vlastitog poljoprivrednog gospodarstva“, kaže pomoćnik ministrice. 

Upravo je uvođenje ove kategorije sporno za brojne poljoprivrednike i udruge, među kojima i Hrvatski savez ekoloških proizvođača (HSEP).

"Pojma 'sjeme s obiteljskog gospodarstva' nema u drugim EU direktivama. Takvo je jedino regulirano po pitanju zaštićenih sorata, onih na koje netko polaže oplemenjivačka prava. Sve drugo sjeme se u drugim zemljama Unije slobodno uzgaja na gospodarstvima bez ikakvih ograničenja", istaknula je Sunčana Pešak iz HSEP-a.

Smatraju da su ovim člankom 16. i uvođenjem dorade onog s vlastitog gospodarstva naši poljoprivrednici zakinuti u odnosu na druge proizvođače u EU gdje ga je dozvoljeno razmnožavati za vlastite potrebe. Po njima se ovim člankom uvodi potreba kupovanja što je, kažu, naznačeno i kroz sustav dorade kao kontrolni mehanizam.

Pešek dodaje kako su im se domaći proizvođači tužili na kvalitetu koje velikim dijelom dolazi iz uvoza pa u nekim situacijama ostvaruju bolje rezultate s vlastitim, koje su do sada mogli sami dorađivati na svom gospodarstvu ili uslužno ako žele. 

"Mislimo da je pravo svakog proizvođača da odluči hoće li koristiti sjeme s vlastitog gospodarstva“, kaže Pešak. 

Odgovornost prema uloženome

Pojašnjavajući razlog uvođenja ove kategorije, Karalić navodi kako se u poljoprivrednu proizvodnju kroz različite potpore ulažu vrlo velika sredstva, koja na godišnjoj razini iznose pet milijardi kuna. 

"Paralelno s tim radimo strategiju poljoprivrede s ciljem povećanja proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti. I onda nam se događa problem da se u strukturi biljne proizvodnje od 10 do 40 posto koristi sjeme s vlastitog gospodarstva, kod kojeg nisu poznati osnovni parametri kvalitete, vlaga, čistoća, klijavost i dr.", ističe dodajući kako za takvo nije moguće izračunati normu sjetve pa nije moguć ni inženjerski pristup proizvodnji.

Posebno ističe da ono sadrži primjese sjemena korova, ali i spore štetnih patogenih organizama, da se šire pojedine biljne bolesti, što su ozbiljni i konkretni razlozi da ministarstvo reagira jer sve to u konačnici rezultira niskom proizvodnosti, nižom od EU prosjeka i daleko nižom od produktivnosti koje postižu razvijene zemlje iz skupine EU-15. 

Brojni su znanstveni radovi potvrdili da je prinos tavanuše manji od prinosa pšenice certificiranog sjemena, a doradom se ovi prinosi povećavaju u rasponu od 1,3 do 2,9 tona. Shodno tome, i dohodak korištenjem tako dorađenog sjemena se povećava od tisuću do dvije tisuće kuna, naveo je Karalić i dodao kako je trenutno na području Hrvatske registrirano 60 dorađivača od kojih je 40 aktivnih. 

"Članak 11 definira uvjete registracije dorade. Svakako da razmatramo određena rješenja kako bismo omogućili pojednostavljene uvjete za naše OPG-ove koji bi je radili isključivo u svrhu vlastitih potreba. Razmišljamo i na koji način ćemo osigurati dokumentaciju o sljedivosti i njenu verifikaciju", kaže naglašavajući kako oprema nije jako skupa, ali i da će kroz mjere ruralnog razvoja troškovi takve opreme biti prihvatljivi.

"Sve ukazuje na to da je obveza dorade sjemena neophodnost i da moramo napraviti ovaj kvalitativni skok odnosno urediti sustav jer jednostavno ne možemo ulagati tolika sredstva naših poreznih obveznika u poljoprivredu, a da to ne rezultira kvalitetnom, produktivnom i konkurentnom proizvodnjom“, naglašava dodajući kako su pri tome uzeti u obzir sve aspekti proizvodnje pa su tako od obaveza dorade izuzeta mala gospodarstva, ovisno o veličini površine i količini sjemena. "Izuzeta je i ekološka proizvodnja odnosno tzv. ekološki heterogeni materijal, te sve autohtone sorte“, kaže. 

Nacionalna sortna lista

Dio rješenja leži i u Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji je do sada evidentirano više od 4.200 primki. 

"Ovaj zakon kao značajno poboljšanje donosi i Nacionalnu sortnu listu na koju će se jednostavnim postupkom upisati autohtone sorte odnosno genotipovi i tako omogućiti svim zainteresiranim i udrugama i proizvođačima da ovo sjeme neometano trže bez sustava certifikacije", kaže i pojašnjava kako danas to nije moguće, pa imamo situaciju da pojedine udruge pod krinkom donacija trže takvo sjeme. "I naravno od donacija ostvaruju značajne prihode, kako su pokazale naše kontrole“, potvrđuje.

Zakon o sjemenu uskoro u Saboru, mišljenja i dalje oprečna

Podcrtava da mali proizvođači imaju pravo uzgoja autohtonih sorata na vlastitom gospodarstvu, jer su one izuzete iz obaveze dorade. Potvrđuje kako će, na temelju članka 46., poljoprivredni proizvođači moći iz vlastitog sjemena uzgojiti rasadu za prodaju neprofesionalnim korisnicima na lokalnom tržištu. Zakon tu, dodaje, ne postavlja nikakva ograničenja.

Nigdje se u nacrtu prijedloga Zakona ne govori o zabranama, ne govori se o obvezi kupnje. "No ako to nismo dovoljno jasno precizirali, naravno da će se do konačnog prijedloga zakona još uskladiti, jer nam apsolutno nije cilj ograničiti takav sustav proizvodnje za male poljoprivredne proizvođače", zaključuje pomoćnik još jednom ističući kako je temeljni fokus osigurati produktivnu proizvodnju na temelju kvalitetnog sjemena. 

Više pogledajte u emisiji.


Tagovi

Krunoslav Karalić Ministarstvo poljoprivrede Obiteljska gospodarstva Sunčana Pešak Hrvatski savez ekoloških proizvođača


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lagano #listopad