• Uporaba pesticida
  • 18.05.2021. 16:30

Brajević: Industrija pesticida razvija inovacije i potiče održivu poljoprivrednu proizvodnju

Ako će europsko zakonodavstvo i politika poticati razvoj i inovacije u sektoru zaštite bilja, vjerujemo da će poljoprivredni proizvođači imati na raspolaganju dostupne alate za njihovu zaštitu, ističe Irena Brajević, izvršna direktorica CROCPA-e.

Foto: Depositphotos/budabar/Irena Brajević
  • 298
  • 91
  • 0

Sve češće čitamo o reduciranju upotrebe pesticida u zemljama članicama Europske unije koja ih planira smanjiti za 50 posto u okviru Zelenog plana. Najviše je prijepora oko upotrebe glifosata koji ima odobrenje za primjenu do kraja 2022. godine. Poljoprivrednici se bune, a često imamo i upite čitatelja koje zanima koje su alternative, kako uzgojiti dovoljno hrane bez ovih pomoćnika u poljoprivrednoj proizvodnji. 

Na tu smo temu razgovarali s Irenom Brajević, izvršnom direktoricom Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH - CROCPA. 

Kako komentirate odluku Europske komisije o reduciranju upotrebe pesticida?

Trend ukidanja djelatnih tvari dostupnih na tržištu EU nije novost i on je vidljiv unatrag zadnjih desetak godina. Naši članovi udruge putem predavanja na stručnim skupovima i svojim drugim aktivnostima već godinama ukazuju na problematiku gubitka djelatnih tvari, što je dovelo do toga da je uzgoj i profitabilnost pojedinih kultura postao upitan. Možda su posljedice ovog trenda danas najuočljivije na primjeru šećerne repe, ali i drugi sektori (povrćarstvo, vinogradarstvo) se suočavaju s problemom nedovoljnog broja alata za suzbijanje određenih štetnih organizama. 

Hrvatska se sada, kao članica EU nalazi pred novim izazovima, a to je najava smanjenja uporabe i rizika od pesticida za 50 posto i smanjenje uporabe "opasnijih" pesticida (sredstva koja sadrže djelatne tvari kandidate za zamjenu i koja udovoljavaju cut-off kriterijima iz Uredbe 1107/2009 EZ) za 50 posto do 2030. godine u EU, što predviđa strategija "Od polja do stola" u okviru Europskog zelenog plana. Ipak, treba uzeti u obzir da se ne radi o znanstveno utemeljenim pokazateljima, nego političkim ciljevima Europske komisije koji bi trebali poslužiti kao smjernice za budućnost poljoprivredne proizvodnje. 

Potrošnja pesticida u RH je ispod europskog prosjeka

Hoće li Hrvatska moći usvojiti nove ciljeve i strategije?

Potrošnja pesticida u Hrvatskoj je ispod europskog prosjeka te je važno utvrditi na koji način će RH usvojiti nove ciljeve i strategije, budući da bi pri definiranju nacionalnih strategija i ciljeva trebalo uzeti u obzir specifičnosti hrvatske proizvodnje, uvjete i potrebe poljoprivrednih proizvođača, ali i potrošača. Stoga je nužno izraditi studiju procjene učinka strategije "Od polja do stola" na nacionalnoj razini, kako bi sve mjere koje će se poduzeti u ostvarenju ciljeva strategije bile znanstveno i empirijski utemeljene.

Ova strategija nastoji kroz sveobuhvatan pristup poboljšati održivost poljoprivredne proizvodnje. Industrija podržava navedenu strategiju smatrajući istovremeno da politika EU treba biti ambiciozna, ali i primjenjiva u praksi. Podržavamo definiranje onih ciljeva koji su realni i znanstveno utemeljeni, jer poljoprivredna proizvodnja u Europi ne smije biti izložena riziku od pada produktivnosti. Ujednačeni pokazatelji rizika (HR1, količina prodanih aktivnih tvari) već pokazuju silazni trend u potrošnji i riziku od pesticida, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini.

Prijedlog novog Zakona o održivoj uporabi pesticida treba biti donesen u lipnju, a nakon toga slijedi donošenje pripadajućih podzakonskih akata. Pored toga, očekuje nas i donošenje Akcijskog plana za njihovu održivu uporabu, za kojega se nadamo da će prepoznati potrebe naših proizvođača, specifičnosti agroklimatskih uvjeta i potreba te dodatno razviti mehanizme koji će unaprijediti njihovu sigurnu uporabu, ali i otvoriti prostor primjeni inovativnih tehnologija.

Čvrsto držimo da su inovacije dio rješenja. Da bismo odgovorili na zadovoljavajući način svim izazovima pred kojima se nalazimo, trebamo nastojati pronalaziti i primjenjivati nove inovativne tehnologije i rješenja. Ne možemo se oslanjati na prakse iz prošlosti. 

Posljedice su najuočljivije na šečernoj repi (Foto: Depositphotos)

Smatrate li da poljoprivrednici imaju alternative za sredstva koja su ili će uskoro biti zabranjena?

Industrija ulaže znatne napore u pronalaženju održivih rješenja. Naše kompanije ulažu svake godine oko pet milijardi eura u istraživanje i razvoj novih djelatnih tvari (kemijskog i prirodnog podrijetla). Međutim, činjenica jest da se u Europi zabranilo 50 posto djelatnih tvari u posljednjih 10 godina. Za razvoj i istraživanje te konačno odobrenje nove djelatne tvari danas je potrebno oko 11 godina uz ulaganja od oko 280 milijuna dolara.

U zadnjih deset godina je registrirano 10-15 posto više djelatnih tvari prirodnog podrijetla u odnosu na prethodna razdoblja i ovaj trend je u stalnom porastu. Industrija je spremna i dalje ulagati u razvoj takvih molekula, ali i drugih tehnologija (digitalizacija u poljoprivredi, precizna primjena, biopesticidi kao i inovativne metode oplemenjivanja bilja), pri čemu je važno uzeti u obzir da nije moguće automatizmom djelatne tvari kemijskog podrijetla zamijeniti onima prirodnog. U suvremenoj zaštiti bilja one se međusobno nadopunjuju, pri čemu je svakako važno primjenjivati i najnovije tehnologije te alternativne metode zaštite kada je to moguće.

Ako će europsko zakonodavstvo i politika poticati razvoj i inovacije u sektoru zaštite bilja, vjerujemo da će poljoprivredni proizvođači imati na raspolaganju dostupne alate za njihovu zaštitu.

Ulaganje u pronalaženje alternativnih metoda zaštite

Na koji se način proizvođači pesticida pripremaju za promjene?

Kao industrija koja podržava poljoprivredne proizvođače i proizvodnju hrane, obvezujemo se da ćemo ispuniti svoju ulogu u inovacijama u svrhu postizanja ciljeva Zelenog plana i uvođenju sve održivijih rješenja. Tvrtke članice organizacije CropLife Europe usvojile su set ambicioznih mjera u cilju podržavanja ciljeva Zelenog plana, uključujući i ulaganje od preko 14 milijardi EUR-a u nove tehnologije i u održive proizvode do 2030.

Podržavamo ulaganja u pronalaženje alternativnih metoda zaštite, kao i izradu studije procjene učinka na nacionalnom nivou koja treba utvrditi koji su glavni problemi u zaštiti bilja poput rezistentnosti, neadekvatne primjene, nedostatka adekvatnog rješenja, odrediti strateške kulture, najčešće korištene djelatne tvari i grupe, raspoloživost alternativnih metoda i zamjenskih sredstava, okolišne rizike i konačno koji će biti utjecaj na prinos glavnih kultura u slučaju linearnog smanjenja korištenja pesticida, a posljedično i na održivost poljoprivrednika, cijene i sigurnosti hrane na tržištu. Tek nakon toga je moguće uspostaviti učinkovit monitoring pesticida. 

Kako je moguće da proizvodi tretirani zabranjenim aktivnim tvarima uopće uspiju biti prodani? Jesu li postojeće kontrole dovoljne? 

Koliko je nama poznato, veći trgovački lanci u Hrvatskoj provode stroge kontrole hrane na ostatke pesticida. European Food Safety Authority (EFSA) je 07.04.2021. objavila "The 2019 European Union report on pesticide residues in food" u kojoj se navodi: "Nalazi sugeriraju da postoji mala vjerojatnost da razine ostataka pesticida za analizirane prehrambene proizvode predstavljaju zabrinutost za zdravlje potrošača. Međutim, predložen je niz preporuka za povećanje učinkovitosti europskih kontrolnih sustava, nastavljajući tako osiguravati visoku razinu zaštite potrošača u cijeloj EU."

Ostaci pesticida pronađeni i u svinjskoj masti: U kojim namirnicama ih ima najviše?

Uz taj izvještaj objavljen je "National summary reports on pesticide residue analysis performed in 2019 European Food Safety Authority (EFSA)" koji za Hrvatsku navodi slijedeće: "U Hrvatskoj je u 2019. analizirano 290 uzoraka; kod 8 uzoraka je utvrđeno prekoračenje MDK vrijednosti (od kojih su 3 uzorka sukladna uzimajući u obzir mjernu nesigurnost) i 5 uzoraka koji nisu sukladni." Važno je napomenuti da uzorci hrane kod kojih je utvrđeno prekoračenje MDK vrijednosti dolaze uglavnom iz uvoza. 

Dakle, generalni je zaključak da Europljani općenito, kao i građani Republike Hrvatske konzumiraju hranu koja je sigurna u kontekstu izloženosti pesticidima, ali sugerira jačanje učinkovitosti europskih kontrolnih sustava.

Kupovina zabranjenih pesticida i krivotvorina

Kako komentirate slučajeve kupovine pesticida zabranjenih u RH, a koje poljoprivrednici nabavljaju u susjednim državama?

Udruga CROCPA provodi projekt "Stop ilegalnim pesticidima" zadnjih nekoliko godina s ciljem ukazivanja na problem nezakonite trgovine SZB i na problem krivotvorina. Podržavamo bolje informiranje javnosti i uspostavu strožih kontrolnih mjera. Uzgoj zdravstveno ispravne hrane je moguć samo primjenom sredstava za zaštitu bilja koja su registrirana u Hrvatskoj. Svako kršenje Zakona u tom smislu predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i okolišu i takve nezakonite radnje bi trebalo oštro sankcionirati, poglavito radi zaštite potrošača. 

Dio rješenja je i u digitalizaciji poljoprivrede (Foto: Depositphotos/ivanriver)

Spomenuli ste krivotvorine koje ljudi često kupuju, možda i u nezanju. Kakva je vaša poruka takvima? 

Krivotvorena sredstva nisu ispitana i sama ta činjenica ukazuje na to da primjena takvih sredstava predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i okoliš, a štete u nasadima mogu biti katastrofalnih razmjera.

U Europi se zadnjih nekoliko godina uspješno provodi operacija "Silver Axe" u kojoj sudjeluje i Hrvatska te podržavamo nastavak sudjelovanja i bolju koordinaciju nadležnih institucija kako bi se ovom problemu sveobuhvatnije pristupilo. 

Kada je riječ o prikupljanju ambalažnog otpada, a nakon korištenja pesticida, smatrate li da bi u Hrvatskoj trebao postojati bolji sustav prikupljanja? 

Projekt Udruge "CROCPA Eko Model" se uspješno provodi u RH već 12 godina i to je do danas jedini organizirani model sakupljanja ambalažnog otpada SZB u RH. Napredak je, naravno, uvijek moguć, a mi ga vidimo u potrebi daljnje edukacije poljoprivrednika koji bi trebali unaprijediti praksu trostrukog ispiranja plastične ambalaže. 

Gdje predati ambalažni otpad? Objavljena mreža sakupljanja za 2021. godinu

Takvom dobrom praksom moguće je ukloniti čak 99,99 posto ostataka pesticida s otpadne ambalaže, rukovanje takvim otpadom postaje sigurnije za osobe koje njime rukuju, te je zbrinjavanjem tako tretirane ambalaže nakon primjene moguće iskoristiti njena vrijedna svojstva recikliranjem.


Tagovi

Irena Brajević CROCPA Uporaba pesticida Alternative pesticidima Potrošnja Zaštita bilja


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Udruga CROCPA

Palinovečka 41, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 148 14 262, e-mail: irena.brajevic@crocpa.hr web: http://www.crocpa.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Općina Sikirevci je u centru sela otvorila Sikirevčanku, trgovinu s domaćim proizvodima. Svega ima!
Foto: https://www.facebook.com/Sikirev%C4%8Danka-109432354185941