Nepravilna uporaba i krivotvoreni pesticidi su problem broj jedan za ispravnost eko hrane

Edukativna radionica pod nazivom "Primjena pesticida u ekološkoj proizvodnji" održana je ovoga mjeseca u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a bila je namijenjena prvenstveno kontrolorima ekološke poljoprivrede, te ostalim stručnjacima iz područja sigurnosti hrane, laboratorijske analitike i ekološke proizvodnje.

Organizirao ju je NZJZ "Dr. Andrija Štampar" koji djeluje kao Referentni centar za analize zdravstvene ispravnosti hrane Ministarstva zdravstva RH. Nakon što je izv. prof. dr. sc. Jasna Bošnir zaželjela prisutnima dobrodošlicu, riječ je preuzela doc.dr.sc. Gordana Jurak pojasnivši novosti vezane uz laboratorijsku analitiku i sigurnu primjenu pesticida. Naglasila je važnost pravilnog uzorkovanja i pravilnog skladištenja uzoraka prilikom transporta do laboratorija. Doc.dr.sc. Iva Pavlinić Prokurica iz HAPIH-a govorila je o izradi procjene rizika izloženosti ljudi ostacima pesticida (sredstava za zaštitu bilja u hrani), a na kraju je dr. sc. Dario Lasić iz NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ navodeći relevantne znanstvene meta analize naglasio važnost laboratorijskih analiza kvalitete i ostalih kontaminanata hrane.

Kontrola rada laboratorija i izazovi analitike

Prema riječima doc.dr.sc. Gordane Jurak, u RH je NZJZ "Dr. Andrija Štampar" referentni laboratorij za voće i povrće, žitarice i pojedinačne metode, dok je Hrvatski veterinarski institut (HVI) referentan za hranu životinjskog porijekla i hranu za životinje. NZJZ nadzire rad 7 drugih ovlaštenih službenih laboratorija za analizu hrane i usklađuje svoj rad s europskim laboratorijima.

Procedure oko uzorkovanja, transporta uzoraka, sljedivosti, skladištenja i analize ažuriraju se svake dvije godine. Glavni dokument prema kojem se provode ove procedure je DG-Sante/11312/2021 V2026. Dok se liste pesticida, s druge strane, kontinuirano proširuju sukladno nacionalnoj potrošnji aktivnih tvari. Dr. Jurak podsjetila je kontrolore da se uzorci moraju transportirati u odgovarajućim čistim spremnicima ili robusnim polietilenskim vrećicama. Transport mora biti brz, a označavanje uzoraka je od ključne važnosti za rezultate o nesukladnosti. U NZJZ se homogenizacija uzoraka provodi na dva različita odvojena aparata, jedan za konvencionalne i jedan za ekološke proizvode. Nakon homogenizacije provodi se ekstrakcija i pročišćavanje. U laboratorijima se provode i pojedinačne metode na neke kompleksnije pesticide za koje je potrebno provesti modificirane analitičke procese.

Postoje izazovi u nekim analizama kao što je npr. analiza bakra jer postoji neujednačenost među regulativama u odnosu na dijelove proizvoda koji se analiziraju. Dodatno, ponekad je teško razaznati što su u uzorku prirodni izvori bakra, a što ostaci upotrijebljenog pesticida. Dok se za ostatke najčešće koristi analitička metoda plinske i tekućinske kromatografije+tandem masena spektrometrija (GC-MS/MS + LC-MS/MS) na nekoliko desetaka pa i stotina aktivnih tvari, za analize bakra i teških metala koriste se sofisticirane tehnike poput ICP-MS.

Citrusi, celer, rajčica često kontaminirani pesticidima

Ako su uzorci pozitivni na ostatke nekih pesticida, ponavlja se paralelna analiza novog dijela uzorka i radi se slijepa proba. Na terenu neposredno, mogu se provoditi i tzv. screeening metode pomoću biosenzora, spektroskopskih aparata ili prijenosnim analizatorima, ali one ne daju kvantitativni rezultat i zbog toga takvi rezultati nisu potpuni.

Popis uzoraka koji će biti analizirani određuje Uredba 2024/989, a nacionalni monitoring se usklađuje prema: pozitivnim uzorcima iz prijašnjih godina, prema konzumaciji proizvoda u RH, prisutnosti ekoloških proizvoda na tržištu, odabiru se i neki novi uzorci za monitoring. "Prema dosadašnjim iskustvima naših laboratorija, najčešće pozitivne rezultate na rezidue pesticida daju citrusi, celer, rajčica, kruška, mrkva, grožđe, jagode", naglašava docentica Jurak. Broj uzoraka s ostacima iznad MDK se u periodu od 2017. do 2024. kretao oko 2-3% (u 2021. godini je bilo 4,19%). Analize se provode na sve više aktivnih tvari, tako da se u 2025. godini istraživala prisutnost čak 680 analiza. Maksimalno dopuštene količine nekog kontaminanta (MDK) propisuju se Uredbom 396/2005 (i za konvencionalne i za ekološke proizvode).

Rezultati monitoringa ekoloških proizvoda

U 2025. godini analizirano je cca 200 uzoraka iz ekološke proizvodnje uslijed monitoringa nadzornih stanica ili istraživanja. Uzorkovani su: pšenica i zob, sijeno, lišće, trava, kamilica, vino, cikla i dr. Pozitivni su rezultati pronađeni u eko lišću masline (Acetamiprid, Deltametrin), eko grizu (Ditiokarbamati), eko zobi (Difenokonazol, Fluopiram, Piraklostrobin)i i eko kamilici (Protiokonazol).

"Ponekad može doći i do lažno pozitivnih rezultata, npr. u proizvodima koji i prirodno sadrže sumporne spojeve kao što su luk, poriluk, češnjak, kelj, zelje, brokula, cvjetača, koraba i drugo. Kod Shi-take gljive također je uočeno postojanje prirodnog sumpora. Zato treba biti oprezan s rezultatima", rekla je doc. Jurak.

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), vodi se popis 21 zabranjene tvari u ekološkoj proizvodnji, a koje se češće pronalazi u tim uzorcima: Fosetil-aluminij, Glifosat, Cipemetrin, Imidacloprid, Boskalid, Tebukonazol, Folpet, Pirimifos-metil, Azoksistrobin, Fluopiram, Lambda-cihalotrin, Acetamiprid, Klormekvat, Pendimetalin, Spirotretamat, Ciprodinil, Kloridazon, Piriproksifen, Fludioksinil, Difenkonazol i Deltametrin. Nakon pronalaska određenih zabranjenih tvari ponekad se preporučuje analiza okolnog tla ili vode.

Tržište krivotvorina buja

Veliki su problem u našoj državi krivotvoreni pesticidi i biopesticidi, odnosno lažni proizvodi čije pakiranje izgleda kao originalni proizvod. Oni mogu sadržavati zabranjene kemikalije u EU i biti opasni za naše zdravlje ili okoliš.

Ovo je visoko-profitabilan kriminal i u Europi čini skoro 14% ukupnog tržišta pesticidima. Potražnja za njima je velika jer su jeftiniji. Poznat je npr. slučaj iz 2022. godine kada je kriminalna mreža u Italiji i Rumunjskoj uvozila lažne proizvode iz Kine i Singapura koristeći lažne etikete.

PFAS spojevi-vječne kemikalije

Tzv. PFAS ili polifluoralkilni spojevi mogu se neplanirano naći u uzorkovanim proizvodima zbog korištenja neadekvatne plastične ambalaže. To su tzv. "vječne kemikalije" jer su stabilne i do 100 godina. Ponekad se dodaju u aktivne tvari, a ne trebaju biti navedene u sastavu (otapalo, surfaktanti, emulgatori).

PFAS u tlu: Tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj zagađene "vječnim kemikalijama"

Pronađeni su i u vinima starim nekoliko godina u obliku metabolita TFA, a sve zbog korištenja Fluopirama i Fluopicolida.

Nesukladan proizvod prolazi procjenu rizika

Doc. dr. sc. Iva Pavlinić Prokurica, koordinatorica za RASff sustav iz HAPIH-a objasnila je prisutnima što sve zahtijeva procjena rizika izloženosti ljudi sredstvima za zaštitu bilja. Prema docentici Pavlinić Prokurica trenutačno ne postoji adekvatna alternativa pesticidima za dostatnu proizvodnju hrane na globalnoj razini, ali primjena treba biti u skladu s načelima održivosti. Hrana može sadržavati ostatke pesticida i njihovih metabolita, ali u okviru maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Prije registracije pesticida, odnosno stavljanja na tržište, provode se brojna istraživanja, dok se na tržištu se provodi postregistracijska kontrola.

Njihova nepravilna uporaba prisutna je i kod naših poljoprivrednika: "Naši proizvođači znaju biti skloni eksperimentiranju, i vrlo je bitno da su svakih 5 godina obvezni proći edukaciju za održivu uporabu pesticida". Zabilježeni su slučajevi korištenja neodobrenih sredstava ili primjena na kulturi za koju nisu odobreni na EU razini. Također, problem je u prekoračenju MRL (maksimalna razina ostataka) vrijednosti, te time i izloženosti koja može ugroziti zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

Hrana se ne smije staviti na tržište ako nije sigurna. Procjena rizika provodi se na zahtjev kada se utvrdi da je proizvod nesukladan i sastoji se od nekoliko koraka: identifikacije opasnosti, karakterizacije opasnosti, procjene izloženosti i opisa rizika. Hrvatske kontakt točke europskog sustava ranog uzbunjivanja kod pronalaska kontaminirane hrane su: Državni inspektorat RH i HAPIH. Najčešći kontaminant prijavljivan u hrani od 2019.-do 2021. su upravo pesticidi, a isto vrijedi i za sve ostale godine do 2025. Najčešće utvrđena opasnost u RASff sustavu u hrani tijekom 2023. i 2024. godinu je bio nedozvoljeni Klorpirifos.

Zaključak je da iako EU ima jedan od najstrožih sustava za kontrolu pesticida na svijetu, nepravilna je primjena najčešći uzrok pronađenih ostataka većih od dopuštenih i zato je potrebno provoditi stalnu edukaciju poljoprivrednih proizvođača.

Laboratorijske analize kvalitete i ostalih kontaminanata hrane

"Neželjene tvari u hrani mogu nastati tijekom proizvodnje, doći iz okoliša, ili nastati tijekom skladištenja, a najčešći kontaminanti u hrani su: mikrobiološki, kemijski, fizički i alergeni", pojasio je dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane pri NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ već 25 godina:

Postoje dokazi o kvalitativim razlikama između ekološki i konvencionalno proizvedene hrane. Prema jednom novijem preglednom istraživanju i njihovim meta analizama većeg broja dostupnih podataka, među ekološkim proizvodima pojava rezidua je puno rjeđa nego u konvencionalnim. Signifikantne razlike u kontaminaciji s teškim metalima i mikotoksinima nema. Isto tako, nisu utvrđene razlike u kontaminaciji mikroorganizmima. No, zbog manje učestalosti kontaminacije pesticidima ekološka proizvodnja uvelike pridonosi ljudskom zdravlju i očuvanju okoliša.

Što se tiče kontaminanata u ekološkim proizvodima prijavljenim u RASFF sustavu, u periodu od 26 godina (1999.-2024.) je zabilježeno oko 354 prijave za mikotoksine, 311 prijava za patogene i 300 prijava za rezidue pesticida. Ostaci pesticida u zabranjenim količinama su najčešće pronađeni u sjemenkama sezama, čaju, leći i soji i najčešće je identificiran etilen-oksid.

Neetične prakse s pesticidima i aditivima su i hrvatski problem

"Na raznim oglasnicima Inspektorat ne uspijeva "počistiti s tržišta" sve zabranjene ili krivotvorene pesticide koji se nude. To je crno tržište. Mi ne samo da nalazimo zabranjene pesticide u proizvodima iz trećih zemalja nego nas zabrinjava i kad sporadično u proizvodima manjih hrvatskih OPG-ovaca nađemo takva zabranjena sredstva", naglašava dr. Lasić.

Godišnje se uzima 570 uzoraka poljoprivrednih proizvoda i to plaća Ministarstvo poljoprivrede, a Sanitarna i Poljoprivredna inspekcija DIRH-a uzimaju uzorke na farmama i u maloprodaji. Taj postotak je na razini od 3-4% što je usporedno s ostalim EU članicama. I još se godišnje uzima 50-70 uzoraka hrane animalnog porijekla.

"No, tijekom monitoringa konvencionalno proizvedene biljne hrane uočeno da jako rijetko s prekoračenim MDK dozama stigne npr. hrana iz Španjolske. Uglavnom će se to dogoditi kod uvoza iz Trećih zemalja, ali i domaćeg proizvođača. Na RASFF sustavu pojave se učestalo proizvodi iz trećih zemalja (krumpir iz Egipta, banana iz Ekvadora, i sl. ), a često se na popisu nađu blitva, kelj, salata i rajčica“.

Novo izvješće o pesticidima u hrani: Koje su kulture na vrhu liste i zašto izaziva prijepore?

Na pitanje kakve osobno proizvode koristi, dr. sc. Lasić priznaje u polušali da konzumira i konvencionalne i ekološke proizvode jer vjeruje da će raznolikom prehranom eventualne kontaminante totalno razrijediti: "Ako slučajno unesemo neznatnu količinu pesticida s voćem, malo PAH-ova iz npr. dimljenog proizvoda, malo metala, ili malo pojačane bakterije u siru, ja vjerujem da obrambeni mehanizmi uspješno savladavaju te izazove. Nikad se ne hranim istom hranom u duljem periodu, i onda se nadam da ću spriječiti mogućnost da sam kronično izložen stalno jednim te istim kontaminantima. To je moja osobna procjena rizika, no danas je velki fokus u procjeni kakav je sinergijski učinak među kontaminantima.“

Edukacije na svim razinama znače osvješćivanje društva

Ova izrazito korisna izobrazba organizirana je na inicijativu jednog kontrolnog tijela jer se na terenu osjeća kronični nedostatak ovakvih sadržaja. Devet kontrolnih tijela se odazvalo radionici, a neki su kontrolori sudjelovali oniline. Kako je više puta tijekom radionice naglašeno da je nepravilna uporaba pesticida naš glavni problem te da je ključno konstantno razgovarati o rizicima prilikom njihovih apliciranja. Educirati poljoprivrednike, kontrolore, ali i potrošače o posljedicama nepravilne uporabe, treba puno intenzivnije.

Nažalost, prema mišljenju dr.sc. Lasića, još uvijek je kod nas premala ona kritična masa ljudi koji su spremni izdvojiti 10-20% više sredstava za nabavku ekološkog proizvoda. To su prvenstveno visokoobrazovane osobe bolje platežne moći. No, ulaganjem u hranu koja sporije raste uz manje prinose, a istovremeno u pravilu ima povoljniji nutritivni sastav vitamina, fosfora i željeza te drugih mikroelemenata, te osigurava znatno manju vjerojatnost unosa pesticida, ulaganje je u vlastito zdravlje.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor