Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP), Udruga OPG-a Hrvatske Život i udruga Biovrt od Ministarstva poljoprivrede zatražili su izmjene predloženog Zakona o sjemenu.
Usred krize, Hrvatska drastično ograničava uzgoj domaćeg sjemena čak i za vlastite potrebe gospodarstva, reagirali su iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP), Udruge OPG-a Hrvatske Život i udruge Biovrt te od Ministarstva poljoprivrede zatražili izmjene predloženog Zakona.
Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji je u javnom savjetovanju, reagiraju u dopisu, donosi ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće i ne uvažava načela ekološke proizvodnje.
Podsjećamo, nacrt prijedloga Zakona uvodi novi pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ te su također predviđene novosti u pogledu certificiranja reprodukcijskog materijala i korištenja zdravog i kvalitetnog sjemena na vlastitom gospodarstvu.
"Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima“, naglašavaju. Nadalje, tvrde da bi takvo sjeme trebalo dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država.
Novi Zakon o sjemenu uvodi i pojam 'sjeme s poljoprivrednog gospodarstva'
Također, pitaju se i kako to da se u novom prijedlogu uopće ne spominje ekološko sjemenarstvo iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju takvih proizvoda unosi značajne novosti po tom pitanju koje je važno unijeti u ovaj Zakon.
"Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ove proizvodnje“, pojašnjavaju u dopisu.
Ministarstvo poljoprivrede: Novim Zakonom o sjemenu se donose se nikakva ograničenja
Uredbom se, pišu dalje, dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ovu proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato.
Nadalje, ove izmjene zakona se doduše ne odnose na privatne obiteljske vrtove, ali ne zaboravimo da u Hrvatskoj postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju.
"Njima bez iznimke i izuzeća Zakon predviđa ograničenje upotrebe vlastitog sjemenja, a u ovim kriznim vremenima to predstavlja dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije“, kažu iz Udruga te dodaju kako to također znači gubitak domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu.
Inače, od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju do danas, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata. Procedura upisivanja na sortnu listu, kažu, relativno je složena, dugotrajna i nije moguća bez povijesnog dokaza i stručne podrške institucija.
Jedino sjeme iz domaće eko proizvodnje su četiri sorte krmnog bilja i jedna sorta zobi?
"Hrvatska banka biljnih gena djeluje netransparentno. Na mrežnim stranicama vrlo je teško pronaći informacije o njenom radu, doći do kontakata, a bazu podataka o uzorcima koji se čuvaju, mogu naći samo najupućeniji“, ističu. Pitaju se mogu li poljoprivrednici uopće doći do uzoraka i opisa tih kolekcija, a prema novom prijedlogu Zakona, uvjetuje im se uzgoj sjemena isključivo sa sortnih lista.
Kao primjer spominju i neke europske zemlje poput Austrije i susjedne Slovenije koje su našle mogućnost očuvanja svoje biljne genetske raznolikosti povrća dodatnim olakšavanjem upisa na sortnu listu sorata bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene koje se neslužbeno nazivaju i amaterske sorte.
Podsjećaju i da popis poljoprivrede Državnog zavoda za statistiku pokazuje da se sjeme u Hrvatskoj proizvodi na svega 400 ha.
Prema izvještaju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu objavljenom u Zborniku međunarodnog kongresa oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva u 2019. godini, od ukupno 986 subjekata upisanih u upisnik dobavljača, samo je njih 188 prijavilo proizvodnju dok se ostali bave uvozom.
Među proizvođačima je 106 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a posebno je, smatraju, deficitarna proizvodnja sjemena povrća koja zauzima tek 0,2 % proizvodnih površina (34,1 ha) dok ekološkog sjemenarstva uopće nema.
Sjemenske kompanije koje su se bavile sjemenarstvom i održavanjem osnovnog sjemena povrća propale su, dodaju, pa Hrvatska uvozi oko 900 tona sjemena povrća godišnje.
Stoga osiguravanje i održavanje osnovnog sjemena predstavlja najveću prepreku širenju proizvodnje. Uvođenje dodatnih restrikcija malim proizvođačima u situaciji takve ovisnosti o uvozu, drže, predstavlja dodatno ograničavanje domaće proizvodnje na račun stranih kompanija.
Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 23, a izvoz u treće zemlje 124%!
"Najviše čudi što niti jedna druga zemlja Europske unije nema tako stroge restrikcije i uz puno značajniju domaću proizvodnju sjemena“, naglašavaju te upozoravaju da uz djelomično zatvaranje granica kojem smo proljetos svjedočili, možemo reći da daljnje povećanje ovisnosti o uvozu dovodi u pitanje sigurnost hrane za hrvatsko stanovništvo.
"Krajnje je vrijeme da sve to promijenimo s ciljem razvoja sjemenarske proizvodnje, pokretanja ekološkog sjemenarstva, očuvanja genetskih resursa i dostojanstvenim životom naših poljoprivrednika“, zaključuju u dopisu.
Podsjećamo još kako je e-savjetovanje otvoreno do 10. prosinca 2020. godine, a svoj komentar možete ostaviti klikom na ovu poveznicu.
Tagovi
Autorica