Poljoprivrednici na rubu: Umjesto pomoći, dobili smo paket obećanja i šarenih laža

Dok se građani već susreću s nestašicama i limitiranom količinom namirnica iz Vladina paketa koje mogu kupiti u trgovinama, poljoprivrednici su na rubu. 

"Ljudi se osjećaju prevareno i poniženo. Umjesto paketa pomoći, dobili smo paket obećanja i šarenih laža", kaže nam predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić komentirajući jesenske mjere za zaštitu građana i gospodarstva. 

Još u petak, podsjeća, otkupna cijena suncokreta pala je sa 4,50 na 4,10 kn/kg. Je li to zbog limitiranja cijene suncokretova ulja na 15,99 kn za litru, ne mogu i ne žele tvrditi, ali je činjenica da je proizvod ratara niži za visokih 40 lipa. Strahuju i mljekari da će im se u otkupu rušiti parametri pa cijena mlijeka, jer i litra ove namirnice je fiksirana na 7,39 kn - pasti na 2,5 kn/l. A da bi bili na nuli trebala bi biti barem četiri. 

Pred nama je i kampanja prerade šećerne repe u posljednjoj hrvatskoj šećerani i pitanje je što će biti s cijenom ove ratarske kulture čija je proizvodnja ionako prepolovljena. 

"Ne možete spašavati vojnika Ryana, žrtvovanjem stotinu drugih vojnika", kaže Pranjić napominjući da se mjere koje bi trebale zaštititi građane prelamaju preko leđa seljaka. I tovljači su nedavno upozorili na znatne gubitke koji dovode u pitanje opstojnost i proizvodnje mesa. Niti jedan sektor nije pošteđen, a s druge strane, ponuđene su im mjere koje su, kaže, ponižavajuće.

Premijeru, sjećate li se sastanka s ratarima?

Radi porasta troškova za poljoprivrednike je određeno 240 milijuna kuna. Ta bi mjera trebala pokriti minimalno 14.000 korisnika. 

"Kojih je to 14 tisuća? I znate li koliko je to po korisniku? Svega 17.142 kune. A znate li za sušu? Kažu, 100 milijuna kuna, predvidivo za 20.000 korisnika. Dakle, 5.000 kn svakom. Pa to vam je jednodnevno tankiranje većeg kombajna ili traktora koji to potroši od 8 do 17 sati!", upozorava poznati ratar koji je nedavno bio i na sastanku s premijerom. Razgovor je, dodao je, bio uistinu korektan i izašli su sa sastanka puni nade i optimizma da se doista želi nešto učiniti za poljoprivredni sektor. A onda su predstavljene mjere. 

"Očekujemo da se premijer vrati na ono što je obećano na sastanku, da se držimo dogovorenog jer ovo je prevara", ogorčen je Pranjić kojemu kaže telefon "gori" od poziva i traženja reakcije s obzirom na funkciju u HPK. Kontaktirali su ministricu, traže se promjene ovakvih mjera koje, vidi se već prvih dana njihova uvođenja, ne donose nikome ništa dobro. 

Kaže nam i da je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek izradio kalkulacije ulaganja u proizvodnju kukuruza koja se kreće od 10.000 pa sve do 14.000 kuna po hektaru. Tako, primjerice, gospodarstvo sa 100 ha, uzme li se za računicu 10.000 kuna, za 15-ak dana treba uložiti milijun kuna. 

"Izvrnuti milijun, ući u nesigurnost, zadužiti se u nedogled! Pa kako?", pita navodeći da se isticanjem pomoći od 21 milijardu kuna, nižim cijenama osnovih namirnica, šalje kriva slika javnosti jer sve te mjere plaća seljak koji proizvodi meso, mlijeko, šećer... To su uostalom novci od papira, moguće uštede, ali na čiji račun? 

Zastava proizvođača na pola koplja 

Vlada misli da je riješila problem, a poljoprivrednici, dodaje, nikad nisu bili u težoj situaciji. I ne čini se da će biti bolja. Naprotiv. 

S druge strane, kaže, dok je za poljoprivrednike i to za, kako stoji u paketu mjera, njih oko 34.000 njih, za sušu i zbog rasta troškova predviđeno 340 milijuna kuna, za 700 ribara je osigurano sto milijuna. "Pa jel' oni moraju bacati sjeme i ureu? To je gotovo 143.000 po obrtu! Mjere nisu racionalno napravljene!", kazuje napominjući da očekuju reakciju Vlade i Ministarstva poljoprivrede do kraja tjedna jer je zastava proizvođača na pola koplja. 

Uputili su premijeru i ministrici prigovore, reagirali i na činjenicu da teretni transport nije uključen u mjeru potpora za održivost domaćeg prijevoza. "Što je s transportom roba, kamionskim prijevozom koji grca u uvjetima skupih energenata? Kao da će sva roba koju trebaju dovesti do potrošača stići autobusima ili možda vlakom", pitanje je koje su postavili.