Kuriozitet jest da smo kao nacija u sedam godina kroz mjere 4 i 6 ruralnog razvoja u domaću poljoprivredu uložili gotovo isto u kao i u Pelješki most s pristupnim cestama - četiri milijarde kuna.
Na ime razvoja sela i poljoprivrede iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine zaključno s 31. prosincem 2020. ukupno je isplaćeno 11,3 milijardi kuna, govore službeni podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Iz konteksta domaće ekonomske stvarnosti, značajan je to iznos ulaganja za koji će mnogi analitičari konstatirati da nije dovoljno rezultirao prvotnom namjenom - povećanjem poljoprivredne proizvodnje i razvojem sektora.
Na pragu novog sedmogodišnjeg ciklusa, u vremenu reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Zelenog plana, napravili smo kratku analizu istih u proteklom razdoblju.
Novac je put iz džepova poreznih obveznika u nacionalnu pa europsku kasu i natrag prošao kroz 17 mjera, 35 podmjera i 67 tipova operacija, za čije detaljnije razumijevanje treba jedan kraći specijalistički kolegij. Uz ovih spominjanih 17 valja notirati i još dvije mjere 16 i 21 (nova nap.a.) iz kojih nije bilo isplata u promatranom periodu.
Bilo je tu natječaja koji su polučili rezultate i izazvali veliki interes, ali i onih drugih - u najmanju ruku neslavnih. U tom je svjetlu posebno "zanimljiva" Mjera 3 i svih njenih devet korisnika koja zorno pokazuje diskrepanciju između potreba sektora i pojedinih rješenja domaće i europske administracije. Bilo je tu pogrešno projektiranih tipova operacije, poput onih cvjetnih traka koje su naknadno usklađene ne bi li naišle na interes poljoprivrednika.
Tu su i takozvane IAKS mjere (M10, 11, 13 i 14) na koje otpada gotovo 30 posto svih sredstava ove EAFRD "omotnice" (kako ih birokracija voli nazivati, nap.a.), a čiji najveći dio odlazi na plaćanja područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima. Ovoj grupi možemo pribrojiti i milijardu kuna iz Mjere 18 kroz koju smo financirali dodatna nacionalna izravna plaćanja.
Kada tako podvučemo crtu, 38 posto sredstava su u stvarnosti produžena ruka izravnih plaćanja i teško da imaju karakter razvojno (i projektno) orijentiranih sredstava.
Dodatno, još jedan značajan dio novaca je zaobišao temu direktnog razvoja poljoprivrednika - administracija ga je ostavila za druge potrebe, a neki će reći za rasterećenje vlastitih proračuna.
Dijelili se savjeti, radile se ceste, biciklističke staze, kanalizacije, vidikovci i dječji vrtići. Sve to kroz različite mjere i od istih novaca namijenjenih poljoprivredi i razvoju sela. Pa je tako ekskluzivu korištenja Mjera 1 i 2 imala nekadašnja Savjetodavna služba, a u mjerama 7 jedinice lokalne samouprave - općine, gradovi i komunalne tvrtke u njihovom vlasništvu. U mjeri 8 korisnici su bili šumoposjednici i prerađivači drvnih sirovina. Tu je i više od 300 milijuna kuna Mjera tehničke pomoći (M20) koju koristi Ministarstvo poljoprivrede za provedbu samog programa. Ova je grupa nepoljoprivrednih mjera teška gotovo dvije milijarde kuna odnosno 17 posto ukupnih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju.
Ovom računicom dolazimo do toga da tek 45 posto sredstava ima investicijski potencijal ili su (barem) u funkciji osiguranja prinosa ili razvoja tržišta.
Tako je 25 posto od svih sredstava (2,8 milijardi kuna) plasirano kroz ulaganja u fizičku imovinu Mjere 4, što agrarna javnost pamti i kroz velike prvotne alokacije koje su po rekordnim stopama sufinanciranja (90%) koristili veliki sustavi za svoje investicije. I tako odvadili priličan iznos iz kase domaćeg agrara. Na tu su nepravdu, koja se očito ne planira ispraviti, brojni upozoravali - jednima omogućiti 90, a drugima kasnije 50 ili 60 posto, miljama je od jednakosti.
Ivo Grgić: Jedino sigurno dobro kod Programa ruralnog razvoja je da ćemo sredstva povući
Natječaji, koje će opet drugi nazvati populističkim, iz Mjere 6 donijeli su u sektor 1,2 milijarde kuna u brojne manje projekte. Podigli smo nešto trajnih nasada, opremili gospodarstva, nabavili nove i rabljene uvozne mehanizacije, tako da smo veći dio sredstava odmah vratili Europi. Trgovci poljoprivrednom mehanizacijom reći će da je i taj obujam malen, a da su stvarne potrebe domaćeg agrara daleko veće.
Valja notirati i mjere 5 i 17 koje su bile u funkciji osiguranja i obnove proizvodnog potencijala, kao i 19 (LEADER) koja uz pomoć LAGova uvodi tek natruhe decentralizacije u naš značajno centraliziran sustav potpora.
Vladajući će reći da je puno učinjeno, poljoprivrednici da nije niti blizu dovoljnog. Današnjoj oporbi toliko nedostaje kompetencije na iste teme, da je teško naći njihov ozbiljniji komentar.
Proizvodnja nije na zavidnoj razini, a programsko razdoblje ponajviše će se pamtiti po valu iseljavanja mladih - najviše iz ruralnih sredina.
Nikada nećemo saznati bi li situaciju prevenirali da smo više uložili u one sredine gdje je to bilo nužno. Gdje je ekonomska aktivnost bila u nesrazmjeru s potrebama stanovnika.
Da su Programom ruralnog razvoja bolje raspoređena sredstva, ne bi toliko mladih iselilo
Kuriozitet jest da smo kao nacija u sedam godina kroz mjere 4 i 6 ruralnog razvoja u domaću poljoprivredu uložili gotovo isto u kao i u Pelješki most s pristupnim cestama - četiri milijarde kuna.
Mali i srednji poljoprivrednici dominiraju strukturom gospodarstava i često ih politike stavljaju na prvo mjesto, ali za njihov razvoj uloženo je tek 10,7 posto omotnice.
Dok se kunemo u male, novac dajemo velikima?!
| Naziv mjere | Iznos (kn) | % |
|---|---|---|
| M01 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja | 13.887.331 | 0,1% |
| M02 Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima | 30.685.181 | 0,3% |
| M03 Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu | 456.480 | 0,0% |
| M04 Ulaganja u fizičku imovinu | 2.827.970.627 | 24,9% |
| M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti | 513.982.506 | 4,5% |
| M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja | 1.222.777.320 | 10,7% |
| M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima | 1.466.248.738 | 12,9% |
| M08 Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma | 136.431.835 | 1,2% |
| M09 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija | 5.731.665 | 0,1% |
| M10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene | 273.434.140 | 2,4% |
| M11 Ekološki uzgoj | 1.056.216.300 | 9,3% |
| M13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima | 1.870.791.129 | 16,4% |
| M14 Dobrobit životinja | 116.946.629 | 1,0% |
| M17 Upravljanje rizicima | 328.111.432 | 2,9% |
| M18 Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku | 1.030.325.259 | 9,1% |
| M19 LEADER (CLLD) | 174.432.583 | 1,5% |
| M20 Tehnička pomoć | 306.866.290 | 2,7% |
| Ukupno | 11.375.295.453 | 100% |
Tagovi
Autor
Čekate isplatu izravnih plaćanja i IAKS mjera? APPRRR objavila kada ide koja
Otvoreno 16 javnih poziva za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju
U tijeku je zaprimanje prijava u okviru Malih zajmova za ruralni razvoj
Objavljen novi natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
U tijeku je zaprimanje prijava u okviru Malih zajmova za ruralni razvoj
Kako osigurati poljoprivrednu proizvodnju od suše? Ministarstvo objavilo brošuru
Objavljen novi natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Čekate isplatu izravnih plaćanja i IAKS mjera? APPRRR objavila kada ide koja
Đuro Japaric
prije 2 godine
Ivane ,i ostali od SRPSKE agrarne reforme 1918 imamo model POLJOPRIVREDNIH poduzeća , model USITNJAVANJA zemlje i formiranje malih IZUMIRUĆIH seljačkih imanja i SELA ! 1945 imamo FORSIRANJE razvoja poduzeća , ZEMLJIŠNI maksimum za OPG 10 ha i NIZ zakona koji su OMOGUĆILI i smanjivanje 10 ha , USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika ! 1991 podržavljenje zemlje , LOPOVSKA privatizacija , UKIDANJE maksimuma za OPG !SADA je razvoj poljoprivrede prepušten SNALAŽENJU svakom ! Od ULUPANIH 11i više milijardi bitnih POMAKA NEMA ,, jer u SELJAČKOM sektoru NIJE riješen osnovni problem , ZEMLJIŠTE ! Ovome treba dodati sve gore klimatske uvjete , neizgrađenost SUSTAVA za navodnjavanje i sve je jasno ! POMAK iz opisanog je AGRARNA REFORMA - paket zakona , novi za PRIVATNU i DRŽAVNU zemlju , izmjena Zakona o vodama , o šumama , i DRUGAČIJE trošenje novca za OPG ! Oko 110 000 tisuća OPG u sustavu poticaja , NISU budućnost u proizvodnji , VEĆ se MORA sa državnom i PRIVATNOM zemljom formirati oko 25 000 KOMERCIJALNIH OPG - koji bi proizvodili za potrebe Hrvatske i IZVOZ sa dijelom poduzeća !
Ivan Tešija
prije 2 godine
Konačno da netko otvoreno napiše istinu.Politika kaže da će OPG-ovi biti nositelji poljoprivredne proizvodnje, a od 100 000 opgova, njih 75 000 dobije manje od 12 000 kn potpore.Potpora je za veliku većinu njih socijalna mjera. A o nenamjenskom trošenju strogo namjenskih sredstava za poljoprivredu da i ne govorim.Kada sve sagledamo, politika uopće ne računa na domaću proizvodnju niti joj je to cilj ni prioritet.
Marta Radić
prije 2 godine
Vedrane , hvala Vam na odličnom članku. Komentirala sam neki dan upravo ovo što Vi iznosite. Kad stavite sve informacij na jedan stol ili članak. ..dobijete odgovor...zašto su nam sela prazna , kuda odlaze silni milijuni , milijarde . Disbalans je očit izneđu malih i srednjih OPG ili poduzetnika i onih velikih. Takva je sitvacija i sa državnim zemljištem , a onda i sa potporama. Našim političarima puna usta su Poljoprivrednika , a kad sve saberete za te iste poljoprvrednike , od tih silnih obečanja malo toga konzumira sam poljoprivrednik. Rezultat je vidljiv.. prazna sela i ruralni prostor....ali to je tek poćetak, posljedice će se tek vidjeti za 5- 10 godina.