Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • UN izvješće
  • 17.05.2022. 15:00

Oko 12 milijuna hektara zemlje svake godine izgubimo zbog suše i dezertifikacije

Ako bi globalno zagrijavanje dostiglo 3℃ do 2100. godine, gubici od suše mogli bi biti pet puta veći nego što su danas, s najvećim porastom u mediteranskim i atlantskim regijama Europe

Foto: Ranka Vojnović
  • 236
  • 127
  • 0

Posljednje izvješće UN-a ukazuje da suša zahvaća sve više regija i da su štete sve veće. Od 1970. do 2019. godine vremenske, klimatske i vodene opasnosti činile su 50 posto katastrofa i 45 posto smrtnih slučajeva povezanih s njima, uglavnom u zemljama u razvoju. Istovremeno je u tom periodu suša s udjelom od 15 posto u prirodnim katastrofama odnijela 650.000 ljudskih života.

Svjetski ekonomski gubici su zbog nje, od 1998. do 2017. godine iznosili 117 milijarde eura, da bi od 2000. godine porasle za 29 posto.

Da je riječ o globalnom problemu govori podatak da se 2022. više od 2,3 milijarde ljudi suočava s problemom nedostatka vode, a gotovo 160 milijuna djece izloženo je teškim i dugotrajnim sušama. U prošlom stoljeću je 10 milijuna ljudi umrlo kao posljedica ove pojave.

Sada se događa nama

Desetljećima smo naučeni da se ovakvi ekstremi događaju na nekom drugom mjestu, najviše u Africi. Sada se suočavamo s takvim vremenskim i klimatskim ekstremima širom svijeta. Oko 12 milijuna hektara zemlje svake godine izgubimo zbog suše i dezertifikacije (opustinjavanja).

Suša prijeti Europi i ove godine?

Njene posljedice se osjećaju čak i na području Amazonije gdje tijekom prva dva desetljeća ovog stoljeća dolazi do pojave velikih šumskih požara. U Izvješću upozoravaju da, ako se nastavi krčenje u ovoj regiji, izgorjet će 16 posto šuma do 2050. godine.

Ni Europu nije mimoišao ovaj problem. Na 15 posto teritorija bilo je pogođeno 17 posto stanovništva, odnosno milijuni ljudi. Samo 2003. fotosinteza na europskom tlu je smanjena za 30 posto.

Prošle je godine kukuruz bio ozbiljno pogođen (Foto: M.C.Celić)

Inače, ova pojava negativno najviše utječe na žene jer je njih 72 posto, i devet posto djevojčica, opterećeno potragom za vodom i sakupljanjem. Problem dodatno pogoršava njihova neuhranjenost.

Mračna predviđanja

Predviđanja su takva da će u nekoliko narednih desetljeća 129 zemalja doživjeti rast djelovanja suše zbog rasta stanovništva i klimatskih promjena.

Ako bi globalno zagrijavanje dostiglo 3℃ do 2100. godine, gubici bi zbog nje mogli biti pet puta veći nego što su danas, s najvećim porastom u mediteranskim i atlantskim regijama Europe.

Suša u sjevernoj Italiji mogla bi postati ekstremna

Predviđanja su sumorna za ono što nas očekuje. Do 2030. može biti raseljeno do 700 milijuna ljudi, do 2040. jedno od četvero djece će živjeti u području s ekstremnim nedostatkom vode.

Više od tri četvrtine svjetske populacije će do 2050. biće pogođeno sušom, 4,8 do 5,7 milijardi ljudi će živjeti u područjima koja će patiti od nedostatka vode barem jedan mjesec. Čak 216 milijuna ljudi moglo bi biti prisiljeno migrirati uglavnom zbog ovoga ekstrema u kombinaciji s drugim faktorima, uključujući nestašicu vode, smanjenja produktivnosti usjeva, porasta razine mora i prenaseljenosti.


Tagovi

UN izvještaj Suša Ekstremna suša Dezertifikacija Mediteran Ekonomski gubici


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.