Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pesticidi
  • 22.04.2022. 14:00

Pomor pčela aktualizirao pitanje pesticida - znat će se tko ih je i koje količine kupio?

Krajem travnja na snagu stupa novi Zakon o održivoj uporabi pesticida, a nadograđuje se i Fitosanitarni informacijski sustav kako bi se dobili detaljniji podaci o korisnicima i korištenju SZB

Foto: Depositphotos/r igor.03.00.05.gmail.com
  • 1.225
  • 253
  • 0

Pomor pčela u Međimurju ponovno je u fokus javnosti doveo pitanje (neracionalnog) korištenja pesticida. 

Prema izvješću pčelara i inspekcija Državnog inspektorata, do sada je šteta zabilježena na 720 košnica. Uzeti su uzorci uginulih pčela, bilja, tla, saća i meda, a analizom istih će se utvrditi uzrok uginuća. 

Kada su u pitanju ovi kemijski prepararati, važno je istaknuti da krajem ovog mjeseca na snagu stupa i novi Zakon o održivoj uporabi pesticida izglasan nedavno u Hrvatskom saboru. Njegovim odredbama su uz pčele obuhvaćeni i drugi divlji oprašivači te je propisano da profesionalni korisnici prije svakog tretiranja pesticidima opasnim za pčele moraju obavijestiti, osim najbliže udruge pčelara i Hrvatskog pčelarskog saveza, i povjerenika za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama.

Tretira li poljoprivrednu kulturu u vrijeme cvatnje kontaktnim sredstvom, mora o tome obavijestiti najmanje 72 sata prije s tim da je primjena kontaktnih sredstava dopuštena samo u noćnim satima. U vrijeme cvatnje zabranjena je, pak, uporaba sistemičnih sredstava. 

Kod tretiranja višegodišnjih nasada treba paziti na floru koja služi za zatravljivanje te korovnu koje ne smiju biti u cvatnji odnosno moraju biti pokošene u trenutku tretiranja sredstvima ili se mora na drugačiji način spriječiti da sredstvo ne dođe u dodir s njom.

Znat će se tko je i koji pesticid kupio

Također, ističu da je zakonom regulirano svako postupanje s pesticidima, pri čemu svatko tko koristi one namijenjene za profesionalnu primjenu, da bi ih kupovao i primjenjivao, mora imati valjanu iskaznicu kojom dokazuje da je prošao edukaciju o održivoj uporabi.

U vrijeme cvatnje zabranjena je uporaba sistemičnih sredstava (Foto: Depositphotos/guffoto)

Nadograđuje se i Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) kako bi se dobili detaljniji podaci o korisnicima i korištenju pesticida, na način da će se softverski povezati s prodajnim mjestima te na taj način omogućavati preuzimanje kataloga sredstava za zaštitu bilja (SZB) od strane prodajnih mjesta, mogućnost provjere prava kupovine za pojedinog kupca i zaprimanje podataka o prodaji sa strane FIS sustava. Time će biti evidentirana točna količina sredstava za zaštitu bilja koju je kupac (imenom i prezimenom) kupio na određenom prodajnom mjestu u određenom vremenskom periodu.

Da nije riječ o bezazlenim sredstvima, što bi svima trebalo biti jasno, pokazuju i podaci za 2020. godinu Centra za kontrolu otrovanja, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, a koje su izradile doktorice Željka Babić i Rajka Turk. Kako stoji u izvješću, pesticidi su na petom mjestu tablice vrste trovanja ovisno o tvari, koju predvode kućne kemikalije, lijekovi i biljke.

Izloženost pesticidima bila je najviša od svibnja do srpnja (u prosjeku 12 slučajeva mjesečno), s najvećim brojem slučajeva u 5. mjesecu (18). Tijekom ostaloga razdoblja u godini prosječni broj slučajeva izloženosti bio je znatno niži, u prosjeku 5 slučajeva mjesečno.

Podaci o trovanju ljudi 

Od ukupno 81 slučaja u vezi s izloženošću pesticidima, u njih 59 procijenjeno je da postoji rizik od njihovih štetnih učinaka, a u ostalim način izloženosti nije upozoravao na moguće otrovanje.

U navedenih 59, najveći broj bolesnika bio je asimptomatski (51 %) ili je imao blage simptome (32 %). U pet slučajeva zabilježeni su teži simptomi. Pesticidi koji su uzrokovali težu kliničku sliku bili su herbicidi s aktivnim tvarima nikosulfuronom i glifosatom te nepoznati rodenticid. Zabilježen je jedan smrtni ishod (suicid) nakon ingestije pesticida koji je sadržavao aktivnu tvar glifosat.

Uzroci otrovanja ili izloženosti u ljudi (Izvor: Centar za kontrolu otrovanja)

Tvar

Broj slučajeva

Kućne kemikalije

1043

Lijekovi

776

Biljke

134

Industrijske kemikalije

122

Pesticidi

81

Kombinacije

79

Gljive

52

Životinje

47

Hrana

38

Sredstva ovisnosti

24

Strano tijelo

14

Ugljikov monoksid

9

Alkohol

8

Ostalo

102

Nepoznato

16

Ukupno

2545

Centar navodi i da poljoprivrednici koji su kronično izloženi niskim razinama pesticida rijetko pokazuju klinički značajne znakove i simptome. Trovanje njima može biti akutno i kronično. Primarna ciljna tkiva toksičnosti su krvotvorni, kardiovaskularni, reprodukcijski i živčani sustav.

Kod izloženih osoba pesticidi mogu uzrokovati mutacije gena i poremećaje kromosoma. Blaži, prolazni simptomi trovanja su često glavobolja, mučnina, povraćanje, omaglica, proljev, bolovi u trbuhu, bolovi u mišićima, salivacija, zbunjenost, umor itd. Od bitne je važnosti pravodobno prepoznati štetno djelovanje, čime se omogućava primjena odgovarajuće terapije što je ranije moguće.

Pomoć pčelarima kroz mjeru 5

Vratimo li se na pčele, iz resornog ministarstva najavljuju da će se po uzoru na program pomoći po pitanju pomora u 2020., formirati potpora oštećenim vlasnicima koja će im omogućiti obeštećenje putem sredstava iz Državnog proračuna, a u što je moguće kraćem roku izraditi posebni natječaj za obnovu proizvodnih potencijala iz Mjere 5 Programa ruralnog razvoja.

Kod izloženih osoba pesticidi mogu uzrokovati mutacije gena i poremećaje kromosoma (Foto: Depositphotos/valio84sl)

Tada je osigurana potpora ukupno vrijedna 1,5 milijuna, pri čemu je obeštećeno 38 pčelara s ukupno 1.300 pčelinjih zajednica i omogućila obnova proizvodnih potencijala 16 pčelara.


Tagovi

Pomor pčela Pesticidi FIS sustav Centar za otrovanja Trovanja ljudi


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas samo Baranja. Press tour, a gdje ste vi? 🙂🚜🍅🌽🍇