Pretraga tekstova
Ove ličinke u pravilu ne oštećuju korijenje biljaka, ali ako ih je u posudi previše, prirodna hrana brzo nestaje pa mogu početi nagrizati korijenje, što može dovesti do slabljenja ili propadanja biljke
Prilikom ponovne sadnje biljaka u tegle, žardinjere i posude mnogi vrtlari nailaze na debele bijele ličinke u zemlji. Riječ je o tzv. grčicama, ličinkama hrušta (Melolontha melolontha). No, postavlja se pitanje jesu li one štetne i treba li ih uklanjati?
Dok u zemlji ima dovoljno organskog materijala poput trulih biljnih ostataka i komadića drva, ove ličinke ne oštećuju korijenje biljaka. Međutim, ako ih je u posudi previše, prirodna hrana brzo nestaje pa mogu početi nagrizati korijenje, što može dovesti do slabljenja ili propadanja biljke.
Zbog toga se preporučuje da ih ipak uklonite. No, nemojte ih odmah ubiti.
Ove ličinke mogu predstavljati problem u posudama, ali su u prirodnom okruženju korisne. Preferiraju humusno tlo bogato organskim tvarima, poput podnožja stabala ili komposta, gdje pomažu u razgradnji biljnog materijala i stvaranju humusa.
Zato, ako u svom vrtu imate kompost ili zarastao kutak s granjem i raspadajućim drvetom, premjestite ih tamo. Nakon što ih bacite, prekrijte ih s malo zemlje i trave jer će se inače osušiti.
Zanimljivo, one su i vrijedan izvor proteina pa ako imate perad, bit će im prava poslastica.
Ličinke se u posudama najčešće pojavljuju zbog korištenja kompostne zemlje koja već sadrži jaja ili ličinke ili pak polaganjem jaja izravno u supstrat u tegli.
Ako želite izbjeći prvi scenarij, preporučuje se korištenje sterilnog, pakiranog supstrata iz trgovine.
Razdoblje polaganja jaja počinje u proljeće, već u travnju pa se tada mogu poduzeti preventivne mjere:
Važno je naglasiti da ove ličinke najčešće ne uzrokuju značajnu štetu, osobito ako nisu prisutne u velikom broju.
U mnogim slučajevima čak doprinose kvaliteti tla.
Ako naiđete na ličinke prilikom presađivanja ili okopavanja postupite ovisno o tome koliko ih ima.
Grčice hrušta kreću s ishranom, zaštitite usjeve prirodnim metodama
Ako ih je tek 3 do 4 po metru kvadratnom, nema razloga za brigu. Samo ih pokupite i prebacite u kompost ili u najdalji kut vrta ispod nekog drveta. U tom broju neće ugroziti biljku, a pomoći će u stvaranju humusa.
Ako je riječ o najezdi, to je znak da je organski materijal potrošen i da kreću na korijen. U teglama je najbolje potpuno zamijeniti supstrat, a stari prosijati. U vrtu, ako ih je previše, "pozovite" prirodne saveznike. Ptice, a posebno ježevi, obožavaju ove ličinke. Prekopajte taj dio zemlje i ostavite ga otvorenim preko noći – priroda će odraditi svoje.
Preventivni trik: Ako ste prošle godine imali problema s hruštom, ove godine oko osjetljivog povrća poput salate ili jagoda posadite kadificu ili neven. Njihov miris i tvari koje luči korijen ne prijaju ličinkama pa će se radije preseliti kod susjeda.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
🌾Sikirevčani su i ove godine u Tribunju predstavili najbolje od Slavonije u sklopu tradicionalne manifestacije „Tribunjske ljetne jeseni“. Stotinjak mještana Općine Sikirevci sudjelovalo je u trodnevnom druženju koje je kroz gastronomiju,... Više [+]
🌾Sikirevčani su i ove godine u Tribunju predstavili najbolje od Slavonije u sklopu tradicionalne manifestacije „Tribunjske ljetne jeseni“. Stotinjak mještana Općine Sikirevci sudjelovalo je u trodnevnom druženju koje je kroz gastronomiju, kulturu i tradiciju ponovno povezalo Slavoniju i Dalmaciju.
🍗Vrhunac programa bila je Slavonska večer na trgu Škver, gdje je pripremljeno više od tone mesa i podijeljeno više od 1600 porcija domaćih slavonskih specijaliteta - od kulena, kobasica, čvaraka i slanine do čobanca, sarme, graha, prženih jetrica, lepinjica i tradicionalnih kolača.
🪕Program su upotpunili KUD „Sloga“ iz Sikirevaca, tamburaši i zaprega s dva lipicanca, dok su domaćini svojim gostima uzvratili Dalmatinskom večeri uz morske delicije i klapsku pjesmu. Druženje je obuhvatilo i plovidbu šibenskim arhipelagom te posjet otocima.
🐎Suradnja Sikirevaca i Tribunja traje već pet godina, a nastavlja se i iduće godine - u svibnju u Sikirevcima kroz manifestaciju „Tamburicu ja, mandolinu ti“, dok su Tribunjci pozvani i na tradicionalno pokladno jahanje početkom 2027. godine.
💚Cilj ove suradnje je povezati Slavoniju i Dalmaciju kroz ono u čemu su najbolje - tradiciju, gostoprimstvo, kulturu i gastronomiju.
Damir Senjan
prije 5 mjeseci
Ovo treba izvoziti Kinezima, a Kinezi će to zapakirati i poslati u Brisel Ursuli pa će ona to nama servirati umjesto svinjetine kao što je htjela Nizozemcima. Pod bilo koju cijeno ovo se mora unovčiti ili unovačiti.