• HAPIH
  • 13.11.2020. 14:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 23, a izvoz u treće zemlje 124%!

Od 2017. godine do danas certificirano je 13.878 tona odnosno 23,6% sjemena više. U odnosu na prošlu godinu povećanje je za 7.256 tona odnosno 11,1%., čulo se na 13. Kongresu s međunarodnim sudjelovanjem oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva.

Foto: Depositphotos/vkarafill
  • 531
  • 171
  • 0

Bez oplemenjivača nema sjemena, a bez njega ni hrane. Ono je izvor života i civilizaciju, državu i narod čini specifičnim. Glavni cilj svake države je njegova samodostatnost, a ona se jedino može održati inovacijama, zaključak je to 13. Kongresa s međunarodnim sudjelovanjem oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva, održanom jučer u Osijeku i zbog epidemioloških mjera, putem Zoom platforme.

Kako se čulo, proizvodnja sjemena u RH 2013. godine našla se u velikoj krizi, a glavni razlog je ulazak u Europsku uniju. Ipak, uzlazni trend uočen je 2017., a prema riječima ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) doc.dr.sc. Krunoslava Dugalića nalazimo se u sektoru poljoprivrede o kojem možemo govoriti u pozitivnom ozračju. 

"Jako mi je drago što mogu reći da je unazad četiri godine sjemenska proizvodnja porasla za 23%, a izvoz u treće zemlje se povećao za 124%. Najviše za to možemo zahvaliti našim kvalitetnim proizvođačima koje, iako ih nemamo puno, pokazuju dobru konkurenciju na EU i svjetskom tržištu“, rekao je Dugalić.

U izradi novi Zakon o sjemenu

Također, važna tema na kongresu bio je i trenutno u izradi novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

Unazad četiri godine sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za 23%, čulo se na Kongresu

"Novi Zakon omogućit će zadržavanje pozitivnog trenda u sjemenarstvu. Jedna od glavnih odrednica je inspekcijski nadzor koji će nam omogućiti bolju kvalitetu i veću konkurentnost na tržištu", pojasnio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Kako je dodao, certificirano sjeme soje i površine se iz godine u godinu povećavaju i Hrvatska je trenutno četvrta po redu što se tiče ove kulture. "Kako smo uspjeli s njom tako možemo i s ostalim žitaricama i uljaricama“, naglasio je.

Povećanje certificiranih količina, površina i novih sorti

Da se posljednjih godina bilježi povećanje certificiranih količina sjemena u Republici Hrvatskoj, potvrdio je i dr.sc. Goran Jukić, voditelj HAPIH-ovog Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo potkrjepljujući to brojčanim podacima koji govore kako je od 2017. godine do danas certificirano 13. 878 tona odnosno 23,6% više. U odnosu na prošlu godinu povećanje je za 7.256 tona odnosno 11,1%. 

Što se tiče povećanja certificiranih količina sjemena za treće zemlje po OECD shemi za izvoz, u prošle tri godine imamo povećanje za 124%, odnosno 3.330 tona ili 52% više nego u odnosu na prošlu godinu. "Od ukupno certificiranih količina, s udjelom od 84, 5% najviše je žitarica, u okviru kojih su pak strne zastupljene s nešto više od 90%, dok je ostatak kukuruz i vrlo malo sirka“, pojašnjava Jukić.

Nadalje, certificiranog sjemena industrijskog bilja je 14,4% od kojih prednjači soja s 99,2%. Na kraju, tek se 1,1% odnosi se na ostale biljne vrste, ponajviše krmnog bilja i nešto malo povrća. Što se tiče proizvodnje voćnih sadnica, njih je u 2019. bilo 4,1 milijuna, a loznih cijepova 1,94 milijuna.

Ravnatelj HAPIH-a doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić 

Statistike HAPIH-a ukazuju i na rast površina pod sjemenskom proizvodnjom, koje su od 2017. do danas povećane za 3.579 hektara ili 22,9%, a oko 330 hektara više u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja žitarica u Hrvatskoj odnosi se ponajviše na strne žitarice i kukuruz kojih je 68,8%, dok je 28,36 posto industrijskog bilja, poglavito soje.

Osim sjemenara, u posljednje su tri godine vrijedni bili oplemenjivači pa je zabilježen i rast priznavanja i zaštite novih biljnih sorti. Tako je od 2017. do danas evidentirana 18 do 41 sorta više u postupku priznavanja, ovisno o godini, odnosno povećanje od 12 do 28%.

Inovacijom ćemo povećati prinose

Kakvi nas izazovi i perspektive očekuju u novom razdoblju otkrio je u svom izlaganju Kristijan Puškarić, direktor sektora sjemenarstva u Bc Institutu te predsjednik udruge Hrvatsko sjeme.

"Glavni cilj svake zemlje je samodostatnost, a to ćemo ostvariti ako smanjimo i spriječimo uvoz te sjeme sami proizvodimo odnosno kupujemo od domaćih proizvođača“, naglasio je Puškarić te dodao kako je hrvatska sjemenarska industrija pokazala za vrijeme epidemije koliko je jaka i žilava. 

No, upozorio je da ako se produktivnost proizvodnje hrane ne poveća, 2050. godine čeka nas velika nestašica za čak 56%, a time i povećanje siromaštva. Kako bi to spriječili moramo povećati proizvodnju, sektorski se povezati, približiti se samodostatnosti te osuvremeniti i poticati zakonske regulative.

"Najvažnije od svega, prinose možemo povećati samo uz dovoljno inovativnih ideja“, poručio je u izlaganju. 

Zbog epidemioloških mjera, Kongres je održan i uz pomoć zoom platforme 

Inače, organizatori ovoga kongresa su Hrvatsko agronomsko društvo (HAD) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Ove godine zbog epidemioloških mjera vezanih za prevenciju COVIDA -19, održan je virtualno putem zoom platforme. 

Kukuruz Pajdaš i soja Ika dobili priznanje Zlatno sjeme

Također, u sklopu događanja održana je i dodjela priznanja "Zlatno sjeme“. U kategoriji najzastupljenijeg hibrida kukuruza u 2019.-2020. po proizvedenim i deklariranim količinama, pobjedu je odnio Bc hibrid kukuruza Pajdaš, dok je najraširenija sorta soje u RH ona Poljoprivrednog instituta Osijek nazvana Ika.


Fotoprilog


Tagovi

HAPIH Kongres Oplemenjivanje bilja Sjemenarstvo Rasadničarstvo Certificirana količina sjemena Zakon Samodostatnost


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće je stiglo, veselim se plodovima te ću danas iskoristiti dan bez kiše i posijati direktno u vrt te prekriti sa agrofolijom
Dio će ostati u mojem malom Zagrebačkom vrtu a ostatak ću preseliti na polje kod tate, u okolicu V.G.