• Zaštita voćnjaka
  • 08.11.2018. 18:00

Zečevi mogu u potpunosti uništiti mlade voćne sadnice, spriječimo štete prirodnim putem

Zečevi mogu u potpunosti uništiti mlade voćne sadnice, no repelent možemo napraviti i sami. Pročitajte kako spriječiti štete od gladnih zečeva!

Foto: Pixabay/skeeze
  • 661
  • 73
  • 0

Svake godine se susrećemo sa štetama koje čini zec na voćnim sadnicama. Njegovom napadu najviše su izložene mlade sadnice. Ove male, simpatične životinjice gule koru mladih voćnih sadnica, jedu mlade, vršne grančice i pupoljke. Tijekom zime, kada snijeg prekrije voćnjak, mlade sadnice predstavljaju zimsku poslasticu. U stanju su u potpunosti uništiti mlade, tek posađene sadnice. Najviše stradaju sadnice jabuke i kruške. Voćna stabla starija od 12 godina odrvene. Takva stabla su manje izložena napadu.

Zečevi u potpunosti mogu uništiti mlade sadnice

Zečevi jedu biljnu hranu i kada snijeg sve prekrije dostupne su im mlade voćne sadnice, grmovi. Osim jabuke i kruške zečevi vole glodati koru na sadnicama šljive, marelice, lješnjaka i gloga.

Imamo predstavu da je zec mala, simpatična životinja, ali zec se može dići na zadnje noge i ispružiti uz sadnicu do visine od 1m. Skroz mlade voćne sadnice mogu presjeći tako da izgleda kao da ih je netko odrezao škarama.

Koru na sadnici može uništiti kružno oko korijenovog vrata. Tako se prekidaju putevi biljnih sokova i sadnica propada.

Mlade sadnice ako ne propadnu, često su toliko oštećene da se stablo teško oporavlja, slabo se razvija. Kod mladih stabala koja su počela plodonositi dolazi do prestanka plodonošenja.

Zaštita voćnih sadnica od zeca

Najčešći način zaštite voćnih sadnica je postavljanje mehaničkih prepreka. Male voćnjake je potrebno ograditi mrežastom žicom. Prilikom postavljanja dobro je ukopati dio žice do 30cm, a iznad zemlje visina treba biti najmanje 100cm. Optimalna visina žičane ograde iznad zemlje je 130cm.

Ako je broj voćnih stabala veći tada se obavi pojedinačna zaštita svakog stabla. Na tržištu se mogu pronaći namjenske mreže, a mogu se koristiti razna priručna sredstva. Kao zaštitu možemo koristiti kukuruzovinu, papir od papirnatih vreća, karton, grane crnogoričnih vrsta, plastične boce.

Grane crnogoričnih vrsta se vežu za stablo od ramenih grana pa do tla. Treba obratiti pažnju da iglice budu okrenute prema dolje.

Plastičnim bocama se odreže dno i vrh. Dobit ćemo plastičnu cijev koju navlačimo na mladu voćnu sadnicu bez razgranjenja. Te cijevi se omotaju špagom da se učvrste. Ako sadnica ima razgranjenja razrežite dobivenu plastičnu cijev uzdužno. Ovako razrezana cijev se lako otvara i postavlja oko stabla.

Iskustvo starih voćara je da zečevi ne vole miris pelina pa tom biljkom omotaju stabla mladih sadnica, a po novom voćnjaku sade pelin.

Zečevi ne vole ni miris pasa, pa se iz tog razloga oko sadnica postavljaju pasje dlake ako nemate psa koji je čest gost u voćnjaku. Ni miris vune koja se raspada nije privlačan za zečeve.

Danas se u poljoprivrednim ljekarnama mogu pronaći brojni bio repelenti. Prednost repelenata je što su laki za primjenu, a nedostatak što su efikasni tijekom blažih zima kada nema snježnog pokrivača i kada je napad zečeva slabiji.

Platnene trake koje se vežu za grane mogu se premazati katranom.

Sami napravite repelent

I sami možemo pripremiti prirodne repelente. Iskoristiti sve čiji miris zečevi ne podnose. Užegla mast, ustajala krv, goveđa balega su visoko na tom popisu. Najbolji repelent se dobiva kada sve te sastojke pomiješamo, možemo dodati i pasju dlaku, dodamo malo tople vode kao bi razrijedili smjesu i omogućili bolje razmazivanje. Ovom smjesom dobro premazati stablo i grane sve do visine od 130cm.

Obratite pažnju da u godinama s mnogo snijega zečevi hodaju po površini snijega i mogu oštetiti i više dijelove krošnje. Tada visinu koju treba zaštititi računamo od površine snijega, a ne od površine tla.


Tagovi

Zaštita voćnjaka Prirodni repelent Zečevi Mlade sadnice Zec


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi