Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sunčeva energija
  • 20.05.2022. 12:00
  • Osječko-baranjska, Novi Čeminac

Električna energija od sunca - kako do solarne elektrane na OPG-u?

Obnovljivi izvori energije u fokusu su javnosti, a mi smo istražili koje su mogućnosti poljoprivrednih gospodarstava za podizanje solarnih elektrana, uštede, ali i što koči ulaganja u sustave veće snage.

Foto: Ž.Rački-Kristić/P. Pranjić
  • 10.825
  • 845
  • 1

"Još samo da bušotinu nafte pronađem i neovisan sam o energentima", dosjetljivo kaže poznati baranjski ratar Petar Pranjić na čijemu imanju u Novom Čemincu, ujedno i OPG-u sina Josipa, ovih dana treba biti priključena solarna elektrana instalirane snage 20 kilovata. 

Postavljena je na krov današnje nadstrešnice za mehanizaciju, uskoro proširenog kapaciteta skladišta za žitarice, a financiranje je obavljeno na način da su se natjecali na mjeri iz Programa ruralnog razvoja te očekuju povrat od 70 posto. 

Na njega računaju po priključenju i dobivanju svih potrebnih dozvola od HEP-a, koje šalju u Ministarstvo poljoprivrede. Dotad su sami isfinancirali projekt sveukupne vrijednosti 160.000 kuna. Prema izračunu koji im je napravila osječka tvrtka Solaris, a koja je i projektirala elektranu, povrat investicije mogu očekivati za pet do 6 godina. 

"I kombajn ili traktor kad kupiš trebaju godine da bi vratili investiciju, ali ona se radi dugoročno. Nema novaca preko noći", napominje naš sugovornik otkrivajući da je rok trajanja njihove elektrane 25, ali traje i 30, 35 godina.

"Znači, ona će mene nadživiti i dalje će o njoj brinuti sin te unučad koja ovdje ostaju. Isplativo je i rentabilno, pogotovo za gospodarstva koja imaju velike potrošače, primjerice farma koja ima kojekakve mlinove, čekičare, transportne trake, puževe, prečistače... To je ogroman utrošak energije", otkriva dalje.

Sigurnost, ali i željeni postotak zelene energije 

Uz financijsku korist, smanjenje mjesečnih rata za struju koja je na ovom gospodarstvu sada oko 2.000 kuna, postavljanjem solara, stvaramo si sigurnost i stabilnost. Potencijalne kapacitete proizvodnje električne energije od sunca, naglašava, moramo iskoristiti ne samo zbog trenutne situacije i nesretnog rata u Ukrajini. Pričamo stalno o obnovljivim izvorima energije, a na ovaj način dobit ćemo i željeni postotak zelene energije koje smo u obvezi ostvariti prema EU.

"Spasit ćemo prirodne resurse, nećemo zagađivati okoliš, imat ćemo sigurnost. Tko nama jamči da netko neće srušiti u Mađarskoj tranzitni dalekovod? Vremena su luda, dobro se moramo zamisliti, a divnih pozicija i sunca imamo", priča nam naglašavajući da ih treba postavljati isključivo na krovove, ne na polja. 

Soalrni paneli postavljeni na nadstrešnici, a budućem skladišnom prostoru OPG-a Pranjić (Foto: Ž. Rački-Kristić)

Da prostora za solarne elektrane ima, potvrđuje nam i Alice Šebina iz Zelene energetske zadruge. Svaka lokacija u RH, kaže, isplati se za postavljanje. Primorska Hrvatska, uključujući Dalmaciju - ima godišnju insolaciju i do 2700 sati. Najviše sunčanih sati ima na otocima, odnosno u južnoj Hrvatskoj. Nizinska i gorska uglavnom nemaju više od 2000 sunčanih sati godišnje, no to je i dalje dovoljno da se zadovolje potrebe za električnom energijom.

"Najveća razlika je u povratu investicije - ako živite na više osunčanom području, imate više sunčanih sati te se s time i vaša investicija brže isplati", kaže sugovornica naglašavajući da se kod poljoprivrednih gospodarstva veličina sustava kreće od 15 do 18 kW, što je investicijski u rasponu od 120.000 do 150.000 kuna. No, dodaje, naravno da isti sustav može koristiti i kućanstvo. Primjerice, obitelj s 3 - 5 članova ima mjesečni račun za električnu energiju između 250 i 450 kn te se u tom slučaju preporuča postavljanje sunčane elektrane snage 2 - 4 kW. Takva investicija omogućuje godišnju uštedu do čak 85 posto troškova za električnu energiju. Cijena takvog sustava kreće se od 35.000 do 55.000 kuna. 

"Prvi korak svakog korisnika trebao bi biti informiranje o sustavima, tehnologijama, projektantima i izvođačima radova. Nakon informativnog istraživanja slijedi pronalazak projektanta za izradu glavnog elektrotehničkog projekta sunčane elektrane", pojašnjava nam.

Dokumentacija nije komplicirana 

S tim da će pronalazak dobrog projektanta uvelike značiti, jer se na temelju njegovog izračuna dimenzionira sunčana elektrana, a o dobrom dimenzioniranju ovisi isplativost ulaganja. Nakon toga je potrebno prikupiti dokumentaciju za izradu projekta (dokaz zakonitosti, zemljišno-knjižni izvadak, podatke o potrošnji, nacrt objekta i nekoliko tehničkih informacija o priključku i brojilu).

"Dokumentacija nije kompleksna jer se radi o dokumentima koje obično svi već imaju kod kuće", napominje dodajući da je potpisan i ovjeren projekt sa Zahtjevom potrebno odnijeti u HEP ODS kako bi dobili suglasnost za ugradnju sunčane elektrane. Također, ista suglasnost je potrebna i prilikom javljanja na javne natječaje i pozive. 

Mogućnosti sufinanciranja, dodaje, su zaista brojne i sve su češća mjera u cilju razvoja poljoprivrednog gospodarstva. Natječaje za sufinanciranje sunčanih elektrana u poljoprivredi raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, a provode se unutar Programa ruralnog razvoja. 

Solari su naši dragulji, kaže Petar Pranjić

Trenutno je aktualan Natječaj za tip operacije 4.1.3 Korištenje obnovljivih izvora energije, ukupne vrijednosti 141.865.200 kuna, a prijave se mogu podnijeti do 31. svibnja 2022. Intenzitet potpore po projektu iznosi 50 posto te se može uvećati za dodatnih 20 ako su zadovoljeni uvjeti za stjecanje dodatne potpore.

Također, kaže, aktualan je i natječaj Zagrebačke županije "Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na poljoprivrednim gospodarstvima". Namijenjen je za OPG-e, obrte, trgovačka društva, udruge i zadruge upisane u Upisnik poljoprivrednika u ovoj županiji najkasnije do 31.12.2021., a s prebivalištem u županiji. Intenzitet potpore po korisniku je 30, 50 i 70% (ovisno radi li se o konvencionalnom, profesionalnom ili mladom poljoprivredniku). Otvoren je do 15. studenog 2022., odnosno do potrošnje proračunskih sredstva. 

Nadalje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje javne pozive za sufinanciranje. Zadnji za poticanje obnovljivih izvora energije (EnU-1/22) bio je namijenjen za pravne, ali i fizičke osobe (obrtnike), OPG-ove i iznajmljivače. Zaprimanje prijava počelo je 25. travnja od 9 sati, a poziv zatvoren već 29. travnja u 16 sati. 

U tijeku je četvrti natječaj iz Programa ruralnog razvoja 

Za tip operacije 4.1.3, kažu nam iz Ministarstva poljoprivrede, do sada su raspisana 4 natječaja ukupne vrijednosti 548.115.200,00 kuna. Četvrti je objavljen 29. prosinca 2021. godine, a prijave se zaprimaju do kraja ovoga mjeseca. 

Na prva tri ukupno je odobreno 234 korisnika u iznosu potpore preko 195 milijuna kuna, a instalirana snaga iznosi 36.904,61 kW.

Prema predmetu ulaganja, 225 odobrenih korisnika iz ovog tipa operacije ulaže u postrojenje na sunčevu energiju – izgradnja fotonaponske elektrane u ukupnom iznosu odobrene potpore od 159.534.650,97 kuna, a devet korisnika ima ulaganje u postrojenje na biomasu u ukupnom iznosu odobrene potpore od 35.608.898,88 kuna. 

No, dodaju, osim u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, sufinanciranje ulaganja u korištenje energije iz obnovljivih izvora prihvatljivo je i u prerađivačkim kapacitetima, provedbom tipa operacije 4.2.2. Za ovaj su tip raspisana 2 natječaja ukupne vrijednosti 271.390.000 kuna, a odobreno je 67 korisnika u iznosu potpore od 93,4 milijuna kuna. 

Ukupna instalirana snaga kroz projekte odobrene u tipu operacije 4.2.2 iznosi 24.548,68 kW. Prema predmetu ulaganja, svih 67 korisnika ulažu u postrojenje na sunčevu energiju.

"Sveukupno je iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za korištenje obnovljivih izvora energije kroz tipove operacije 4.1.3 i 4.2.2 odobren 301 zahtjev u iznosu potpore od 288.585.387,41 kuna", kažu nam iz Ministarstva. 

Samo za podmirenje vlastitih potreba 

Ipak, u oba slučaja vrijedi isto, proizvedena električna i/ili toplinska energija koristi se za podmirenje vlastitih potreba poljoprivrednog gospodarstva za električnom i/ili toplinskom energijom u svrhu proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda odnosno njihove prerade. 

Solarne panele je prijašnjih godina postavio na ured i kaže ne potroši struje koliko oni proizvedu 

Upravo o tome da HEP dozvoljava da postavite kapacitet koji je sukladan onome što vi trošite odnosno ne dozvoljava da zarađujete na proizvodnji električne energije od sunca, nedavno je u Saboru upozorio i zastupnik Željko Lenart. Na isto nam ukazuje i investitor s početka priče. 

"Svi mi malo jači ili veći OPG-ovci koji se bavimo poljoprivredom i imamo prateće objekte, svoja skladišta, nadstrešnice za mehanizaciju, imamo mogućnosti za instalirati još 100 kW što nije beznačajno. Znači, maltene bih cijelo svoje selo mogao opskrbljivati električnom energijom, no tu se javlja problem. Ako vi to želite prodavati državi ili HEP-u, morate zakupiti kilovate", objašnjava Petar Pranjić.

Najveća prepreka ili spor je, kaže, oko zakupa koji u ovom trenutku košta oko 1.800 kuna. Da bi instalirao još jednu elektranu od 100 kW, u startu je potrebno platiti pristojbu od 180.000 kuna. "Jedan običan papir, dokument za zakupiti ih, a tek onda ući u investiciju. Znači, za odobrenje moram HEP-u platiti 1.800 kuna po 1 kW", navodi otkrivajući nam da pristojba HEP-u za dozvoljene kilovate, bez obzira je li to 5 ili 10, iznosi 3.500 kuna. 

Očekuje stoga da će se nešto promijeniti i ta naknada o zakupu kilovata ukloniti jer država ovakvim investicijama samo može biti na dobitku. "Ne samo država, svi ćemo biti na dobitku", podcrtava navodeći i da traju seminari, tribine o solarnoj energiji, međutim sve je to jalovo jer se zna točno što nas koči da bi se ubrzalo.

Priča je krenula, ljudi se odlučuju za solare. "Dogodine se ovo mora olakšati i onda ćemo procvjetati. Neće se to malo novaca što ima morati dijeliti na nas tisuću već će ljudi iz svog kapitala investirati, naći svoju matematiku, svoj profit", uvjeren je Pranjić. 

LNG je naš dragulj, isto moraju biti i solari 

Njemu je u planu grijanje u domaćinstvu OPG-a prebaciti na struju. Znači, plin će sin i on u kućama staviti u pričuvu te investirati u strujne bojlere koji će zagrijavati toplu vodu, da imaju za grijanje i kupanje.

"To je onaj korak kojeg moramo držati ili nas nema. Možda ćemo i imati novaca da platimo taj energent, ali ga neće biti na tržištu", upozorava podsjećajući na LNG terminal čiji je plin istina triput skuplji od zemnog, ali što je preko noći donijela situacija?

"To je naš najjači adut u ruci, naše države, na kojeg sad prikopčavanje traže i Mađarska, Slovenija. Hoću kazati, to su naši dragulji. Isto tako to moraju biti naši solari. Zakonom jesmo vezani za proizvodnju zelene energije, samo ćemo ispuniti obaveze koje imamo i to je to", napominje moleći za razumijevanje i državu i resorna ministarstva da to stave kao prioritetno pitanje na stol. Kaže i da u Austriji, Njemačkoj na nekretninu, ako nije višekatnica, morate staviti solarne panele, baš kao što morate staviti izolaciju. 

Poljoprivrednici su spremni i sami investirati u solare

U priči o energentima, naglašava pritom, treba naglasiti i onu o demografskim mjerama koje nisu samo "paket pelena i dječji dodatak".

"Stvorit ću prosperitet i za ostanak moje djece, unučadi, a hvala Bogu 13 nas je pod jednim krovom. Ja sam ponosan otac i djed i čovjek. Samo nam treba malo više razumijevanja od države", zaključuje Pranjić. 

Prema kratkom odgovoru kojeg smo dobili iz Hrvatske elektroprivrede, za korisnike iz kategorije potrošnje poduzetništvo, priključenje proizvodnog postrojenja (solara), u slučaju priključenja građevine na mrežu niskog napona (0,4 kV), za koje nije potrebno stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, HEP ODS provodi kao jednostavno.

Osnovni koraci pri jednostavnom priključenju sastoje se od izdavanja elektroenergetske suglasnosti (EES) s ponudom o priključenju, izdavanja potvrde glavnog projekta, uplate naknade za priključenje (prihvaćanje ponude o priključenju), izgradnje priključka, sklapanja ugovora o korištenju mreže, stavljanja priključka pod napon i izdavanja potvrde o početku korištenja mreže te pokusnog rada i izdavanja potvrde za trajni pogon (ako je u EES uvjetovan pokusni rad).

Najmanje zahtjeva stiže iz Dalmacije 

Konkretno, kaže Hrvatska elektroprivreda, da bi se prijavila na natječaje koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, poljoprivredna gospodarstva trebaju izraditi glavni elektrotehnički projekt sunčane elektrane, ishoditi elektroenergetsku suglasnost od HEP-ODS-a i izraditi poslovni plan. Po pozitivnoj odluci o prihvatljivosti projekta, s Ministarstvom potpisuju ugovor o financiranju u kojem je definiran i intenzitet potpore. 

"Interes za ugradnju solarnih panela ravnomjerno je rasprostranjen na području cijele Hrvatske, s iznimkom Dalmacije, gdje se zaprima manji broj zahtjeva, uglavnom zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa", zaključuju iz HEP-a. 

Prostora za još solarnih panela ima, ali... (Foto: Ž. Rački-Kristić)

Vezano uz financiranja, u međuvremenu se na istu temu oglasilo i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Potpisane su Odluke za povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne i geotermalne energije u vrijednosti 11,8 milijuna eura. 

Dakle, novaca i prostora za postavljanje solarnih elektrana imamo. Volje ne nedostaje, a na potezu je Vlada ili kako to kolokvijalno kažemo - država jer HEP je i dalje u njezinom vlasništvu. 


Fotoprilog


Tagovi

Sunčeva energija Solarna elektrana Solarne ploče Ušteda energije Obnovljivi izvori Petar Pranjić Alice Šebina HEP Zelena energetska zadruga Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tajna sočnosti i mirisa ovih predivnih rajčica je kratki lanac opskrbe - u ovom slučaju - od staklenika do stola.

Stvarno su 😋😋🍅
#belje