Da su Programom ruralnog razvoja bolje raspoređena sredstva, ne bi toliko mladih iselilo

“Da je Program ruralnog razvoja bolje rasporedio sredstva i vrijeme objave natječaja, 25 posto mladih ne bi iselilo iz Hrvatske. Imali bismo i bolje stvarne rezultate na terenu, obrada natječaja ne bi trajala godinama i ne bi se izgubilo povjerenje u sustav”, komentar je Ljubice Šolić konzultantice i dugogodišnje voditeljica LAG Petrova Gora na rezultate Programa ruralnog razvoja RH u sedmogodišnjem razdoblju. 

Šolić navodi da ciljevi Programa te njihova povezanost s jedne strane s razvojnim problemima, a s druge strane s tipovima operacija, nije polučila dovoljno dobre rezultate u odnosu na uloženi novac i utrošene ljudske resurse, bilo one u sustavu ili pak izvan njega.

"Kada govorimo o razvojnim problemima poljoprivrednog sektora zanemarujemo činjenicu da je, ipak, više od 85 posto poljoprivrednih subjekata od ukupnog broja u rangu malih i srednjih poljoprivrednika”, rekla je ova konzultantica dodavši da je Program do sada bio usmjeren na onih 15 posto većih. 

I privatni sektor uključiti u mjere prenošenja znanja i informiranja

“Za uloženi novac Mjera 1 nije polučila ni približno zadovoljavajuće rezultate. Koliki postotak poljoprivrednika koji su koristili ovu mjeru može danas samostalno podnijeti zahtjev za potporu iz I. stupa ZPP-a, putem Agronet-a?”, pita Šolić i naglašava da je taj broj jako mali - iako su prošli edukacije, pa zaposlenici Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i dalje podnose zahtjeve za potporu - i dalje opterećujemo sustav, što košta. “Voljela bih polaznicima tih edukacija poslati anketni upitnik, koliko toga su naučili o višestrukoj sukladnosti ili izravnim potporama ili IAKS mjerama. Rezultati bi bili poražavajući”, vjeruje naša sugovornica i donosi i konstruktivan prijedlog.  

Da Mjeru 1 provode odobreni subjekti, javni i privatni, po različitim odobrenim programima koji mogu uključivati IAKS mjere i izravne potpore, dobrobit životinja, poslovanje poljoprivrednog gospodarstva i porezni sustav za poljoprivredna gospodarstva te ekološki održivu poljoprivredu uz smanjenje emisije CO₂. Uz intenzitet potpore do 70 posto prihvatljivih troškova, ali ne više od 30.000 kn po poljoprivrednom gospodarstvu za programsko razdoblje.

Nadalje, komentira da je Mjera 3 došla na teren koji nije bio spreman, a da su sredstva namijenjena razminiranju iz Mjere 5 bila dobro iskorištena. “Sada, gledajući Glinu i Petrinju, Mjera 5 nije povoljna. Je li to namjerno ili slučajno, zbilja ne znam”, odgovara pitanjem naša sugovornica - i sama vlasnica OPG-a u općini Krnjak u Karlovačkoj županiji.

Tek manje od pola EAFRD sredstava odlazi na projekte razvoja poljoprivrede u RH?!

Mjera 4 - Puno novca za malo subjekata

“Mjera 4 je jako puno koštala, a malom je broju korisnika donijela korist”, nastavlja analizu i dodaje kako tip operacije 4.2. (ulaganje u preradu, op.a.) ima uvjete koje mogu koristiti samo veliki. "I ptice na grani znaju - na svakom skupu, stručnom i političkom se govori kako treba stvoriti uvjete za finalizaciju poljoprivredne proizvodnje, izlasku na tržište malih i srednjih poljoprivrednika. Ja se pitam s kojim tipom operacije se to istinski mislilo postići u ovom programskom razdoblju. Takvog tipa operacije suštinski, uzevši u obzir kriterije odabira i intenzitet potpore, nije bilo”, tvrdi. 

U tipu operacija 4.3. imali smo natječaje koje su mogli koristiti uglavnom veliki, kaže ističući kako je u 4.4. predviđena alokacija smanjena za 75 posto i dozvoljeno samo čišćenje bagrema kao invazivne vrste iako je općepoznato da zapuštanje poljoprivrednih površina ima negativan utjecaj na okoliš, mikroklimatske uvjete i devastaciju biološke raznolikosti. "I sve to u zemlji u kojoj imamo više od 30 posto zapuštenih poljoprivrednih površina", precizno će Šolić i zaključuje kako je nepravedno smanjena alokacija za tip operacije 4.4.1 za gotovo 75 posto jer su potrebe na terenu za tim daleko veće.

