• Rani mrazevi
  • 03.10.2020. 16:30

Kako zaštititi biljke od ranih mrazeva?

Iako su manje opasni od kasnih proljetnih, i rani jesenski mrazevi mogu učiniti velike štete na brojnim kulturama.

Foto: Depositphotos/deerphoto
  • 148
  • 14
  • 0

Iako su rani jesenski mrazevi manje opasni u odnosu na kasne proljetne, poljoprivrednici moraju biti pripremljeni kako bi omogućili povrćarskim, ratarskim i voćarskim vrstama da spremno uđu u zimsko razdoblje i smanjili infektivni potencijal iduće godine te omogućili da u narednoj vegetacijskoj sezoni daju što kvalitetniji urod.

"Svim povrćarskim biljkama dugog dana, poput rajčice, krastavca, mahuna, prvi mrazevi prekidaju protok hranjivih tvari i one izumiru", riječi su Lidije Vulović, stručnjakinje za zaštitu bilja.

U fazi busanja, usjev manje osjetljiv na mraz

Naša sugovornica ističe da je povrće najosjetljivije, kao i žitarice, u fazi nicanja, odnosno pojave klice.

"Ako se u tom trenutku pojavi mraz onda dolazi do njihovog totalnog uvenuća. Zato moramo pravilno i na vrijeme pripremiti gredice, slušati vremensku prognozu, a uz to redovno zalijevati i na taj način iskoristiti ove tople dane potičući biljku da što ranije klija formirajući busenje", priča nam objašnjavajući da u fazi busanja mrazevi mogu manje štetiti usjevima.

"U slučaju da se on ipak pojavi u fazi koja nije adekvatna za biljke ili u fazi busanja potrebno je napraviti priručne, preventivne ili primitivne tunele putem lukova od folije ili pokriti agrotekstilom. Možemo primijeniti sve alternative, učinci su isti jer su mrazni periodi obično kratkog daha, ali mogu nanijeti štete", kaže i dodaje da nakon par sati od prolaska opasnosti, možemo skloniti zaštitu kako bi biljka nastavila upijati sunčeve zrake, bila provjetrena i nastavila svoj dalji rad što je posebno važno za one uzgajane u staklenicima.

Poštivati preventivne rokove

Nastavivši o ratarskim vrstama, naša sugovornica napominje da je potrebno poštivati rokove koji su od 5. listopada do 5. studenog idealni jer ne možemo bitno utjecati na mrazeve zato što su površine velike.

"Ne samo zbog temprature nego i zbog dužine dana i rasporeda vlage jer samo u tom periodu biljka može dati adekvatan i zdrav, odnosno kvalitetan prinos."

Očistiti voćnjak da patogeni ne bi prezimili

Za sada se čeka završetak berbe koštunjavog i jabučastog voća, kao i vinograda. Odmah nakon nje, preporučuje, primijeniti sve potrebne higijensko-sanitarne, agrotehničke i pomotehničke mjere kako bi nasade na vrijeme spremili za zimsko razdoblje i smanjili njihov infektivni potencijal.

Zaštitite organe jabuke od mraza

"Tijekom vegetacije biljka je bila podložna razvoju pojedinih bolesti i štetnika koje ostavljaju potencijalni materijal za prezimljavanje i nastavljanje razvoja patogena u rano proljeće. Da bi to izbjegli i omogućili voćnjaku da se pravilno razvija uz što manje mogućnosti zaraze, onda je potrebno očistiti nakon branja sve polomljene grančice i opalo lišće, kao i pokositi ga", kaže Lidija Vulović i dodaje da zatim plodove koji ostaju sasušeni na samim krošnjama ili opadnu na površinu zemlje obavezno treba pokupiti jer su to idealna mjesta za prezimljavanje patogena, kao i za određene stadije kukaca koji su ostali u voćnjaku.

Kemijskom analizom do prave količine gnojiva

Nakon svega toga, ističe, potrebno je obaviti primjerenu i pravilnu prihranu, ali tek kad se odradi kontrola plodnosti tla. Na osnovu agrokemijske analize, točno se zna koliko i kojeg gnojivaa je potrebno primijeniti, saznajemo od ove stručnjakinje koja dodaje da bi trebalo na svakih četiri do pet godina, zbog strukture zemljišta, razvoja korijenog sustava i otpornosti biljaka, koristiti i stajsko gnojivo. 

Zašto je važna analiza tla? Koji laboratoriji i po kojoj cijeni rade taj posao?

"Ukoliko kemijska analiza pokaže da je tlo kiselo za određeni nasad, potrebno je odraditi kalcifikaciju, odnosno primijeniti vapneno gnojivo zajedno sa stajnjakom jer će se tako promijeniti pH vrijednost te dovesti do idealne za dani usjev."

U periodu kada se ne primjenjuje stajnjak u jesen, potrebna je gnojidba fosforom i kalijem i tako održavati tijekom zime kondiciju voćnjaka. Tek u rano proljeće, prema preporuci koja se dobije nakon agrokemijske analize, treba odraditi prihranu dušičnim gnojivom, a nikako prije jer dušik potiče rani razvoj lista lastara.

Bakreno "kupanje"

Pogotovo u nasadima gdje su se javili ozbiljniji problemi tijekom vegetacije, preporučuje se kupanje voća bakrenim preparatima u dva navrata: nakon opadanja lista 70 posto i poslije potpunog opadanja lišća jer služi kao dezinfekcijsko sredstvo kojim se smanjuje mogućnost infekcije i brojnost patogena. Pod "kupanjem" misli se na korištenje veće količine vode. Preporučuje se za višegodišnje nasade odnosno za voćnjake, minimalno ili više od 1.000 litara vode po hektaru, a za vinovu lozu 600 l/ha.

"Tako se one ekonomski najznačajnije bolesti koje najviše štete nanose, smanjuju kako u vinogradu tako u koštuničavom, a u posljednje vrijeme preporučuje se i primjena bakrenih preparata u jabučastom voću naročito u dunji, kruški i jabuci gdje se tijekom ljeta pojavila ervinija u većem postotku", naglašava posebno obraćajući pažnju da se bakreni preparati ne smiju koristiti ispod sedam stupnjeva jer tada dolazi do fitotoksičnosti i ne samo što imaju umanjeno djelovanje već mogu i naškoditi biljci.

Kako pravilno pripremiti i primijeniti bordošku juhu?

"Kod koštuničavog voća, vrlo je bitno da se krajem jeseni obavi krečenje stabala, pogotovo da se obrati pažnja na voćnjake koji se nalaze na južnoj ekspoziciji jer se brže zagrijavaju zimi i brže kreće vegetacija."

U suprotnom, definitivno će doći do prijevremenog kretanja sokova u najtoplijim dijelovima dana, ali će zato tijekom proljetnih noći doći do brzih smrzavanja i pucanja provodnih snopića i svih tkiva, čak i kore.

"To predstavlja ulaz za bakterije koje izazivaju smolotočinu i uz pomoć prijenosnika, čovjeka ili kukca, inficiraju se i druge biljke. Ako se smolotočina još tijekom jeseni javila ili u vegetaciji, prije zime tijekom krečenja voćki svuda gdje ima pukotina ili smole oštrim predmetom treba očistiti mjesto, dezinficirati i premazati kalemarskim voskom. Na taj način napravi se vakuum da rana nema dodir sa zrakom i omogućava da usjev s preostalim dijelom nastavi nesmetani razvoj iduće sezone", napominje naša sugovornica.

Uloga mineralnog ulja

Dodaje da odmah nakon rezidbe voćnjaka ili vinove loze, treba odraditi prskanje plavim uljem ili kombinacijom mineralnog ulja i bakrenih preparata u proljeće prije kretanja vegetacije, da bi se još jedanput obavila dezinfekcija nasada. Mineralno ulje ima ulogu smanjenja brojnosti razvojnih stadija uši, insekata i grinja i također se koristi veća količina vode da bi se voće "okupalo" od vrha krošnje.

"Odnosno da preparat doslovno sklizne pored stabla i padne na tlo koliko je krošnja široka, sprječavajući dotok zraka u zemlji, umanjujući tako razvoj patogena koji ispod sitnih čestica zemljišta nalaze idealno mjesto za svoje prezimljavanje."


Tagovi

Jesenski mrazevi Zaštita bilja od mraza Rezidba Plavo prskanje Smolotočina Ervinija Busanje Fosfor i kalij


Autor

Aleksa Jadžić

Više [+]

Sasvim običan dan jednog mladog čarobnjaka je stalna želja za učenjem koja ga je uvela u zakovitlani kotač novinarstva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Anticovid esencija, korona moš se slikat #kraljica #sarma