• Zakon o sjemenu
  • 22.12.2020. 08:25

Udruge protiv Zakona: Ne može se sve farmersko sjeme svrstati pod 'tavanušu'

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, udruga Biovrt i Udruga OPG-a Hrvatske Život uputili su Ministarstvu poljoprivrede poziv za sastanak zbog nacrta novog Zakona o sjemenu.

Foto: HSEP
  • 281
  • 94
  • 0

Poziv za sastanak, kako bi raspravili sve sporne dijelove novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, uputili su Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, udruga Biovrt - u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske Život.

Kako podsjećaju, prijedlog ovog zakona, koji je prošao javno savjetovanje, predviđa uvođenje obavezne dorade kod ovlaštenog dorađivača i korištenje registriranih sorata za sjeme koje poljoprivrednici proizvode na svojim gospodarstvima za vlastite potrebe.

"To bi proizvođačima donijelo nova opterećenja jer dorada kod ovlaštenog dorađivača nosi nove financijske izdatke i logističke probleme", upozoravaju i dodaju da je Ministarstvo uputilo pojašnjenje da se spomenute odredbe donose isključivo radi korištenja tzv. "tavanuše" i zaštiti od biljnih bolesti te da će dodatnim pravilnikom definirati izuzeća za male količine i pojedine kulture. 

Ne može se sve sjeme svesti pod 'tavanušu'

Udruge međutim smatraju da je tema farmerskog sjemena daleko kompleksnija i ne može se jednostavno sve sjeme koje proizvođači uzgajaju na vlastitom gospodarstvu nazvati "tavanuša" i ograničiti na korištenje registriranih sorta niti obaveznu doradu kod ovlaštenog dorađivača.

Kriza je, a Hrvatska drastično ograničava uzgoj domaćeg sjemena?

Navedeni pojam, dodaju, odnosi se na korištenje sjemena žitarica proizvedenog na gospodarstvu od sorata zaštićenih oplemenjivačkim pravima. Osim nedorađenog sjemena zaštićenih sorti, niz proizvođača uzgaja sorte na koje nitko ne polaže prava, dorađuje ih na gospodarstvu i brine o zdravstvenom stanju i kvaliteti usjeva u skladu s odredbama postojećih zakona i propisa. Postojeći propisi već definiraju kulture za koje je obavezno tretiranje sjemena fungicidom kao i posebne mjere za iskorjenjivanje smrdljive snijeti žitarica.

"Ovim člankom se na mala vrata uvodi kontrola sjemena koje proizvođači siju za vlastite potrebe što nije u skladu s europskim zakonima. Europske direktive odnose se isključivo na tržište i komercijalnu upotrebu sjemena i sorti poljoprivrednog bilja", pišu dalje.

Zakonske mjere daleko strože nego li u drugim zemljama EU 

Niz drugih zemalja koje imaju daleko razvijeniju proizvodnju poput Francuske, Danske i Austrije, nemaju tako stroge zakonske mjere kakve su predložene novim nacrtom Zakona o sjemenu. Njihovi zakoni, kažu, dozvoljavaju uzgoj vlastitog sjemena (bez obveze dorade kod ovlaštenog dorađivača) kao i slobodnu razmjenu među proizvođačima (uz naknadu ili bez nje) ukoliko proizvođači nisu registrirani kao dobavljači i sorte koje razmjenjuju nisu registrirane na sortnim listama.

Austrija je također jedna od država koja koristi mogućnost registracije sorata povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene upravo kako bi zaštitila svoju genetsku raznolikost. Za njihovu registraciju proizvođač treba dostaviti opis i uzorak sjemena, dodatna istraživanja se ne provode i sjeme se uglavnom prodaje malim proizvođačima, vrtlarima, hobistima bez geografskih ograničenja. U Austriji, Sloveniji i Grčkoj proizvođači koji ga uzgajaju za vlastite potrebe nemaju niti obvezu plaćanja naknade oplemenjivačima kao što to imaju hrvatski proizvođači čije gospodarstvo je veće od 3 ha.

Ministarstvo poljoprivrede: Novim Zakonom o sjemenu ne donose se nikakva ograničenja

"Nema smisla da Hrvatska gdje je sjemenarska proizvodnja daleko manja i gdje dorada kod ovlaštenog dorađivača u mnogim županija nije ni dostupna, a za ekološku proizvodnju uopće je nema, donosi strože zakone i svojim proizvođačima otežava proizvodnju", kažu.

Na sortnoj listi je samo 27 čuvanih sorata 

Dok se s jedne strane uvode nove komplikacije za proizvođače koji na svojim gospodarstvima čuvaju nerijetko i vrijedne domaće sorte, s druge strane, prozivaju, imamo neučinkovit i netransparentan sustav zaštite biljnih genetskih izvora.

"Upitno je može li takav sustav nadoknaditi gubitak sorata koje će proizvođači napustiti jer će im njihov uzgoj biti prekompliciran", pitaju i navode da je na sortnoj listi registrirano svega 27 čuvanih sorata.

Dio njih  nije u proizvodnji, a uzorci iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena nisu dostupni poljoprivrednicima nego se isključivo daju u znanstvene svrhe i za daljnje oplemenjivanje, stoji između ostalog u pozivu Ministarstvu na sastanak. 


Tagovi

Zakon o sjemenu Udruge Domaće sjeme Uzgajivači Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tikvice posađene u vrt pod plastičnu bocu.
Salata raste a od kupusa samo 3 su iznikla.
Neznam u čemu je problem, možda sadržaj vrećice jer sve je bilo izmrvljeno i skoro svako sjeme napuknuto.
#mojepovrće