Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • CROCPA
  • 10.05.2022. 13:30

Ilegalni pesticidi: Odakle dolaze, gdje su alternative, kontrole i kazne?

Godinama smo ukazivali da ne postoje alternative sredstvima koja se zabranjuju, ali stječemo dojam da je većina svjesna posljedica tih odluka tek sada, kada su one postale vidljivije u praksi, kažu nam iz Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH (CROCPA).

Foto: Depositphotos/valio84sl
  • 725
  • 160
  • 1

Nedavni pomor pčela ponovno je pesticide stavio u prvi plan. Inspekcija je potvrdila da su za onaj u Novoj Bukovici krive nedozvoljene aktivne tvari. Mnogi se pitaju zašto naši ratari riskiraju i koriste proizvode koji im nisu dozvoljeni?

Međutim, često čujemo da su im oduzeta sredstva koja "osiguravaju" prinose, a alternativa nije ponuđena. O ovoj temi razgovarali smo s Irenom Brajević iz Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske (CROCPA).

Kakav je stav udruge u vezi nedavnog pomora pčela?

Naravno da nam je jako žao čuti kada se dogode bilo koji gubitci i štete u poljoprivrednoj proizvodnji. Odgovorna smo industrija i preuzimamo odgovornost za proizvode koje plasiramo na tržište. Naše tvrtke članice svake godine provode edukacije poljoprivrednih proizvođača radi podizanja svijesti o nužnosti pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja. Udruga također provodi projekte s ciljem rješavanja aktualnih pitanja iz zaštite okoliša (Crocpa Eko Model – jedini organizirani sustav sakupljanja i zbrinjavanja prazne ambalaže od pesticida u RH) i projekte Sigurna primjena pesticida i Stop ilegalnim pesticidima.

Brajević: Industrija pesticida razvija inovacije i potiče održivu poljoprivrednu proizvodnju

Ovaj nedavni ponovljeni incident s uginućem pčela u RH je prema svim dosadašnjim informacijama nastao kao posljedica nestručne primjene (suprotnoj uputama na etiketi proizvoda, primjena sredstva na kulturi/štetnom organizmu za kojeg nije izdana registracija i drugo) ili primjene nezakonitog sredstva (ilegalan uvoz ili krivotvorina). Očito je da, unatoč brojnim održanim predavanjima i brojnim dostupnim informacijama iz struke, i dalje postoje neodgovorni pojedinci koji ne slijede propise niti preporučenu praksu o sigurnoj primjeni i rukovanju sredstvima za zaštitu bilja (SZB).

U susjedne zemlje po neonikotinoide

Koje su sve opasnosti korištenja pesticida koji su u Hrvatskoj zabranjeni?

Prije svega, radi se o djelu koje je zakonski kažnjivo. Svi oni koji primjenjuju takva sredstva se izlažu riziku od dobivanja visokih prekršajnih kazni. Svaka država ima svoje agro-klimatske specifičnosti, pritisak štetnih organizama je drugačiji, te se primjenom sredstva koje nije registrirano u toj zemlji riziku izlažu nasadi, zdravlje ljudi, okoliš i neciljani organizmi kao što su pčele i drugi oprašivači.

Primjena zabranjenih sredstava u RH je zakonski kažnjiva (Foto: Depositphotos/fotokostic)

Na kojim se usjevima oni najčešće koriste?

Poljoprivredna inspekcija bi mogla raspolagati konkretnim informacijama. Prema našim saznanjima od kolega s terena, radi zabrana u EU djelatnih tvari iz skupine neonikotinoida koji su uspješno rješavali najvažnije probleme štetnih kukaca u ratarstvu, sada poljoprivrednici često odlaze po njih u susjedne zemlje. Općeniti je problem u zaštiti bilja nedostatak dovoljno učinkovitih sredstava za određene primjene, trenutno najviše insekticida, a radi trenda ukidanja djelatnih tvari u Europi koji je prisutan unatrag zadnjih desetak godina.

Imate li saznanja, gdje poljoprivrednici nabavljaju zabranjene pesticide?

Prema našim saznanjima, najviše ih kupuju u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Te zemlje nisu članice EU tako da se tamo mogu nabaviti pojedina sredstva koja su kod nas zabranjena, a koja se onda ilegalno unose u Hrvatsku. Sredstva se na taj način uvoze i iz Mađarske i drugih zemalja, a koja je ishodišna točka "kretanja" koji se odnose na trgovinu krivotvorenim pesticidima, trebala bi utvrditi inspekcija. U RH su zabilježeni i slučajevi trgovine krivotvorenim pesticidima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, životinja, okoliš i nasade.

Nije problem u cijeni nego alternativi

Je li njihova potrošnja povećana od kako su troškovi za tu vrstu inputa veći? Postoji li još koji razlog za njihovu upotrebu?

Poljoprivredni proizvođači daju doista pozitivan osvrt na našu industriju. Naime, dosta im znači pogotovo u ovoj situaciji to što su cijene sredstava za zaštitu bilja (SZB) porasle u najmanjoj mjeri u odnosu na druge inpute u poljoprivredi (mineralna gnojiva). Pretpostavka je da poljoprivrednici nemaju alternativu za suzbijanje pojedinih štetnih organizama pa ih odlaze kupiti u susjedne zemlje.

Smatrate li da bi poljoprivredna inspekcija trebala provoditi češće kontrole te da bi kazne trebale biti veće?

Svakako podržavamo da se kontrole primjene SZB provode što češće, uključujući i kontrole ostataka pesticida. Prema našem mišljenju, kazne bi za nezakonitu primjenu SZB trebale biti veće jer vidimo do kojih katastrofalnih posljedica može doći uslijed nestručne i nezakonite primjene.

Njemačko i grčko Ministarstvo nadležno za poljoprivredu je upravo propisima o pesticidima uvelo stroge sankcije (zatvorske kazne) za sve aktivnosti koje su povezane s krivotvorenjem pesticida i mi kao Udruga to podržavamo. Podupiremo i to da se RH aktivnije uključi u operaciju Silver Axe koju provodi Europol s ciljem borbe protiv krivotvorina i ilegalnog uvoza jer je trgovina takvim sredstvima rastući kriminal na svjetskom nivou.

Za pronalazak djelatnih tvari treba i do 11 godina 

Kakav je stav CROCPA-e kada je u pitanju novi Zakon o održivoj uporabi pesticida?

Naši predstavnici Udruge su kao članovi Povjerenstva sudjelovali u izradi Zakona o održivoj uporabi pesticida (Chromos Agro, Syngenta Agro) i podržavamo mjere za postizanje održive uporabe pesticida. Detalji u vezi uvjeta primjene, mjere za zaštitu pčela i drugo će se propisati Pravilnikom.

Cijene SZB porasle u najmanjoj mjeri u odnosu na druge inpute (Foto: Depositphotos/derviş)

Poljoprivrednici često upozoravaju da nemaju alternative sredstvima koja se zabranjuju, kako to komentirate?

Točno je da za određene djelatne tvari ne postoje za sada alternativna rješenja. Mi smo godinama ukazivali na stručnim skupovima da će se to dogoditi radi rigoroznih europskih pravila registracije, ali stječemo dojam da je većina svjesna posljedica tih odluka tek sada, kada su one postale vidljivije u praksi.

Pomor pčela aktualizirao pitanje pesticida - znat će se tko ih je i koje količine kupio?

Odluke o ukidanju djelatnih tvari u EU su se mahom donosile bez sagledavanja njihova dugoročnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju i jesu li su dostupna alternativna rješenja suzbijanja štetnih organizama. Treba uzeti u obzir da industriji treba do 11 godina za otkriće nove djelatne tvari uz ulaganja od oko 280 milijuna USD. Drugi kontinenti pružaju povoljnije uvjete za razvoj inovacija.

Ne smijemo zaboraviti da je temeljni cilj zakonodavstva u EU iz područja SZB i ostataka pesticida zaštita zdravlja ljudi i okoliša, a ne poticanje poljoprivredne proizvodnje. U toj činjenici su sadržani odgovori na brojna pitanja. Naša industrija oduvijek nastoji pronalaziti rješenja za izazove u poljoprivrednoj proizvodnji tako da, usklađujući svoje planove s ciljevima europskih strategija (Zeleni Plan, strategija bioraznolikosti), znatno veća sredstva ulaže u razvoj djelatnih tvari prirodnog podrijetla, kao i u razvoj drugih tehnika i tehnologija.

Inače, ova je Udruga i  članica europskog udruženja za zaštitu bilja CropLife Europe. Njezini članovi su tvrtke: AgroChem-MAKS d.o.o., Agroteks d.o.o., Albaugh TKI d.o.o., BASF Croatia d.o.o., Bayer d.o.o., Belchim Crop Protection HR d.o.o., Chromos Agro d.o.o., Danon d.o.o., Corteva Agriscience, Florel d.o.o., Novag Agrochemicals d.o.o, Nufarm  i Syngenta Agro d.o.o. koji predstavljaju cca 95 posto tržišta sredstava za zaštitu bilja RH.


Tagovi

CROCPA Irena Brajević Ilegalni pesticidi Pomor pčela Kontrole Kazne Alternative


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Udruga CROCPA

Palinovečka 41, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 148 14 262, e-mail: [email protected] web: http://www.crocpa.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordini... Više [+]