• Zaštita voćaka
  • 03.12.2018. 15:00

Zaštita stablašica od divljači tijekom zime - mehanički i kemijski način

Ako sagledamo sve navedene načine zaštite stablašica od glodavaca, zaključujemo da su najpovoljniji mehanički načini zaštite određenim pletivima gdje je poželjno da pletiva budu visine 1 metar ili više, kako divljač ne bi, hodanjem po visokom snijegu koji se već stvrdnuo, ipak dohvatili koru s prvih razgranjenja.

Foto: Bigstockphoto/bidlove
  • 370
  • 37
  • 0

Tijekom zimskog razdoblja, svake godine, a posebno kada su jače zime, zbog visoke razine snijega te nedostatka hrane, mlade voćke u voćnjaku te sadnice u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane divljači, a najčešće životinje nametnici su srne, zečevi, neki glodavci i slično.

Najveći problem predstavljaju zečevi koji glođu koru mladih voćaka i drugih stablašica, odmah u ranu jesen, već nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne snijeg i nestane uobičajenih izvora hrane zečeva i ostalih divljači u prirodi.

Što se tiče visoke divljači poput jelena i srna, oni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ako su neka od oštećenih mjesta glatka, znak je da je šteta pričinjena od zeca, a ako su oštećenja hrapava, to je znak da je to učinila srna.

Ishod oštećenja od strane ugriza divljači

Ako je kora djelomično uništena, voćka će preboljeti, ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cijele voćke, ista će se osušiti. Ako je šteta na stablu djelomična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mjestu gdje je kora uništena.

Mehanički način zaštite

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

  • postavljanjem ograde od pletiva oko voćnjaka (ova mjera je dosta skupa pa se rjeđe primjenjuje) ili 
  • omotavanjem stabala biološkim materijalima i slično (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za ovijanje). Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora obaviti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na voćkama.

Kemijski način zaštite

Kemijskim sredstvima, koja odbijaju divljač, može se efikasno zaštititi nasad stablašica. Zaštita kemijskim sredstvima obavlja se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća. Premazivanje stabala ili prskanje određenim kemijskim sredstvima ima za cilj djelovati odbijajuće. Najčešće se koriste tvari na bazi karbolineuma u koncentraciji 10%, a zatim i na bazi sumpora.

U nekim zemljama preporučuje se primjena katrana, kreozita, asfaltna emulzija, karbonat bakra. Preporučuju se različite smjese za premazivanje voćki: smjesa balege i zemlje i sl.

Dobru zaštitu mladih voćaka i šumskog drveća pružaju određeni komercijalni repelenti koji odbijaju divljač, a ne ubijaju ih. Ovaj preparat služi za premazivanje stabala sadnica i mladih voćaka. Vrijeme primjene preparata je u jesen, nakon opadanja lišća.

Zečevi mogu u potpunosti uništiti mlade voćne sadnice, spriječimo štete prirodnim putem

Premazivanje stabala treba obaviti po lijepom i suhom vremenu, kako bi se sredstvo na biljci osušilo i ostalo u dovoljnoj količini. Nakon premazivanja stabala poželjno je da ne padne kiša oko nekoliko sati. Aktivna tvar takvih preparata kao što je tiram spada u grupu nesistemičnih (ne prodire kroz biljku), kontaktnih tvari (djeluje samo gdje se nanese na biljku), tako da, ako padne jaka kiša ili premazivanje nije kvalitetno obavljeno iz bilo kog razloga, potrebno je ponovo premazati mlade voćke.

Kiša ne može otopiti preparat, jer se isti ne otapa u vodi, ali ga kiša može isprati s voćke. Ako se obavi premazivanje debla preparatom i padne jaka kiša, treba ponoviti tretiranje, a ako kiše nema, onda tek nakon tri tjedna treba ponoviti premazivanje voćaka. Obično se mlade voćke zaštićuju do jedan metar visine, ali u područjima gdje padaju duboki snjegovi, premazivanje može biti i više od 1 metra visine. U tom slučaju treba premazati i najniže grane.

Idealan način zaštite s ekološkog aspekta

Ako sagledamo sve navedene načine zaštite stablašica od glodavaca, zaključujemo da su najpovoljniji mehanički načini zaštite određenim pletivima gdje je poželjno da pletiva budu visine 1 metar ili više, kako divljač ne bi, hodanjem po visokom snijegu koji se već stvrdnuo, ipak dohvatili koru s prvih razgranjenja. Ovdje je bitno da pletivo ima šupljine manjih dimenzija kako ipak divljač ne bi mogla napraviti i ona manja oštećenja te da pletivo ne dolazi u direktan dodir s korom, tj. sa stablom. To se postiže postavljanjem više kolaca oko stabla gdje se odmakne proizvoljno na iste razmake od stabla. Kolce je najbolje udariti i do 70 cm u zemlju kako divljač ne bi mogla izvrnuti ili izvaliti iz zemlje iste. Oko ovih kolaca se omota pletivo i spoji se s vezicama od pvc materijala.

Jesensko krečenje stabala voća - svrha radnje te pravilna priprema i nanošenje smjese

Kod podizanja novih nasada može se ostaviti sloj zemlje malo niže od razine zemlje koji se inače zagrne oko sadnice. Nakon postavljanja zaštite, doda se još taj dio zemljišta koji nedostaje s tim da se mora paziti da kalemljeno mjesto ostane slobodno i da je razina zagrnute zemlje nekoliko cm ispod kalemljenog mjesta.

Na ovaj način se izbjegava upotreba kemijskih preparata koji mogu negativno utjecati na okoliš, floru i faunu, a između ostalog mogu na bilo koji način djelovati nepogodno po divljač koja je jako bitna za ravnotežu u biocenozi mikroearala.


Tagovi

Zima Zaštita Stablašice Divljač Mehanička zaštita Kemijska zaštita


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi