Zelena ili ljetna rezidba, da ili ne?

Ljetna rezidba predstavlja mjeru koja se obavlja tijekom vegetacije, dok je voćka još zelena i ima dva osnovna cilja, korekciju zimske i smanjenje bujnosti voćke. Rezidba na zeleno, obavlja se nekoliko puta, u početku vegetacije kad mladice tek počnu rasti izvodi se pinciranje, zatim u periodu bujnog rasta do kraja svibnja kao proljetna rezidba i tijekom ljeta kod nekih vrsta voćaka kao dopunska ljetna.

Postoji određena nedoumica kod proizvođača voća u vezi s ovom agrotehničkom mjerom, koja se mahom odnosi na to u koje vrijeme se izvodi, na kojim voćnim vrstama i zašto?

Samo pod nadzorom i preporukom stručnjaka

Ona predstavlja dopunsku mjeru koja je vrlo korisna ako se pravilno i na vrijeme izvede. Uglavnom se primjenjuje u mladim nasadima prilikom formiranja uzgojnog oblika, ali je korisna i u nasadima u punoj rodnosti. Prilikom formiranja uzgojnog oblika ovom rezidbom se potencira porast mladica koje imaju povoljan položaj u kruni i od kojih će se formirati osnovne grane.

"Po vremenu izvođenja ona može biti rana, srednja i kasna. Rana zelena rezidba se izvodi obično u svibnju prije početka odrvenjavanja osnove, a ima za cilj isprovocirati porast bočnih grančica na mladici. Izvodi se obično kod marelice i u tijeku formiranja krune voćaka. Srednje vrijeme predstavlja u stvari onu pravu ljetnu kakvu većina voćara poznaje. Radi se polovinom lipnja do kraja srpnja", kaže umirovljeni agronom Mile Džombić i pojašnjava da se u ovo vrijeme najviše utječe na kasniji smanjeni razvoj korijena i bujnosti kod voćaka.

"Imamo i kasnu ljetnu rezidbu, što je u osnovi rana zimska u fiziološkom smislu. Izvodi se od polovice kolovoza do kraja rujna, i svakako doprinosi poboljšanom sazrijevanju grana i grančica i boljem prezimljavanju. Ljetnu stoga treba izvoditi samo i isključivo pod nadzorom i preporukom stručnjaka za voćarstvo ili osobu koja ima veliko iskustvo u njenoj primjeni."

Kada se vodopije ostavljaju

Višak mladica koje nisu potrebne za formiranje osnovnih grana treba izbaciti zimskom rezidbom. Kod zelene osnovni cilj je uklanjanje suvišnih koji imaju nepovoljan položaj u kruni, a koji bi se i onako uklonili zimskom. Neki ovu mjeru zovu i korekcijom zimske.

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

"Ukoliko je ta rezidba dobro isplanirana i odrađena, za ljetnom nema ni potrebe, mada s ovom zelenom reguliramo smanjenje bujnosti voćke i u velikoj mjeri kod mladih nasada formiramo željeni oblik krune. Zelenom se uklanjaju bujni izbojci i vodopije, stare rodne grane koje ne donose rod. Na taj način postižemo da kruna bude dobro osvjetljena što omogućava da se rodno drvo pripremi za narednu godinu. Također, omogućava dobru ishranu već zametnutih plodova i bolju obojenost plodova."

Ostavljaju se jedino vodopije izrasle na mjestima na kojima želimo formirati novu granu. Prilikom formiranja uzgojnog oblika ovom rezidbom se potencira porast izbojaka koji imaju povoljan položaj u kruni, od kojih će se formirati osnovne grane i produžnica ako formiramo uzgojni oblik sa centralnom vođicom.

"Njihovim uklanjanjem potencira se porast mladica koje imaju povoljan položaj u kruni i na formiranje cvjetnih pupoljaka za narednu godinu. Također se utječe na bolju osvijetljenost i prozračnost krune što ima za cilj bolju obojenost plodova što je posebno bitno kod stolnih sorti šljive, a bolja provjetrenost u kruni smanjuje pojavu truleži ploda šljive", kaže naš sugovornik i dodaje da se vodopije i izbojci koji rastu ka unutrašnjosti krune uklanjaju do osnove voćarskim škarama tijekom ljetnih mjeseci od polovine lipnja i tijekom srpnja ovisno od lokacije nasada i vremenskih uvjeta.

Što se tiče intenziteta zelene rezidbe, kaže ovaj agronom, tu treba biti umjeren i ne treba uklanjati ili prekraćivati višegodišnje grane i treba ostaviti dovoljan broj ljetorasta za normalno funkcioniranje voćke. Ukoliko se u nasadu šljive primijete simptomi monilije, onda takve grane treba skratiti do zdravog dijela.

Savijanje izboja

Osim ove rezidbe u cilju pravilnog formiranja krune kod mladih voćaka treba primjenjivati i ostale agrotehničke mjere. Savijanje izboja je korisna mjera kojom se povećava kut koji mladica zahvaća s vođicom. Povećavanjem kuta grananja utječe se na smanjenje bujnosti voćki i ranije stupanje u period rodnosti, odnosno stimulira se razvoj cvjetnih pupoljaka.

Prilikom ostavljanja ljetorasta za osnovne grane u prvoj godini posebnu pažnju treba posvetiti kutu koji oni zahvaćaju s osi stabla. Taj kut bi treba biti od 60-70 stupnjeva. Treba je izvesti kada primarna grana mladice prelazi u sekundarnu odnosno kada počne odrvenjavanje. To je uglavnom period od polovine lipnja do početka srpnja.

"Sa zelenom rezidbom se može početi kada mladice dostignu 10-15 cm, a to je obično u prvoj polovini svibnja, a može se obavljati do kraja lipnja. Kod formiranja kruna sa centralnom vođicom kao što je poboljšana piramidalna kruna, vretenasti grm i modifikacije ovih kruna potrebno je obaviti izolaciju vršnog izbojka koji ima uspravan položaj i od koga će se dobiti produžnica sljedećeg kata.

Sve koji su konkurencija i nalaze se u blizini vršnog izbojka treba odstraniti do osnove ili pincirati", kaže agronom i dodaje da je također potrebno odstraniti sve izbojke koji izbijaju iz podloge ili niže iz debla.

"Uz to treba prorijediti i preguste grančice. Valja znati da se odstranjivanjem nepotrebnih grana i lišća smanjuje i transpiracija - isparavanje vlage što voćkama pomaže da bolje podnesu ljetnu sušu."

Pomagala za savijanje grana

Savijanje izboja treba izvesti kada primarna građa prelazi u sekundarnu da ne bi došlo do lomljenja. Kvaliteta i uspjeh ove pomotehničke mjere uvjetovan je njenim pravovremenim izvođenjem. Voćne nasade bi trebalo orezivati nakon završenog aktivnog vegetativnog rasta, a to je, uglavnom, u drugoj polovini lipnja i početkom srpnja, kaže ovaj stručnjak.

"Savijanje grana sa specijalnim savijačima ima za cilj uvećati kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. Ova mjera provodila se do sada raznim pomagalima, koja mogu napraviti više štete nego koristi.

Primjer je konopac koji može urasti u granu i na tom mjestu ona pukne, neki objese na grane utege od betona, kamen obmotan konopcem, boce s vodom, što je opet greška jer se uslijed jačeg vjetra grane mogu slomiti", kaže Džombić i dodaje da je ova pomotehnička mjera značajna u smislu da stabla na kojima se ove mjere ne provode, u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti, imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom roda, vjetrova i velikih oluja.

"Ako se ova radnja savijanja grana propusti u prvoj, eventualno drugoj godini, s velikim naporom se može korigirati kasnije, jer grane postaju bujnije, lomljivije, teže se savijaju i već tada se lome. Ovu mjera sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki".

Nakon zimske rezidbe uglavnom se radi tretman "bakrom", pa smo upitali ovog agronoma treba li to raditi i sada?

"Sada su biljke u punoj vegetaciji i kretanje sokova je brzo, tako da voćka ima moć vlastite regeneracije i nije neophodno, ali je opet poželjno iz drugih razloga. Ljeto može biti zamka za mnoge infekcije, bolesti, štetnike. Ukoliko sada radimo neke od preostalih tretmana svakako da je kupanje bakrom mjera koja nikada neće štetiti. Značajnije je napomenuti, ako sami radite ovaj posao da je dezinfekcija alata neophodna", ističe naš sugovornik.