• Ptice i poljoprivreda
  • 25.06.2019. 13:30

Ptice kao saveznici u poljoprivrednoj proizvodnji

Malo je poznato koliko nam ptice pomažu u poljoprivrednoj proizvodnji i koje su to vrste koje daju poseban doprinos. Brojna istraživanja pokazuju da su one neizmjerno korisne, ne samo u poljoprivredi, već u čitavom ekosistemu. Upravo iz ovog razloga, one su među najzaštićenijim kičmenjacima u Europi.

Foto: Marija Katić
  • 528
  • 119
  • 1

Brojna istraživanja pokazuju da su ptice neizmjerno korisne, ne samo u poljoprivredi, već u čitavom ekosistemu. Po značaju u poljoprivredi izdvajaju se dnevne i noćne grabljivice.

Jedna od najznačajnijih vrsta je svakako vjetruška (Falco tinnunculus). Hrani se pretežno sitnim sisavcima (najviše voluharicama), gušterima, kukcima i malim pticama.

Prema riječima diplomiranog ekologa - ornitologa Miloša Radakovića, stručnog suradnika Zavoda za zaštitu prirode od noćnih grabljivica, sove imaju poseban značaj: "One su najbolji primjer i svakako najznačajniji biološki regulatori brojnosti nekih vrsta, posebno sitnih sisavaca, jer ako dođe do gradacije u brojnosti, oni mogu biti štetni u poljoprivredi."

I ptice iz reda pjevice odlične u borbi protiv štetočina

Od dnevnih vrsta grabljivica, pored vjetruške  tu je i škanjac (Buteo buteo). Posebno mjesto svakako zauzimaju i ptice iz reda pjevica (Passeriformes) i reda djetlića (Piciformes), koje u najvećoj mjeri u ishrani koriste odrasle i larvene oblike kukaca i na taj način ratarima štede velike količine novca u borbi protiv štetnika. Pored ovih vrsta, kao primjer se može navesti i jarebica (Perdix perdix), koja u svojoj ishrani, između ostalog, koristi krumpirovu zlaticu. 

Veliki djetlić (Foto: Miloš R.) 

Koliko jedna sova doprinosi proizvodnji kravljeg mlijeka? 

Možda najzanimljiviji primjer značaja ptica u poljoprivredi predočio je naš sugovornik predstavivši računicu na temu - koliko mlijeka daje jedna sova?

"Sove se hrane uglavnom voluharicama, koje u svojoj ishrani koriste travu i djetelinu namijenjenu ishrani muznih krava. Jedan par sova za jednu noć ulovi 6-10 (redovno) ili čak 15 i više (kada je period hranjenja mladunaca) voluharica i miševa. Tako da se može računati da je hranidbeni uspjeh sova oko 3.500 sitnih glodavaca godišnje", pojašnjava on. 

Ako uzmemo da je svaki taj glodavac tijekom godine pojeo ili oštetio u prosjeku samo po tri kilograma stočne hrane (pod uvjetom da se ne računa učinak njihovih potomaka), onda to znači da jedan par sova može donijeti godišnje dodatnih deset tona hrane za stoku.

"Domaćin koji na svom imanju ima sove može othraniti jednu kravu više godišnje ili da mu sove uštede nekoliko tisuća litara mlijeka više. I opet, sve to "besplatno", bez utrošene kune na kemijska sredstva za suzbijanje glodavaca!"

Sova (Foto: Miloš R.) 

Kako privući ptice i učiniti ih saveznicima u poljoprivredi

Neke od najpraktičnijih i široko korištenih aktivnosti, kako kaže Miloš, su izrada i postavljanje umjetnih duplji - kućica za gniježđenje. Kućice mogu koristiti i za skrivanje i noćenje van perioda gniježđenja. Najbolje ih je postaviti na visinu pet metara i više, kako ne bi došlo do ugrožavanja ptica, legala i mladunaca od strane domaćih mačaka. I treba ih izraditi tako da što vjernije predstavljaju prirodne šupljine - duplje.

Pored kućica, posebno u zimskom periodu, značajne su hranilice, na kojima se mogu poslužiti sjemenke i žitarice. Hranilice trebaju biti zaštićene od kiše i vlage, a hrana treba biti uvijek svježa. U hranilice ne treba ostavljati kruh, mrvice kruha ili ostatke ljudske hrane, a to je ono u čemu često griješimo. Najbolje je da to bude suncokret ili krupno mljevene žitarice, a može se ostaviti i voće. Hranilice se postavljaju i služe uglavnom vrstama iz reda pjevica. Posebno u ljetnim mjesecima s periodima ljetne žege, ali i u zimskim mjesecima kada voda ledi, potrebno je pticama omogućiti pitku vodu. I to je vid da se one zadrže na mjestima gde su nam potrebne.

Pticama se također može pomoći tako što se na otvorenim površinama koje imaju malo stabala ili ih nema u blizini i naročito kada su parcele veće, postave tzv. stajanke. Najbolje je da budu visine 1,5 - 2 metra i više, da budu čvrsto zabijene u podlogu i da na vrhu stoji poprečna stajanka dužine 30cm, kako na nju može sletjeti manja ili veća ptica grabljivica, s koje može osmatrati parcelu i lakše uočiti i ulovi plijen.

Poljski vrabac (Foto: Marija Katić)

Ne postoje "štetne" ptice po poljoprivredu

Kao veliki poznavatelj i ljubitelj prirode, a naročito ptica, naš sugovornik objašnjava da u prirodi ništa ne može biti štetno. Može doći do prenamnoženja jedne ili više vrsta jedne životinjske grupe, koja svakako nastaje uslijed djelovanja nekog drugog biotičkog ili abiotičkog faktora. 

"Rastom ljudske populacije širila se potreba za širenjem i poljoprivrednih površina, a time je uzurpiran dom za mnoge divlje vrste. To ne bi bio preveliki problem da su se na tim površinama nastavili tradicionalni vidovi obrade zemljišta, nego se snažno srljalo u progres i u smjeru intenziviranja poljoprivredne proizvodnje do najmodernijih njenih oblika, koji svakako znatno narušavaju prirodnu ravnotežu. Takvim načinom izmjene u poljoprivrednoj praksi zapravo je zauzeto nekadašnje prirodno stanište mnogih vrsta," objašnjava on. 

Mali dio ptica je ostao i prilagodio se novim uvjetima. Te vrste imaju konotaciju negativaca u poljoprivredi i tretiraju se kao štetnici. Riječ je o vrstama ptica poput svrake, gačca, sive vrane, šojke, čavke, gavrana i druge. Štete se javljaju u svim fazama poljoprivredne proizvodnje, ta visina štete se teško precizno utvrđuje, a često se tim procjenama i manipulira. 


Tagovi

Ptice Sove Poljoprivreda Štetnici Zavod za zaštitu prirode Škanjac Vjetruška Noćne grabljivice Miloš Radaković


Autorica

Julijana Radenković

Julijana Radenković

Julijana je diplomirana agroekonomistica. Autorica nekoliko znanstvenih radova. Moto: "Tko hoće nešto učiniti, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi