• PRRRH
  • 17.08.2021. 12:00

Tek manje od pola EAFRD sredstava odlazi na projekte razvoja poljoprivrede u RH?!

Kuriozitet jest da smo kao nacija u sedam godina kroz mjere 4 i 6 ruralnog razvoja u domaću poljoprivredu uložili gotovo isto u kao i u Pelješki most s pristupnim cestama - četiri milijarde kuna.

Foto: Ancoay@Depositphotos
  • 685
  • 738
  • 2

Na ime razvoja sela i poljoprivrede iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine zaključno s 31. prosincem 2020. ukupno je isplaćeno 11,3 milijardi kuna, govore službeni podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Iz konteksta domaće ekonomske stvarnosti, značajan je to iznos ulaganja za koji će mnogi analitičari konstatirati da nije dovoljno rezultirao prvotnom namjenom - povećanjem poljoprivredne proizvodnje i razvojem sektora.

Na pragu novog sedmogodišnjeg ciklusa, u vremenu reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Zelenog plana, napravili smo kratku analizu istih u proteklom razdoblju.

Novac je put iz džepova poreznih obveznika u nacionalnu pa europsku kasu i natrag prošao kroz 17 mjera, 35 podmjera i 67 tipova operacija, za čije detaljnije razumijevanje treba jedan kraći specijalistički kolegij. Uz ovih spominjanih 17 valja notirati i još dvije mjere 16 i 21 (nova nap.a.) iz kojih nije bilo isplata u promatranom periodu.

Izravna plaćanja "zamaskirana" u ruralni razvoj

Bilo je tu natječaja koji su polučili rezultate i izazvali veliki interes, ali i onih drugih - u najmanju ruku neslavnih. U tom je svjetlu posebno "zanimljiva" Mjera 3 i svih njenih devet korisnika koja zorno pokazuje diskrepanciju između potreba sektora i pojedinih rješenja domaće i europske administracije. Bilo je tu pogrešno projektiranih tipova operacije, poput onih cvjetnih traka koje su naknadno usklađene ne bi li naišle na interes poljoprivrednika.

Tu su i takozvane IAKS mjere (M10, 11, 13 i 14) na koje otpada gotovo 30 posto svih sredstava ove EAFRD "omotnice" (kako ih birokracija voli nazivati, nap.a.), a čiji najveći dio odlazi na plaćanja područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima. Ovoj grupi možemo pribrojiti i milijardu kuna iz Mjere 18 kroz koju smo financirali dodatna nacionalna izravna plaćanja.

Kada tako podvučemo crtu, 38 posto sredstava su u stvarnosti produžena ruka izravnih plaćanja i teško da imaju karakter razvojno (i projektno) orijentiranih sredstava.

Struktura isplaćenih sradstava EAFRD 2014 - 2020
Struktura isplaćenih sredstava EAFRD 2014 - 2020.

Dvije milijarde u nepoljoprivredne mjere

Dodatno, još jedan značajan dio novaca je zaobišao temu direktnog razvoja poljoprivrednika - administracija ga je ostavila za druge potrebe, a neki će reći za rasterećenje vlastitih proračuna.

Dijelili se savjeti, radile se ceste, biciklističke staze, kanalizacije, vidikovci i dječji vrtići. Sve to kroz različite mjere i od istih novaca namijenjenih poljoprivredi i razvoju sela. Pa je tako ekskluzivu korištenja Mjera 1 i 2 imala nekadašnja Savjetodavna služba, a u mjerama 7 jedinice lokalne samouprave - općine, gradovi i komunalne tvrtke u njihovom vlasništvu. U mjeri 8 korisnici su bili šumoposjednici i prerađivači drvnih sirovina. Tu je i više od 300 milijuna kuna Mjera tehničke pomoći (M20) koju koristi Ministarstvo poljoprivrede za provedbu samog programa. Ova je grupa nepoljoprivrednih mjera teška gotovo dvije milijarde kuna odnosno 17 posto ukupnih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju.

Ovom računicom dolazimo do toga da tek 45 posto sredstava ima investicijski potencijal ili su (barem) u funkciji osiguranja prinosa ili razvoja tržišta.

Manje od 45% sredstava za poljoprivredne projekte, ali ni to nije sve ...

Tako je 25 posto od svih sredstava (2,8 milijardi kuna) plasirano kroz ulaganja u fizičku imovinu Mjere 4, što agrarna javnost pamti i kroz velike prvotne alokacije koje su po rekordnim stopama sufinanciranja (90%) koristili veliki sustavi za svoje investicije. I tako odvadili priličan iznos iz kase domaćeg agrara. Na tu su nepravdu, koja se očito ne planira ispraviti, brojni upozoravali - jednima omogućiti 90, a drugima kasnije 50 ili 60 posto, miljama je od jednakosti.

Ivo Grgić: Jedino sigurno dobro kod Programa ruralnog razvoja je da ćemo sredstva povući

Natječaji, koje će opet drugi nazvati populističkim, iz Mjere 6 donijeli su u sektor 1,2 milijarde kuna u brojne manje projekte. Podigli smo nešto trajnih nasada, opremili gospodarstva, nabavili nove i rabljene uvozne mehanizacije, tako da smo veći dio sredstava odmah vratili Europi. Trgovci poljoprivrednom mehanizacijom reći će da je i taj obujam malen, a da su stvarne potrebe domaćeg agrara daleko veće.

Valja notirati i mjere 5 i 17 koje su bile u funkciji osiguranja i obnove proizvodnog potencijala, kao i 19 (LEADER) koja uz pomoć LAGova uvodi tek natruhe decentralizacije u naš značajno centraliziran sustav potpora.

Struktura isplaćenih sredstava EAFRD 2014 - 2020 po mjerama
Struktura isplaćenih sredstava EAFRD 2014 - 2020 po mjerama

Vladajući će reći da je puno učinjeno, poljoprivrednici da nije niti blizu dovoljnog. Današnjoj oporbi toliko nedostaje kompetencije na iste teme, da je teško naći njihov ozbiljniji komentar. 

Za razvoj malih i srednjih gospodarstava tek 10,7% sredstava

Proizvodnja nije na zavidnoj razini, a programsko razdoblje ponajviše će se pamtiti po valu iseljavanja mladih - najviše iz ruralnih sredina. 

Nikada nećemo saznati bi li situaciju prevenirali da smo više uložili u one sredine gdje je to bilo nužno. Gdje je ekonomska aktivnost bila u nesrazmjeru s potrebama stanovnika. 

Da su Programom ruralnog razvoja bolje raspoređena sredstva, ne bi toliko mladih iselilo

Kuriozitet jest da smo kao nacija u sedam godina kroz mjere 4 i 6 ruralnog razvoja u domaću poljoprivredu uložili gotovo isto u kao i u Pelješki most s pristupnim cestama - četiri milijarde kuna.

Mali i srednji poljoprivrednici dominiraju strukturom gospodarstava i često ih politike stavljaju na prvo mjesto, ali za njihov razvoj uloženo je tek 10,7 posto omotnice.

Dok se kunemo u male, novac dajemo velikima?!

Naziv mjere Iznos (kn) %
M01 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja  13.887.331 0,1%
M02 Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima  30.685.181 0,3%
M03 Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu              456.480 0,0%
M04 Ulaganja u fizičku imovinu  2.827.970.627 24,9%
M05 Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti  513.982.506 4,5%
M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja   1.222.777.320 10,7%
M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima  1.466.248.738 12,9%
M08 Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma  136.431.835 1,2%
M09 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija       5.731.665 0,1%
M10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene  273.434.140 2,4%
M11 Ekološki uzgoj  1.056.216.300 9,3%
M13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima  1.870.791.129 16,4%
M14 Dobrobit životinja   116.946.629 1,0%
M17 Upravljanje rizicima  328.111.432 2,9%
M18 Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku   1.030.325.259 9,1%
M19 LEADER (CLLD)  174.432.583 1,5%
M20 Tehnička pomoć  306.866.290 2,7%
Ukupno  11.375.295.453 100%

Tagovi

PRRRH Ruralni razvoj ZPP Analiza Retrospektiva


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani prijatelji, Tokom petogodišnjeg perioda, sam skupio lična iskustva o uzgoju i ljekovitosti Gorke dinje. Poznati svjetski univerziteti i pojedinci su također prikupili nepobitne informacije da se radi o biljci sa veoma potentnim an... Više [+]