Za oko 4.000 korisnika u novom razdoblju, prema njenom mišljenju, maksimalna potpora po korisniku od 500.000 do 600.000 kn je sasvim dovoljna. "Natječaj je usmjeren na pojedine - i s cijenom i s invazivnom vrstom. Baš me zanima koliko će se potpore dodijeliti u Sisačko-moslavačkoj županiji? I hoće li potpora tamo ići poljoprivrednicima ili ustanovama!?", pita ova stručnjakinja i nastavlja pregled s najpopularnijom mjerom.

Mjera 6 - povećati alokaciju i definirati ciljeve

“M6 nije imala dostatna sredstva u odnosu na interes, odnosno broj prijavljenih projekata. Nije imala jasne ciljeve koji bi doprinijeli ostvarenju rezultata. Ako je broj prijavljenih projekata za 300 posto veći od odobrenih, nešto je otišlo u krivom smjeru”, zaključuje i dodaje da se sustav "iscrpio" s obradom, kao primjerice tip operacije 6.3.1 koja nije postigla niti jedan značajan rezultat. "I onda, da se utješimo, kažemo kako je to socijalna mjera. Da, to je socijalna mjera, zato što će bez jasnih ciljeva takva gospodarstva zauvijek ostati na granici socioekonomskog razvoja”, upozorava.

Ističe kako su se natječaji za Mjeru 6 mijenjali više puta kao i kriteriji prihvatljivosti i bodovi, ali ne da bi se ostvarili rezultati, nego ili zbog političkog pritiska ili radi smanjenja broja prijava s pragom prolaznosti. “Na drugom Natječaju za 6.2. tumačenje jednog kriterija odabira se mijenjalo pet puta nakon njegova zatvaranja!”, dodaje Šolić, ali i predlaže rješenja i ciljeve. 

U tipu operacije 6.3.1. (Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava) treba ciljati na povećanje ekonomske vrijednosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodima kroz marketing i tržište, a u bodovnu listu valja uvrstiti i bodove za mlade poljoprivrednike kako bi ih mogli motivirati na preuzimanje malih gospodarstava. Dodatno, a s obzirom na rast cijena na tržištu i poremećaje tržišta koji će se po svoj prilici nastaviti barem naredne dvije godine, potpora bi za isti učinak morala iznositi minimalno 20.000 EUR, a predlaže i veću alokaciju. 

Kod tipa operacije 6.1.1. (Potpora mladim poljoprivrednicima) također postaviti slične ciljeve kao kod 6.3.1. ali potpore skalirati ovisno o statusu prijavitelja. Na primjer: 35.000 EUR za one koji su zaposleni po drugoj osnovi; 70.000 EUR za one kojima je poljoprivreda glavno zanimanje te 90.000 EUR za one koji ulažu u preradu odnosno finalizaciju poljoprivredne proizvodnje i izlazak na tržište.

“Pojavila se rupa kao posljedica loših pregovora prethodnog razdoblja, namjerno ili slučajno tko će ga znati”, kaže Šolić i naglašava da je s obzirom na proizvodni potencijal i usmjerenost na finalizaciju i proizvodnju gotovog proizvoda, jedini način kako to pokriti - omogućiti malim i srednjim gospodarstvima kroz te tipove operacija (6.1.1. i 6.3.1.).

Prema zadnjem natječaju vidljivo je kako za tip operacije 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti također nisu dovoljno dobro definirani ciljevi. Nije prihvatljiva prolaznost od 10-ak posto prijavljenih na natječaju, dok je primjerice na nekim natječajima za 4.1.1. prolaznost 90 posto. “Definiranim ciljevima više doprinosi ovih 10 nego onih 90 posto. Voljela bih usporediti koliko novih radnih mjesta je stvorio natječaj za "krompiraše" gdje su svi novci otišli u jednu ili dvije županije. I koliko radnih mjesta stvara 6.2 za istu alokaciju? A i natječaj za 6.2.1 je nepravedno produžen čime su korisnici koji su se blagovremeno pripremali stavljeni u nepovoljan položaj”, spremno će ova konzultantica.

Marijana Petir: Hrvatska nije najsretnije odabrala mjere Programa ruralnog razvoja

Referira se i na planiranu objavu novog natječaja za ovu 2021. ili organizacijski, prije za 2022. godinu po starim pravilima. Predlaže analizu rasta cijena na tržištu i procjenu učinka 50.000 EUR za 15 do 20 mjeseci.

"Čak i da ne uzimamo u obzir troškove koje će korisnici imati kod ponovnog javljanja na natječaje, potpora od 50.000 EUR u ovom trenutku znači manje za oko 15 posto u odnosu na prije pet mjeseci", kaže i dodaje kako bi bilo logično i korisno sada povećati alokaciju i u provedbu pustiti što više korisnika, uz kalkulaciju za minimalno 30 posto odustajanja zbog rasta cijena, nego objaviti novi natječaj za šest mjeseci koji neće imati učinak potpore od 50.000 EUR te će ponovo opteretiti sustav. "Ovaj natječaj će generirati više nezadovoljstva na terenu nego prva 4.1.1. u ono ludo vrijeme!” naglašava Šolić i predlaže mjeru za nove poljoprivrednike.

“Ta potpora nedostaje! Mladima treba omogućiti dodatne bodove, kao i za obrazovanje, ali i prioritetne sektore po ključu isplate potpore: 30% + 50% + 20%. Radi rasterećenja sustava, ova operacija bi se mogla provoditi isključivo kroz LEADER", zaključuje.

Ističe kako smo svjedočili apsurdnim kriterijima odabira i navodi primjer dodjele potpore za prvo pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti od 50.000EUR-a i davanje bodova za zapošljavanje jedne nove osobe početniku u 6.2, iste kao i korisniku koji razvija postojeću nepoljoprivrednu djelatnost uz potporu do 200.000 EUR. "U toj priči netko je ili lud il' mu nije stalo?", komentira.

Ljubica Šolić: Mjera 7 odnijela je puno sredstava od proizvođača

Sugerira da je gledajući planiranu alokaciju za ovo trenutno programsko razdoblje vidljivo je da je Mjera 7 odnijela jako puno sredstva, a najviše za projekte iz domene regionalnog razvoja (primjerice vrtići, op.a.), a ne ruralnog. Mjera 4 imala je skoro tri puta više sredstava od Mjere 6, a mi po strukturi poljoprivrednih gospodarstava imamo više malih i srednjih nego velikih. Dodatno, slabija je prolaznost na Mjeri 6 , interes je daleko veći nego na Mjeri 4.

Ivo Grgić: Jedino sigurno dobro kod Programa ruralnog razvoja je da ćemo sredstva povući

Pokazatelji stanja govore da nam ruralni prostor nije razvijen, indeks razvijenosti je u mnogim krajevima izrazito loš - nezaposlenost, manjak proizvodnje, manjak finalizacije, a potpora uglavnom ide onima koji su veliki i već izašli na tržište. Drastično smanjenje razlike bodova za Indeks razvijenosti između I i VIII skupine nam govori koliko naš sustav naginje u krivu stranu. "Primjerice, ako Glina, s potresom ili bez njega, ima četiri boda više od korisnika koji je u Istri ili Dubrovniku, onda sve ovo nema smisla."

"Da, trebaju proći na natječajima dobri projekti i iz Istre i Dubrovnika, ali ne na osnovu Indeksa razvijenosti. Što to znači? Kriteriji odabira to trebaju definirati, ako na natječaju imamo ukupno 5-6 kriterija odabira tada ne želimo postići cilj niti ostvariti rezultat", mišljenja je Šolić. 

Gotovo svi tipovi operacije, dodaje, mogu imati jasno mjerljive pokazatelje vezane za klimu i okoliš, a ne samo IAKS mjere. Kada govorimo o učinku poljoprivrednog gospodarstva, na klimu i okoliš nema isti učinak onaj OPG koji je ekonomske veličine 250.000 EUR ili onaj koji je na razini 30.000 EUR, a zakonodavac ih tretira jednako. 

"Nadam se, iako sumnjam, kako će ovo novo programsko razdoblje imati jasnije i preciznije ciljeve kao i pokazatelje. Da ćemo se prestati 'sramiti' svojih malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava već naći način na kojim će im Program pomoći da postanu otporni i ekonomski održivi, stvarajući gotov proizvod", zaključuje na kraju ova konzultantica.