• PRRRH
  • 14.08.2021. 15:00

Ivo Grgić: Jedino sigurno dobro kod Programa ruralnog razvoja je da ćemo sredstva povući

Čak se usudim reći racionalnije od onih iz paketa izravnih plaćanja, komentirao nam je prof.dr.sc. Ivo Grgić isplatu sredstava iz PRRRH 2014.-2020.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
  • 1.245
  • 290
  • 0

U proteklom, sedmogodišnjem razdoblju, a prema podacima Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te zaključno s 31. prosinca 2020., isplaćeno je 11.375.295.453,83 kuna potpora iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.

Jesu li sredstva dobro utrošena ili se možda moglo više ulagati u poljoprivredu, a manje u infrastrukturu, komentirao nam je prof.dr.sc. Ivo Grgić, redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Naime, kroz mjeru 7 (Temeljne usluge i obnova sela) utrošeno je gotovo 1,5 milijarda kuna dok je primjerice za mjeru 6 (Razvoj poljoprivrednih gospodarstava) isplaćeno 1,2 milijarde kuna. 

Podatak za naijzdašniju mjeru 4 (Ulaganje u fizičku imovinu) je utrošenih 2,8 milijardi kuna. 

"Moje kritičko promišljanje PRRRH za razdoblje 2014.-2020., njegove strukture i provedbe je dvojako olakšano", kaže nam pojašnjavajući da se, kao prvo, dobro sjeća vremena njegove izrade i osoba koji su na njemu radili, našega nesnalaženja i malih nesporazuma na relaciji Hrvatska-Unija.

Je li se moglo više uložiti u poljoprivredu?

Njegovo imenovanje 2017. godine u Odbor za praćenje provedbe Programa dalo mu je, kaže, dobar uvid u ono što neki i dalje promatraju kao 'dio izravnih potpora poljoprivredi' odnosno da 'utrošena sredstva koreliraju s promjenama poljoprivredne proizvodnje' te na taj način procjenjuju učinkovitost samog programa. 

"Isplaćeno je, dakle, 11.375.295.453,83 kuna ili zornije skoro 11,5 milijardi kuna. Da je riječ o golemim sredstvima, pokazuje i podatak da je to približno 10 posto državnog proračuna 2020. godine ili osam posto državnog proračuna predviđenog za 2021. godinu. I logično se postavlja pitanje jesu li sredstva dobro utrošena, je li se možda moglo više ulagati u poljoprivredu, a manje u infrastrukturu itd.?“, nastavlja i pojašnjava: 

Ako polazimo od ovog drugog tj. "je li se možda moglo više ulagati u poljoprivredu“ što upućuje na prije spomenutu vezu "isplaćena sredstva – poljoprivredna proizvodnja“ onda nas navodi na zaključak da tu nije puno učinjeno, odnosno da su sredstva "uludo utrošena“. 

"Jer koliko god se hvalili porastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, ona količinski stagnira. Na vrijednost domaće proizvodnje, koju često kao dostignuće svoga mandata ističe i ministrica Vučković, glavninu utjecaja ima cijena koja se sve više formira špekulativno čemu svjedočimo i ovih dana", napominje prof. 

I sela trebaju dobre ceste, vrtiće i brzi internet

Želimo li zadržati prethodnu tezu i ako to još potkrijepimo podatkom da je kroz Mjeru 7 utrošeno skoro 1,5 milijardu kuna, a dok je za Mjeru 6 isplaćeno 1,2 milijarde kuna, onda, smatra, kritičari dolaze na svoje. Ali za razumijevanje i konačni sud, ipak moramo poći od početka.

Koliko god se hvalili porastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, ona količinski stagnira, napominje (Foto: M. Celing-Celić)

Program ruralnog razvoja obuhvaća znatno šire od same poljoprivredne proizvodnje, odnosno poljoprivreda je jedna od djelatnosti ruralnog prostora u kojem ljudi žive, a dio ih i radi. Odgovornost poljoprivrede je više od proizvodnje hrane jer ona je i u funkciji dobrog gospodarenja prirodnim resursima (tlo, voda, zrak) kao i čuvanja prostora u njegovoj krajobraznoj, kulturnoj i socijalnoj ravnoteži.

Ruralni prostor bez ljudi se urušava, a tim ljudima trebaju i drugi sadržaji kvalitativno približni urbanim sredinama. I samim poljoprivrednicima trebaju dobre ceste, brzi internet, dječji vrtići, domove za nemoćne itd.

"I zbog svega toga, za provedbu Programa postavljeni su glavni ciljevi koji bi se trebali ostvariti s 20 mjera, 35 podmjera te 67 operacija, što je sveukupno preveliki broj, teško provediv i mnogima teško razumljiv. I zbog toga se sredstva neracionalno disperziraju s nedostatnim sinergijskim rezultatom", naglašava. 

Otvoriti vodovod ili cestu zanimljivije od promocije poljoprivrednih proizvoda 

Vezano uz mjeru 6, podsjeća, osim nje same, poljoprivredi su izravno, ali i neizravno namijenjene i mnoge druge mjere odnosno operacije čiji se efekti mogu očekivati kroz određeno razdoblje, kroz pet do deset godina. Mnogima se to čini predugim rokom, ali mnoge aktivnosti su podizanje nematerijalne potpore poljoprivrede i dobrobiti se vide s vremenskim odmakom.

"A dojam da se puno više ulaže u infrastrukturu posljedica je i medijske želje vlasti za samopromocijom jer 'otvoriti vodovod ili cestu je javnosti zanimljivije nego marketinška promocija poljoprivrednih proizvoda', navodi profesor Grgić. 

Ne smijemo, napominje pritom, zaboraviti da bi PRRRH trebao značajnije slijediti ciljeve poljoprivrednog razvitka Hrvatske što niti u vrijeme njegove izrade, ali čak ni danas mnogima, a posebno obnašateljima vlasti nisu jasni. "Osim deklarativnog papagajskog ponavljanja 'zelenog, a mi s poljoprivredom nikada na zelenu granu", jasno kaže. 

I poljoprivrednicima trebaju dobre ceste, brzi internet, dječji vrtići..., kaže profesor (Foto: M. Celing-Celić)

Koliko Hrvatska ima problema s ruralnim razvojem i poljoprivredom, dodaje prof. Grgić, svjedočimo i u novije doba kada mediji objavljuju aferu s revitalizacijom Banije, kada se javnim novcem u isto doba financiraju dva programa s istim nazivom od jednog te istog ministarstva.

"Jedino što je sigurno dobro, predviđena sredstva ćemo povući i na vrijeme potrošiti, čak se usudim reći racionalnije od onih iz paketa izravnih plaćanja", kaže i zaključuje da će razvitak poljoprivrede ići svojim tijekom, dok će ruralni prostor dijelom biti mjesto življenja, a većim dijelom postajati sve zapušteniji. "Jedino će profitirati divlje životinje i korovi".

Cjelovitu tablicu isplata u navedenom razdoblju pogledajte ovdje


Tagovi

PRRRH Isplate Ruralni razvoj prof.dr.sc. Ivo Grgić


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).