Uzgoj oraha u Hrvatskoj: Površine rasle, proizvodnja ne

Površine pod orahom u Hrvatskoj su se praktično udvostručile u posljednjih pet godina. Naime, 2015. godine je bilo 3.667,62 ha za koje je 2.618 subjekata zatražilo poticaje. Ove je godine, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), poticaje za uzgoj zatražilo 4.619 poljoprivrednih gospodarstava za ukupnu površinu od 7.945,31 hektar pod ovom voćnom kulturom. Vidljivo je kako je porastao i broj korisnika pa je stoga prosječna veličina nasada po korisniku sa 1,4 hektara porasla na samo 1,7 ha.

Do povećanja interesa proizvođača došlo je ponajviše zahvaljujući izdašnim potporama i potražnji na tržištu, ali i relativno malim zahtjevima ove voćne vrste u njenoj tehnologiji uzgoja (te prednost dužeg čuvanja plodova (u ljusci) na, isto tako, relativno malom prostoru u odnosu na skladištenje drugih. Najveći nedostatak ovoj proizvodnji je zasigurno kasniji ulazak u puni rod, a time i poduže čekanje na povrat investicije. 

Dugo čekanje na povrat investicije

Stručnjaci Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, bivše savjetodavne službe, navode kako se orasi, ovisno o bujnosti sorte, sade od klasičnog razmaka 10 x 10 m (100 st/ha) do guste sadnje 5 x 5 (400 st/ha) uglavnom za intenzivne nasade sa slabije bujnim sortama. Ako uzmemo za primjer srednju gustoću sadnje na 6 x 8 m i 200 sadnica po hektaru, te prosječnu cijenu cijepljenih sadnica iz ozbiljnijih rasadnika od 100 kuna (na oglasnim stranicama se mogu naći cijene od 5 do 200 kuna) dobivamo troškove nabavke sadnog materijala za podizanje novih nasada od 2.000 kuna. U kalkulaciju, dakako, valja uračunati i obradu tla prije sadnje, kopanje jama, gnojidbu i dr. Nakon podvlačenja crte, značajna investicija. 

Zoran Mikula: Nije problem posaditi već dočekati da orah krene

I sad dolazimo do osnovnog razloga koji obeshrabruje one koji razmišljaju o ovoj proizvodnji. Pozamašna se uložena sredstva, naime, ne mogu brzo povratiti, jer iako cijepljeni orasi nešto rode već u trećoj-četvrtoj godini uzgoja, veći urod ne daju prije osme godine, ističu savjetodavci navodeći kako u punom rodu dobro održavan nasad može dati i 3,5 do 4 t oraha u ljusci. Upozorovaju kako prije podizanja nasada valja odlučiti o namjeni proizvodnje – za plod ili drvo, jer o tome ovisi i izbor sortimenta. Kod odluke je dobro znati kako se na tržištu više cijene orasi u ljusci i jezgre svijetle boje, a važna je i veličina ploda koja bi trebala biti veća od 10 grama s udjelom jezgre, randmanom, iznad 50 posto.

Među najčešćim sortama oraha su Tisa, Elit, Šejnovo, Drjanovski, Šampion, Franquette, Jupiter, Novosadski kasni, Geisenheim 139 i u posljednje vrijeme vrlo popularan Chandler. Bez obzira na izbor, stručnjaci upozoravaju kako prije sadnje valja pomno odabrati i lokalitet budućeg voćnjaka oraha jer ova voćna vrsta ne voli mrazišta, terene na kojima se zadržava magla ili suvišna voda. Ukratko, najpogodniji su vinogradarski položaji.

Najviše nasada u Osječko-baranjskoj županiji

No, evo još malo statistike. Iako je orah pogodan za uzgoj i u kontinentalnoj i u mediteranskoj klimi, u Hrvatskoj je tek oko dva posto od ukupnih površina pod njim u priobalju. Tako da je primjerice (izvor podataka Agronet) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo 2,94 hektara oraha, Šibensko-kninskoj 5,87 ha, te Ličko – senjskoj 6,82 ha.

S druge strane, top-listu tri županije s najviše površina pod ovom voćnom vrstom predvodi Osječko-baranjska županija, u kojoj je poticaje ove godine za uzgoj na čak 1294,55 hektara oraha zatražilo 386 korisnika. Slijedi Brodsko-posavska županija sa 961,58 ha za koje će poticaje dobiti 396 korisnika, te Karlovačka županija sa 815,44 ha na 304 korisnika.

Kako bismo vidjeli trendove porasta, evo i kraćeg pregleda županija s najvećim površina prema u pet posljednjih godina. Od 2015. do 2019. na prva se tri mjesta izmjenjuju Osječko-baranjska (OBŽ), Grad Zagreb (GZ) i Brodsko-posavska županija (BPŽ). Tako je 2015. OBŽ imao 496, 58 ha, GZ 463,54 ha BPŽ 357,10  ha. Za osnovna, zelena i preraspodijeljena plaćanja 2016. godine potporu je zatražilo 3186 subjekata za ukupno 5179,36 hektara (prosječno po subjektu 1,62 ha). U odnosu na prethodnu, 2015. godinu, površine pod orahom su povećane za 30 posto. Opet prednjači OBŽ sa 863,55 ha, a prate ju GZ sa 623,75 ha i BPŽ 593,79 ha. 

Među najčešćim sortama oraha su Tisa, Elit, Šejnovo, Drjanovski, Šampion, Franquette, Jupiter, Novosadski kasni, Geisenheim 139 i u posljednje vrijeme vrlo popularan Chandler.

Godine 2017 je 7.105 korisnika zatražilo poticaje na 6.413,85 hektara odnosno prosječno 0,9 haktra po subjektu. Na prvom mjestu je i dalje OBŽ sa 1037,41 ha, na drugom GZ sa 769,57, a na trećem BPŽ sa 737,82 ha. Poredak na top-listi 2018. godine se mijenja. Te je godine potporu za 6697,28 ha zatražilo 4,018 korisnika, prosječna veličina 1,66 ha oraha po korisniku. Najviše oraha je i dalje u Osječko-baranjskoj županiji 1.080,37 ha, no iza nje sada BPŽ 797,11 ha, a potom GZ sa 730,81 ha. 

Prošle je godine bilo 7.223,62 ha voćnjaka oraha za koje su 4.356 korisnika dobila poticaje (1,65 ha po subjektu). U OBŽ-u se orah uzgajao na 1.139,58 ha, GZ-u na 863,92 a u BPŽ-u na 851,71 hektara. Spomenimo još i to da su prema ovogodišnjoj statistici među županijama s više od 500 hektara pod nasadima oraha i Požeško-slavonska županija (639,82 ha), Bjelovarsko-bilogorska (637,11 ha), te Sisačko-moslavačka (583,99 ha). 

Smanjene potpore u ekoproizvodnji

Na pitanje koliko potpora može proizvođač dobiti po hektaru bilo je teško dobiti odgovor. Naime, proizvođači dobivaju potpore po više osnova pa se iznosi razlikuju od slučaja do slučaja.

Orahova muha i mraz poharali eko nasade Tomislava Haistora - ubrao šest plodova!

Za ilustraciju dajemo konkretan primjer proizvođača koji ima 4,76 ha oraha. Na ukupnu površinu zatražene poticaje za osnovna plaćanja prošle godine odobreno mu je 5.340,22 kn, za proizvodno vezana plaćanja za voće 9.917,62 kn, za preraspodijeljeno plaćanje 2.259, 10 kn te za zeleno plaćanje 3.729,48 kn. Za zatravnjivanje trajnih nasada (na 0,60 ha površina) dobio je 1.115,18 kn a za primjenu ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (za 4,16 ha) 15.687,90 kn. Sve u svemu, prosječno oko 8.000 kuna po hektaru.

Stručnjaci savjetodavne službe, pojašnjavaju kako potpore za osnovna plaćanja, proizvodno vezana plaćanja za voće, preraspodijeljeno plaćanje te zeleno plaćanje dobivaju svi voćari, s tim da proizvodno vezanu potporu mogu ostvariti samo oni koji imaju više od dva hektara voćnjaka i to samo za prvih 10 ha, iznad toga ne. U ovom je primjeru zatravljivanje trajnih nasada i primjenu ekoloških gnojiva sam OPG odabrao kao dodatne poticaje čiji se iznosi određuju sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/2020).

U sjeni nepostojeće afere ostalo smanjenje potpora za eko nasade oraha i lijeske

Mnogi proizvođači pak ističu da im se ne isplati biti u ekološkoj proizvodnji jer su ove potpore značajno smanjene u odnosu na prije, s okvirno 1.000 eura na 300, a kao 'obični' proizvođači mogu ostvariti, baš kao voćar iz našeg primjera, s dodatnim 'ekomjerama' lijepe iznose, da pri tome ne moraju prolaziti na stroge ekološke nadzore i kontrole, i na koncu dobiti veće prinose jer se ne moraju držati velikih ograničenja u primjerice suzbijanju orahove muhe (za koju praktično nema sredstava dozvoljenih u ekouzgoju) te gnojidbe.

Razlika u cijeni prodaje kilograma ekooraha i oraha iz konvencionalnog uzgoja neće motivirati, jer, kažu ekoproizvođači, gotovo da i ne postoji. Ove se godine kilogram 'običnog' oraha mogao prodati za 70 kuna po kilogramu ali zato što ga nema, tako da bi kao prosječna cijena zadnjih godina moglo računati oko 50 kuna. 

Prema posljednjim korekcijama uzgajivači oraha dobivaju gotovo dvostruko manje iznose nego ostali voćari.

Tako za prijelaz na ekološku proizvodnju na temelju podmjere 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse proizvođači oraha dobivaju oko 3,5 tisuće kuna (461,36 eura) dok voćari za druge kulture (osim lijeske) dobivaju oko 6,5 tisuća kuna (868,18 eura) po hektaru. Oni koji su već dobili ekološke certifikate za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (podmjera 11.2.) proizvođači oraha ostvaruju 2,9 tisuće kuna (384,47 €), dok ostali voćari (osim lijeske) ostvaruju oko 5,5 tisuća kuna (723,48 €) po hektaru.

Proizvodnja tek 100 kilograma po hektaru 

Nažalost, rast površina pod orahom i ulaganja u proizvodnju s pripadajućim potporama, ne prati i rast proizvodnje ploda. Tako podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako se 2015. godine s 4.507 ha proizvodne površine i prosječnim prinosom od 0,14 t/ha proizvelo 635 tona oraha, od kojih u kontinentalnoj Hrvatskoj 631 t (s 4.396 ha) a u jadranskoj Hrvatskoj 4 tone (sa 111 ha). Naredne 2016. godine proizvodnja se prepolovila, s 5.400 ha i prirodom od 0,1 t/ha ukupno je proizvedena tek 241 tona.

Godine 2017. na površini od 5.554 ha s prinosom 0,1 t/ha proizvedeno je 294 tone oraha. Proizvodnja se oporavila 2018. kada je na 6.697 hektara s prirodom od 0,1 t/ha proizvedeno 401 tonu oraha, da bi potom prošle godine ponovno značajno pala. Naime, 2019. Godine je sa statističkim prinosom 0 t/ha sa 7.210 ha proizvodnih površina prikupljeno 196 tona oraha od kojih u kontinentalnoj Hrvatskoj (7.085 ha) 167 a u jadranskoj (125 ha) 29 tona.

Jesu li nam nasadi još uvijek mladi i ne daju puni rod, ili su srasli u šipražje, ili urod redovito 'poberu' mraz i štetnici, ili je od svega po malo, no činjenica je da se godinama proizvodi tek 100 kilograma po hektaru, pa bi zlobnici mogli reći da se nećemo najesti puno orahnjače od domaćih oraha.