Zaštita voćaka od divljači i glodavaca – ribljim uljem, svinjskom masti i ljudskom kosom?

Bliži se kraj zimskog perioda i kreće vegetacija, a voćke i mlade sadnice još uvijek su u opasnosti od divljači i glodavaca koji mogu nanijeti velike štete stablima.

Napad glodavaca pratite brojem aktivnih rupa

Tijekom povoljnih klimatskih uvjeta, odnosno dugih perioda s visokim temperaturama i malim količinama padalina dolazi do razmnožavanja glodovaca, a najčešće se javljaju voluharice i miševi. Uslijed njihovog napada, stabla u proljeće obično prolistaju, ali imaju sitnije lišće i često se osuše. Ako se otkopa sloj tla oko biljke, može se vidjeti da je kora pri korijenu oguljena, a stablo se lako vadi iz tla.

Procjena štete od glodavaca se ocjenjuje na temelju aktivnih rupa i to u periodu od polovice veljače pa do polovice ožujka. Slabim napadom se smatra ako su na 100m² prisutne jedna do dvije aktivne rupe, srednje jak napad je od dvije do pet rupa, dok se sve iznad toga smatra jakim napadom.

Koje biljke tjeraju miševe iz dvorišta i vrta, ali i kućanstva

Za zaštitu od glodavaca preporučuju se agrotehničke mjere poput oranja, navodnjavanja i kultivacije jer one ometaju njihovu aktivnost. Sredstva za suzbijanje glodavaca su rodenticidi, a prije njihovog korištenja ipak treba probati s mehaničkim ili preventivnim mjerama.

Divlji zečevi nanose štete mladim sadnicama

Divlji zečevi, pogotovo ako ih je veliki broj, mogu ugroziti voćarsku proizvodnju. Oni nanose štete mladim sadnicama, a njihov napad karakteriziraju glatka oštećenja. Štete nastale na mladim sadnicama mogu se opaziti s jedne strane stabla ili u obliku prstena, što je mnogo opasnije jer uzrokuje prekid transporta hranjivih tvari i vode, što u konačnici dovodi do sušenja. Ako dođe do odgrizanja dijela stabla ispod mjesta kalemljenja, biljke se ne mogu oporaviti. U slučaju da je oštećenje došlo iznad mjesta kalemljenja, ovisno o veličini oštećenja, treba pristupiti kalemljenju na most i sanirati ranu premazivanjem voćarskim voskom ili odsjecanjem stabla ispod mjesta oštećenja.

Kako uzeti i čuvati voćne plemke?

Zaštita od zečeva se uglavnom svodi na mehaničke mjere zaštite ili razne repelente. Zečevi napadaju mlade voćke do otprilike 4 godine starosti, a za zaštitu se mogu postaviti razne mreže i vreće koje su rastezljive i lako se postavljaju te se mogu koristiti i više godina.

Miris ribljeg ulja i kreč tjeraju zečeve

Miris ribljeg ulja također tjera zečeve, a i vapno ima gorak okus pa kora premazana njime predstavlja dobru zaštitu. Po voćnjaku se mogu razbacati i svježe orezane grane kako bi zec na njima odgrizao pupoljke, a na miru ostavio sadnice. Za zaštitu od zečeva i drugih divljih životinja su najbolje, a ujedno i najskuplje, ograde i zaštitne mreže oko cijelog nasada.

U prepoznavanju šteta važno je dobro pogledati oštećenja - ako su glatka, štetu je nanio zec, a ako su hrapava, onda su srne.

Prilikom postavljanja, treba ju ukopati na 30 cm dubine i postaviti jedan red bodljikave žice iznad i ispod pletenog dijela kako ju divljač ne bi preskakala, a zečevi se provlačili.

Za obranu od srne kosa se stavlja u čarape ili se koristi svinjska mast

Postoje i mnoge alternative kojima poljoprivrednici pribjegavaju kako bi zaštiitli svoje nasade. Neki životinjsku krv pomiješaju s ljepilom, okvašivačem za voće, čak i parfemima te ovom mješavinom prskaju voće. Takvi pripravci svojim mirisom odbijaju životinje, a ne štete biljkama jer se prskanje obavlja u fazi mirovanja. Također se mogu koristiti užegla svinjska mast ili zagrijani loj, dodati riblje brašno i tom smjesom premazati sadnice.

Prilikom obrane od srne u čarape se može staviti ljudska kosa i okačiti na voćke. Pomoći mogu i obješeni CD-ovi, plastične vrećice, boce, limenke i trake koji svojim bljeskanjem i šuškanjem mogu otjerati divljač. 

Eko koridori, odnosno mjesta za hranidbu divljih životinja također daju dobre rezultate.