PFAS u tlu: Tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj zagađene "vječnim kemikalijama"

Tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj mogle bi biti kontaminirane PFAS-om, takozvanom "vječnim kemikalijama", upozoravaju istraživački medij Disclose i javna televizija France 3 u zajedničkoj istrazi objavljenoj 26. veljače 2026. godine, objavio je Lafranceagricole.

Prema njihovim navodima, mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji sadrži PFAS spojeve, godinama se koristi kao gnojivo na poljoprivrednim površinama. Ističu kako je od 100 industrijskih postrojenja s najvećim emisijama ovih spojeva u toj zemlji, njih četvrtina posljednjih godina otpad zbrinjavala u poljoprivredi.

U istrazi je analizirano više od 400.000 rezultata uzoraka industrijskih otpadnih voda prikupljenih između srpnja 2022. i prosinca 2025. godine. Prema objavljenim podacima, 23 identificirane tvornice ispustile su najmanje 1,5 grama u jednom danu, a istodobno su svoj pročišćeni mulj slale na poljoprivredne površine ili u kompostane.

Što su PFAS i zašto su opasni?

PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) skupina su kemikalija koje se zbog svoje postojanosti u okolišu nazivaju "vječnim kemikalijama". Masovno se koriste u industriji od sredine 20. stoljeća, osobito u kemijskoj, tekstilnoj i proizvodnji papira.

Njihova prisutnost povezuje se s nizom zdravstvenih rizika: povišenim kolesterolom, određenim vrstama raka, smanjenom plodnošću i poremećajima u razvoju fetusa. Jednom kada dospiju u tlo ili vodu, iznimno ih je teško ukloniti.

U pojedinim općinama u departmanima Meuse i Ardennes već je zabilježena zabrana konzumacije vode iz slavine zbog povišenih koncentracija ovih kemikalija.

Nove mjere zaštite od PFAS-a u vodi za piće stupile na snagu diljem Europske unije

Primjena mulja iz pročistača kao gnojiva poticana je od strane javnih vlasti još od kraja 1990-ih. Prema navodima istrage, oko 1 posto gnojiva koja se primjenjuju na francuskim poljoprivrednim tlima dolazi iz javnih sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

Osim kemijske industrije, u izvješću se prozivaju i tvornice papira i tekstila. Jedan primjer odnosi se na industrijski pogon u departmanu Rhône, gdje je 2023. godine na tekstil primijenjeno gotovo 10 tona tekućina koje sadrže PFAS. Već godinu dana kasnije koncentracija tih spojeva u mulju postrojenja dosegnula je 2.417 mikrograma po kilogramu.

Za usporedbu, u mulju papirnice u Stenayu, povezane s rekordnim onečišćenjem pitke vode u dijelovima Meusea i Ardennesa, izmjereno je 646 mikrograma po kilogramu. Unatoč tome, do 2024. godine mulj iz spomenute tekstilne tvornice slao se na kompostiranje, a potom završavao na poljoprivrednim parcelama.

Bez jasne regulative u Francuskoj

Troškovi povezani s posljedicama PFAS-a, od zdravstvene skrbi do dekontaminacije tla i vode, mogli bi do 2050. godine dosegnuti čak 1.700 milijardi eura u Europskoj uniji, navodi se u izvješću objavljenom krajem siječnja.

Francuska trenutačno nema posebnu regulativu koja bi propisivala dopuštene razine tih spojeva u tlu ili hrani. Na razini Europske unije u pripremi je direktiva kojom bi se od 2027. godine državama članicama naložilo sustavno praćenje u površinskim i podzemnim vodama.

Korištenje mulja u poljoprivredi ima štetne posljedice?

Neke zemlje, poput Njemačke, Austrije i Danske, već su uvele granične vrijednosti za ove spojeve u mulju namijenjenom poljoprivredi.

Ova je istraga otvorila pitanje sigurnosti poljoprivredne proizvodnje i dugoročnih posljedica korištenja industrijskog otpada u agraru. Hoće li uslijediti strože kontrole i zakonske izmjene, ostaje za vidjeti, no jasno je da problem “vječnih kemikalija” postaje jedno od ključnih okolišnih pitanja u Europi.