Isplata avansa izravnih plaćanja u listopadu, plavi dizel odlazi u povijest?

Avans izravnih plaćanja, čija isplata obično kreće u studenom, ove će godine krenuti već u prvoj polovici listopada, otkriva nam detalje razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Petar Pranjić. 

"Sve kako bi se olakšala jesenska sjetva", kaže nam dodajući da je niz komentara, mahom negativnih, izazvala objava dogovora o otpisu zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Posebice onih koji ju nemaju zbog čega se osjećaju oštećenim. No, pojašnjava, gospodarstva koja nemaju državnu zemlju bit će financijski obeštećena, a ostalima bi slijedio oprost zakupa. 

"Ide i veliki paket mjera pomoći od 200 milijuna kuna", podsjeća na najavljen program potpora prvenstveno zbog suše koja je ove godine desetkovala prinose, posebice kukuruza. 

Eurodiesel umjesto plavog 

Vezano uz obnovljive izvore energije, prvenstveno solare, uz oslobođenje PDV-a, dogovorena je mogućnost ulaganja po hektaru odnosno uvjetnom grlu. Točnije, 100 krava ili 100 hektara značit će da poljoprivrednik može dobiti 100 kilovata bez da HEP uvjetuje zakup istih. 

Premijeru je, dodaje, iznesen i problem plavog dizela. Ne samo njegova (pre)visoka cijena već i činjenica da ga na većini benzinskih postaja nema. Dobavljači pritom dostavu poskupljuju za 20,30 lipa što je dodatni financijski udar, njegovo skladištenje nije riješeno kako treba i na većini OPG-ova on je zapravo tempirana bomba, a k tome šteti strojevima. 

"Premijer nam je rekao da nije prvi put da čuje da obojeni dizel kvari poljoprivrednu mehanizaciju i mogu reći da je 99 posto dogovoreno da bismo od Nove godine dobili subvencionirani eurodiesel. Dakle, normalni dizel prema kvotama koje pojedini ostvaruju", otkriva dalje. 

Dobar dio razgovora odnosio se i na pitanje izgradnje podnih skladišta. Naime, kako je obećano na sastanku, od iduće godine povećala bi se alokacija kroz tip operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvoja s 250.000 na 500.000 kuna. 

"S tim da smo tražili da prednost na natječaju imaju mala i srednja gospodarstva s 30, 50, 100 hektara, a ne da se dogodi da novac ode trima velikim kompanijama i ratari se opet nađu u situaciji da moraju prodati urod njima", napominje dodajući da čak i kad bi samo skladištili kod velikih, a što nije rijetkost, uvjet bi opet bio da se u konačnici proda njima, a cijena bi, bez obzira na stanje na tržištu, sigurno bila niža za ratare. 

"Podna skladišta na manjim gospodarstvima omogućila bi zaradu onima koji su doista napravili posao, a ne onima koji nisu prstom mrdnuli, a pokupe vrhnje", objašnjava. 

Suludi uvoz smrznutog tijesta 

Premijeru su ukazali i na nelogičnost zahtjeva Hrvatske gospodarske komore da se snizi stopa PDV-a na uvoz smrznutog tijesta, kruha, peciva.. 

"To je sumanuto. Ugrožavamo time i domaću prehrambenu industriju i nas proizvođače sirovine", kaže. 

Razgovaralo se i o izvozu samih žitarica gdje proizvođači pojedine zahtjeve o zabrani, drže - lupetanjem. 

"Ako proizvedemo milijun tona pšenice, a nama treba 300.000 do 400.000 tona, čemu zabrana? Zašto onemogućiti zaradu?", pita.

Kako zaključuje, ovo je prvi put u 20 godina koliko je u HPK, da se sjelo i civilizirano, ljudski razgovaralo o problemima te očekuje da će doista biti pozitivnih pomaka za domaće proizvođače. Napominje i da ovih dana radna skupina u vladi osmišljava još mogućnosti kao što su porezna rasterećenja, a što će biti poznato za 15 do 20 dana.

S premijerom bi se ponovno trebali sastati već sredinom rujna, u Županji, u posljednjoj hrvatskoj šećerani.