Kako sijati i njegovati povrće u ekološkom uzgoju?

Diplomirana inženjerka poljoprivrede Slavica Kodžopeljić objašnjava da sjetvu ekološkog povrća treba obavljati vrlo pažljivo i precizno jer je neophodno osigurati maksimalno iskorištavanje uvjeta vanjske sredine. Sjetva se može obaviti na više načina i to u redove, brazde (pantljike), kućice. Napominje da se sjetva najčešće obavlja u redove jer takav način osigurava pravilan razvoj biljaka i njihovu njegu tijekom vegetacije.

Kada je pravo vrijeme za sijanje da presadnice ne bude prestare?

Vriježaste biljke (krastavac, bundeva, lubenica) najčešće se siju u kućice. U eko vrtu u kojoj je u jesen zemljište rastreseno vilama i pokriveno biljnim ostacima, u proljeće se kupe grubi ostaci i pred sjetvu zemljište rastresa. Nakon uobičajene sjetve, sjeme se odmah pokriva prosijanim kompostom, a zemljište nasjeckanim biljnim otpacima, kompostom ili tresetom.

Međuredna obrada doprinosi sprječavanju razvoja korova 

Njega usjeva je različita i ovisi prije svega od zahtjeva biljne vrste. Često se mjere njege primjenjuju sukcesivno u vezi za porast usjeva, a neke od njih su međuredna obrada, navodnjavanje, malčiranje zemljišta, zaštita biljaka od štetnih organizama. Međuredna obrada zemljišta omogućava održavanje njegove dobre strukture što utječe na bolji rast i razvoj biljke. Prašenjem odnosno plitkom obradom se obrađuje sam površinski sloj zemljišta na dubinu od 2-3 cm. Kultiviranje je dublja međuredna obrada (5-8 cm). Okopavanjem se postiže obrada oko same biljke u redu.

Kako se riješiti korova u ekološkoj proizvodnji? 

Međuredna obrada doprinosi sprječavanju razvoja korova i doprinosi održavanju zemljišta u rastresitom stanju. Ona se obavlja sve dok je moguće ući u redove. Poslije navodnjavanja ima dobar učinak kada se stvara pokorica na površini zemljišta jer je razbija i popravlja strukturu zemljišta u gornjem sloju. Navodnjavanje je obavezna mjera njege. U organskoj proizvodnji voda za navodnjavanje mora biti I ili II klase.

Malčiranjem se zemljište čuva od erozije vjetrom i kišnim kapima

Malčiranje se često primjenjuje u ekološkoj proizvodnji jer stvara povoljniju mikroklimu za biljke. Organski malč regulira vlažnost zemljišta, temperaturu, otežava rast korova i povećava količinu organske tvari u zemljištu. Malčiranjem se zemljište čuva od erozije izazvane vjetrom i kišnim kapima. Za malčiranje se koriste razni organski materijali: slama, žetveni ostaci, sijeno i strugotina od drveta. Međutim, u novije vrijeme za tu namjenu se koriste plastične folije, fotorazgradive folije i malč papir.

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Primjena plastičnih folija dozvoljena je u sustavu ekološke proizvodnje. One imaju vrlo veliku ulogu u suzbijanju korova, tako da nema potrebe za dodatnim tretmanima. Folije omogućuju zaštitu od niskih ili visokih temperatura ovisno od materijala od kojeg su napravljene. Pod utjecajem sunčeve svjetlosti, preko polietilenskih prozračnih folija zagrijava se zemljište, potiče sjeme korova na nicanje, a zbog visoke temperature mladi korov ugiba. Ti materijali omogućavaju lako uklanjanje s polja, što je značajno sa stajališta obrade zemljišta. Tamna folija se može promatrati kao herbicid koji nije toksičan za biljke, zemljište i čovjeka.

U eko proizvodnji biljke se mogu štititi pomoću drugih biljaka 

U eko proizvodnji se ne koriste pesticidi, nego se uglavnom upotrebljavaju prirodni insekticidi. Biljkama je neophodna zaštita protiv bolesti, ali one se mogu uspješno zaštititi uz pomoć drugih biljaka. Pod terminom bio-zaštite podrazumijevaju se biokemijske supstance koje stvaraju i luče (korijenom i nadzemnim dijelovima biljke) neke biljne vrste odbijajući na taj način štetne zemljišne i druge insekte i tako čuvaju biljke susjede. Kopriva, crveni luk, maslačak, obična paprat, hajdučka trava i druge mogu biti izvrsno gnojivo, dodatak kompostu ili zaštitno sredstvo.

Začinsko bilje i povrće - dobri susjedi u vrtu

Korisne biljke su sklonište za korisne insekte (bubamara, parazitna osica i ostale) predatore koji čine sastavni dio integralne i biološke zaštite povrća. Svojom raznovrsnošću, mirisom, bojom cvijeta (neven, kadifica, facelija itd) i načinom uzgoja u vrtu (u redovima gredica, kao ivičnjaci, ili kružno oko povrća) doprinose biodiverzitetu vrta i zaštiti povrćarskih biljaka.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor