• Zaštita voćki
  • 25.11.2018. 13:30

Jesensko krečenje stabala voća - svrha radnje te pravilna priprema i nanošenje smjese

Potrebno je odraditi dobar i kvalitetan sloj vapna (kreča) kako bi ga pore kore stabla mogle fino i kvalitetno upiti. Ako se nanese dobar sloj, trebalo bi izdržati tijekom cijele zime, ali bi na proljeće trebalo ponoviti cijeli postupak kako padaline u proljeće ne bi isprale smjesu sa stabla voćarskih stablašica.

Foto: Bigstockphoto/AZEM178
  • 3.062
  • 285
  • 1

Nakon prvih niskih temperatura (ispod 0 stupnjeva Celzijusa), možemo reći da je vrijeme za zimsku rezidbu voćaka, koja je jedan od nekoliko radova na našim imanjima i u voćnjacima tijekom zimskog perioda mirovanja voćaka. Pored rezidbe, radimo i plavo prskanje fungicidima, prihranjivanje voćaka organskim i mineralnim gnojivima te krečenje voćnjaka vapnom. Rezidba je tema o kojoj ćemo govoriti neki drugi put, a današnja tema je krečenje voćaka.

Krečenje voćaka se godišnje obavlja dva puta. Obavlja se u ovo doba godine i u proljeće. Ovaj članak je posvećen jesenskom krečenju koje se može obavljati već sada te će voćari, vjerojatno, obavljati ga u bloku radnji, sa zimskom rezidbom, zaštitom orezanih rana voskom, prihranom gnojivima te plavim prskanjem.

Svrha krečenja stabala voća

Sami ciljevi krečenja voćaka ogledaju se prvenstveno u tome da se stvori bijela površina na kori stabla, tj. bijela boja stabla kako bi se omogućila refleksija svjetlosti. Ova boja omogućuje da sunce zagrijava koru voćaka što je posebno važno za kasne proljetne mrazeve koji su česta pojava u kontinentalnim dijelovima gdje prevladava umjereno kontinentalna klima. 

Još od djetinjstva se sjećam problema s kasnim mrazevima, a kako sam već pet godina na terenu angažiran kao savjetodavac u poljoprivredi, svjedok sam nekoliko slučajeva gdje su kasni mrazevi napravili problem kod novoformiranih nasada gdje su središnje provodnice kod stabala uništene. To znatno utječe na rentabilnost voćarske proizvodnje.

Krečenje stabla krečnjačkim vapnom ima i fungicidnu ulogu jer kreč može biti repelent za pojedine nametnike. Ako već koristimo krečnjak, moramo znati da on u sebi sadrži određene komponente. On može imati i funkciju zaštite od životinja koje bi mogle nanijeti štete kori stabla voćarskih stablašica.

Spriječimo štete od zečeva u voćnjacima 

Iako se ova radnja naziva "krečenje stabala krečnjačkim vapnom" potrebno je znati da je, ipak, bolje dodati još neke komponente koje imaju pozitivan utjecaj na svrsishodnost samog krečenja stabala. U smjesu se još dodaje sumpor u prahu, kao odlično fungicidno sredstvo, plavi kamen koji sprječava razne bolesti te sol, koja stvara kvalitetniju kristalizaciju.

Postoji dilema je li štetno krečiti i gornji dio stabla. Kako sam ranije naveo, iz vlastitog iskustva kod mladih voćaka je poželjno okrečiti i gornje dijelove, odnosno razgranjenja (račve), nekih 20-30 cm od prvog grananja grana.

Pravilna priprema i nanošenje smjese za krečenje

Potrebno je odraditi dobar i kvalitetan sloj kreča kako bi ga pore kore stabla mogle fino i kvalitetno upiti. Ako se nanese dobar sloj kreča, trebalo bi izdržati tijekom cijele zime, ali bi na proljeće trebalo ponoviti cijeli postupak kako padaline u proljeće ne bi isprale smjesu sa stabla voćarskih stablašica.

Smjesa za krečenje stabala iziskuje sljedeće komponente: 5 kg gašenog vapna, pola kilograma soli, 100 g sumpora, 100 g plavog kamena ili drugog bakrenog preparata te 10 litara vode za spravljanje smjese. Smjesu treba dobro izmiješati kako bi se što adekvatnije homogenizirala te je potrebno tijekom upotrebe postepeno miješati zbog taloženja.

Smjesu je potrebno nanositi nekom debljom četkom, ili valjkom, a sloj se mora nanijeti debelo tako da se popune sve pore i pukotine na kori.

Ovo je pravilan način nanošenja krečnjaka na stabla voćarskih stablašica. U nekom od sljedećih članaka ćemo opisati i zimsku rezidbu voćaka, o jesenskoj gnojidbi smo već govorili. a planiramo informirati naše čitatelje i o nekim vegetativnim načinima razmnožavanja voćaka koji se obavljaju u zimskom periodu.

Jesenska gnojidba važna mjera kod uzgoja drvenastih voćarskih kultura

Potrebno je u što većoj mjeri informirati voćare kako bi njihova proizvodnja bila što rentabilnija te se moramo orijentirati ekološkim mjerama zaštite, poput ove, kako bi u što većoj mjeri izbjegli upotrebu pesticida. Ovakav vid razmišljanja vodi vraćanju čovjeka prema simbiozi s florom i faunom, a trenutno dominantni trend samo ga pretvara u sintetičku tvar koja je izolirana od prirode i njenih nepisanih zakona ophođenja prema njoj samoj.


Tagovi

Voće Krečenje Vapno Jesen Krečenje voćaka Smjesa za krečenje Zaštita voćaka


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi