• PRRRH
  • 13.08.2021. 15:00

Marijana Petir: Hrvatska nije najsretnije odabrala mjere Programa ruralnog razvoja

Dok se i dalje planira financirati izgradnja biciklističkih staza kao nadstandard, a stanovnici sela nemaju osnovnu infrastrukturu, bojim se da prioritete još uvijek ne vidimo dobro, kaže predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 2.433
  • 997
  • 0

Iako je u početnom razdoblju, pa i prilikom samog oblikovanja Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014 -2020 bilo dosta propusta (Europska komisija vraćala ga je pet puta na doradu) koji se, kaže, mogu povezati i s nejasno postavljenim ciljevima i s nedostatnim administrativnim kapacitetima predlagatelja i provoditelja Zajedničke poljoprivredne politike, ali i nepripremljenosti korisnika potpora na funkcioniranje sustava potpora u okviru Unije, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir drži da su to stvari iz kojih trebamo povući pouke za budućnost i pametnije planirati prioritete u novom programskom razdoblju.

Naime, prema podacima Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a zaključno s 31. prosinca 2020., isplaćeno je 11.375.295.453,83 kuna potpora iz PRRRH 2014.-2020. Dakle, u proteklih sedam godina gotovo 11,4 milijardi kuna. 

"U okviru mjera, podmjera i operacija koje je EK ponudila kao okvir za Program, Hrvatska nije najsretnije odabrala one koje bi najefikasnije mogle pomoći razvoju poljoprivrede i unaprijeđenju života na selu, kao što nije vremenski dobro tempirala realizaciju pojedinih mjera poput primjerice mjera za dobrobit životinja", komentira nam i navodi da smo nakon osam izmjena tog programa ušli u njegovu završnicu realizacije s 85 tipova operacija iz 40 podmjera unutar 19 mjera, a omotnica za razdoblje 2014.-2020. iznosila je 2,38 milijardi eura.

Nisu prepoznati stvarni prioriteti stanovnika sela 

Kako otkriva, prema podacima koje je resorno ministarstvo dostavilo na zahtjev Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, a prilikom održavanja 29. sjednice Odbora posvećene programiranju budućeg programskog razdoblja, zaključno sa 31. svibnja 2021. godine ukupno je iz PRR-a na raspolaganje potencijalnim korisnicima stavljeno 119 posto sredstava, ugovoreno je 2,32 milijardi eura (97%) raspoloživih sredstava te je isplaćeno 1,77 milijardi eura (74%) raspoloživih sredstava.

Najveći dio alokacije, kaže, usmjeren je na investicijske mjere, za projekte koji generiraju rast i razvoj prvenstveno poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora, no značajan udio odlazi i na tzv. IAKS mjere, koje su jedan važnih mehanizama ZPP-a za očuvanje okoliša i smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede odnosno za osiguravanje zdrave i održive poljoprivrede i zdravog okoliša.

Stvarne probleme stanovnika sela nije se prepoznalo, kaže M. Petir (Foto: M. Celing-Celić)

Dodijeljeno je preko 2.000 potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (Mjera 4), 6.500 potpora za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava te dodijeljene potpore za preko 1.500 mladih poljoprivrednika (Mjera 6), više od 6.000 ha razminiranog poljoprivrednog zemljišta (Mjera 5) i preko 1.000 potpora za poboljšanje temeljnih usluga i infrastrukture u ruralnim područjima (Mjera 7).

"Rekla bih da kroz mjeru 7 nisu prepoznati stvarni prioriteti stanovnika sela, te se je u velikom broju slučajeva ulazilo u njenu realizaciju zato što je to bilo dano kao mogućnost, a ne zato što se kroz nju uspjelo prepoznati stvarne probleme stanovnika i podržati izgradnju one infrastrukture koja im je doista potrebna", napominje.

Jedan savjetodavac savjetuje 585 poljoprivrednih gospodarstava 

Prema njenim riječima, pokazatelji iskorištenosti sredstava govore da nismo pružili adekvatan odgovor unutar mjera namijenjenih edukaciji i savjetovanju poljoprivrednika, kao ni onima namijenjenima sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu.

"Čudno je da se nismo bavili više s propisivanjem kvalitete poljoprivrednih proizvoda", upozorava i dodaje da bismo tako zaštitili domaće proizvode i kontrolom kvalitete onog što se stavlja na naše tržište jer se upravo u tom segmentu pokazuju najveće slabosti koje uzrokuju ogromne probleme našim poljoprivrednicima - ulazi nam hrana lošije kakvoće po niskim cijenama i na taj način stvara nelojalnu konkurenciju, ali i izaziva opravdano i zabrinutost za zdravlje potrošača.

Kada je riječ o edukaciji i savjetovanju poljoprivrednika, ovdje, drži, dodatni problem stvaraju i ograničeni kapaciteti hrvatske savjetodavne službe pa trenutno svega jedan savjetodavac savjetuje 585 poljoprivrednih gospodarstava. S druge strane europske politike od Zelenog plana i Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti sve više pažnje usmjeravaju prema prenošenju znanja, inovacijama i primjeni  naprednih tehnologija i stalno upućuju na potrebu povezivanja i jačanja koordinacije u postizanju ambicioznih ciljeva.

"Zato je prijeko potrebno u narednom razdoblju raditi na jačanju znanja i prijenosu informacija koje će onda i primarnim poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima osigurati sve dostupne informacije o mogućnostima unaprjeđenja njihovog poslovanja", ukazuje Petir. 

Što posijemo u Strateškom planu, to ćemo požnjeti u hrvatskoj poljoprivredi

Najveći dio mjera kojima će se financirati poljoprivreda u razdoblju od 2023. do 2027. godine, navodi dalje, dolazi iz proračuna Europske unije. Uvjet za korištenje tih sredstva je izrada Strateškog plana koji će obuhvatiti izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju i kojim će se staviti na raspolaganje 3,42 mlrd EUR-a.

"Vjerujem da smo iz grešaka koje smo do sada radili naučili lekciju i da ih više nećemo ponavljati te da će se kroz konzultacije koje se odvijaju na terenu oko sadržaja Strateškog plana dobiti kvalitetni prijedlozi čije će usvajanje doprinijeti unaprjeđenju hrvatske poljoprivrede i života ljudi na ruralnom prostoru", kazuje i navodi da se s EU razine ide prema fleksibilizaciji i omogućavanju državama članicama da unutar zadanog okvira i devet propisanih ciljeva kreiraju mjere koje su njihovim poljoprivrednicima i ruralnom prostoru najpotrebnije. 

"Stoga, jednostavno rečeno - ono što ćemo posijati u ovom Strateškom planu, to ćemo kasnije i požnjeti u hrvatskoj poljoprivredi", komentira dodajući da treba imati na umu da se poljoprivreda našla pred novim zahtjevima iz Zelenog plana, Strategije od polja do stola, Strategije bioraznolikosti, ali i Europske industrijske strategije, Akcijskog plana za kružno gospodarstvo te Strategije za čistu energiju, koji, da bi se ispunili, iziskuju multidisciplinarni pristup i angažman drugih resora, a ne samo Ministarstva poljoprivrede.

Želimo li, kaže, da ljudi ostanu živjeti na selu, logično je da im osiguramo adekvatnu društvenu, socijalnu i komunalnu infrastrukturu, ali to treba biti financirano i iz drugih resora, a ne samo iz onog koji pokriva poljoprivredu. Ruralni prostor čini 80 posto teritorija Hrvatske i nerealno je očekivati da se kompletan ruralni razvoj financira samo iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a da se ništa ne planira izdvojiti iz Fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Integriranog teritorijalnog progama, Europskog socijalnog fonda i svih drugih financijskih mehanizama koji stoje na raspolaganju. "Za mene je to apsolutno neprihvatljivo i na to sam upozorila na sjednici Odbora za poljoprivredu", naglašava. 

Nije jasno zašto se RH protivila povećanju pričuve za Krizni fond i njezino korištenje za saniranje šteta od nepogoda (Foto: M. Popić)

Puno je, napominje, dobrih projekata planirano i realizirano do sada, no dok se i dalje planira financirati izgradnja biciklističkih staza u ruralnim sredinama kao jedan nadstandard, a stanovnici sela nemaju osnovnu infrastrukturu i voze se po prometnicima koje bi mogli živopisno nazvati "sama jama“, boji se da prioritete još uvijek ne vidimo dobro.

"U postavljanju prioriteta moramo stanovnike pitati što im treba jer je to jedini način da oni ostanu ondje živjeti i da možda privučemo nekog iz grada da dođe živjeti na selo", kaže. isto tako, kod investicijskog ulaganja u poljoprivredu, treba poljoprivrednike pitati što im treba i na koje su prepreke do sada nailazili kako bi to u novom proračunskom razdoblju izbjegli.

Jedan posto poljoprivrednika prima 77 posto svih potpora 

Hrvatska je, dodaje, u fazi izrade svog Strateškog plana i Ministarstvo poljoprivrede provodi konzultacije sa sektorom o njegovom sadržaju. Međutim, ne nazire se model po kojem će sustav potpora učiniti transparentnijim i pravednijim jer danas manje od 1% poljoprivrednika u Hrvatskoj prima ukupno 77 posto svih potpora što nije održivo.

"Novac bi trebao i prema preporukama EK biti više usmjeren prema malim i mladim poljoprivrednicima te proizvodnji obnovljivih izvora energije stoga se nadam da ćemo uskoro dobiti prijedlog koji će biti na tom tragu", poručuje i naglašava da premda je maksimalno dozvoljena potpora za mlade poljoprivrednike za pokretanje poljoprivrednog biznisa 100 000 EUR-a, čini se da postoje neke dvojbe hrvatske administracije hoće li odobriti taj maksimalni iznos. 

"Pozivam ih da to učine, i uklanjajući druge prepreke na taj način doprinesu generacijskoj obnovi sela", kaže i dodaje da nije jasno zašto se Hrvatska protivila da se pričuva za Krizni fond poveća te da se osim za kompenziranje neravnoteža na tržištu, upotrijebi i za pokrivanje troškova većih elementarnih nepogoda.

"Više sam puta apelirala na predstavnike Ministarstva da podrže na Vijeću taj prijedlog Europskog parlamenta jer smatram da nakon potresa, mraza, poplava i tuče doista imamo interes ići u tom smjeru". naglašava Marijana Petir. 

Cjelovitu tablicu isplata u navedenom razdoblju pogledajte ovdje


Tagovi

Marijana Petir PRRRH Isplate Ruralni razvoj


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).