• Eko orah
  • 17.11.2020. 13:30
  • Bjelovarsko-bilogorska, Garešnica

Orahova muha i mraz poharali eko nasade Tomislava Haistora - ubrao šest plodova!

Zbog kojekakvih 'uzgajivača' koji na svojih 50 hektara u tri godine nisu ni pokosili travu, koji nisu potrošili ni rezervoar goriva, ne znaju ni gdje im je zemlja, a kamoli što im je zasađeno, zbog takvih nastradaju pošteni i vrijedni, koji prolaze sve kontrole, kaže Tomislav Haistor.

Foto: Depositphotos/Shebeko
  • 1.057
  • 191
  • 0

Ekološki nasadi oraha Tomislava Haistora iz Garešnice slove kao jedni od najuzornijih u tom kraju, no unatoč tomu, zadnjih pet godina nije ubrao ništa. Sve mu 'ubere' orahova muha.

"Ove godine mi je ostalo dvije tone crvljivih oraha na stablu!", potužio se na najveći problem ovakvog načina uzgoja. "Orahova muha se jednostavno ne može suzbiti, jer se ne smije prskati ni s čim. Ima dobrih sredstava, ali nisu dozvoljena u ekološkoj proizvodnji. Ovako zaraženi plodovi povećavaju napad i nagodinu. To je začarani krug“, kaže. 

Međutim, nesreća nikad ne dolazi sama, rekli bi naši stari. Uz svu muku, mraz mu, kaže, pohara nasad svake druge godine, i orah se od njega ne oporavi ni narednu godinu. Kako praktično iz godine u godinu nema značajnijih prinosa, ulaganja u nabavu mrazolovaca bi mu bila preskupa.

Lani imao 200 kg po hektaru, ove ubrao šest oraha 

"A u moje nasade možete ući u šlapama. Radim tako sebe radi, za svoju dušu, a ne zato što moram. Držim se ja svega propisanog, naravno, no propisi me samo koče zadnjih četiri godine“, rezignirano će Haistor, koji je ove godine na 6,5 ha ubrao, kako je slikovito rekao - šest oraha koji nisu truli, dok je prošle imao 200 kg na hektaru nasada posađenog 1993.

Zoran Mikula: Nije problem posaditi već dočekati da orah krene

"Koja sorta? Domaći orah“, kaže u šali, ali i pomalo ozbiljno naš domaćin i priznaje kako sad uviđa koje su sve greške napravili kad su kretali podizati nasade. Nisu bolje znali. Tada je, kaže, bilo jako teško naći informacije koje se sorte i gdje mogu nabaviti. Čak i njegov otac, koji je diplomirani inženjer šumarstva, u tada dostupnoj literaturi nije mogao naći koje su sorte oraha za koju namjenu. Kasnije je, 2005. i 2018. sadio orahe za plod. Posljednji nasad sve popularnijim sortom Chandler koji brže ulazi u rod, a one prve za stablo, pa takve sorte i inače manje rode.

U nasad se u papučama može ući, kaže Tomislav Haistor (Foto: Privatni album T. Haistora)

Začudo, planira povećati površine za još četiri hektara ekoloških oraha, i to vjerojatno pola sorte Lare, a pola nekog drugog oprašivača. Još nije siguran.

Zašto, ako je teško doći do prinosa? No, on i u ovom nalazi logike.

"Plan mi je imati mladi ekološki nasad jer se lakše održava u startu dok su orasi mali, a poticaji koliko-toliko veći u odnosu na konvencionalne. No kad orah uđe u rod onda ću izaći iz ekoproizvodnje, pa ću moći normalno špricati i gnojiti kako bih dobio više urode. To mi je bolje nego veći poticaji za ekološku“, pojašnjava svoju računicu navodeći kako su poticaji u ekološkoj proizvodnji značajno manji. On je, naime, prije ovog značajnog umanjenja, kao mladi poljoprivrednik dobivao oko 10.000 kuna po hektaru, a sada gotovo upola manje.

Zbog kojekavih 'uzgajivača' nastradaju pošteni i vrijedni 

"Zbog kojekakvih 'uzgajivača' koji na svojih 50 hektara u tri godine nisu ni pokosili travu, koji nisu potrošili ni rezervoar goriva, ne znaju ni gdje im je zemlja, a kamoli što im je zasađeno, zbog takvih nastradaju pošteni i vrijedni, koji prolaze sve kontrole“, kaže ogorčeno naš domaćin, dodajući kako će ljudi masovno izlaziti iz ove proizvodnje, ako poticaji ostanu takvi.

Uzgoj oraha u Hrvatskoj: Površine rasle, proizvodnja ne

"Netko tko je zasadio kesten ima iste uvjete proizvodnje kao orah i lješnjak, ali veće poticaje, a nama je prepolovljeno“, napominje Haistor koji godišnje za cijeli nasad dobije 30-40.000 kuna potpora koje mu sada podmiruju potrebe održavanja nasada, no za neki napredak i ulaganja nema mjesta ako ne uloži svoje novce.

Novi nasadi su sorte Chandler (Foto: Privatni album T. Haistora)

Što se prodaje tiče, ima osigurano tržište u lokalnoj slastičarnici koja godišnje treba tonu očišćenih oraha. 

Nitko ne pita jesu li to eko orasi 

"Ako su ove godine konvencionalne prodavali za 70 kuna, to je iznimno jer ih nema, onda znajte da je prosjek ustvari 50 kuna", komentira. Za svoje orahe, pak, ne dobije puno veću cijenu. Kad prodaje, nitko ga ne pita jesu li to ekološki orasi ili ne, a stablo oraha od 50 godina drži cijenu po kubiku 1.000 eura. Na pitanje ima li stroj za čišćenje sa smiješkom odgovara: "čekić i prste“.

Na kraju, unatoč svemu uporni proizvođač, zaključuje: "I dan danas ne znamo sve o tome i neke stvari nisu jasne i nikada neće biti". 


Povezana biljna vrsta

Orah

Orah

Sinonim: Oras | Engleski naziv: Nut | Latinski naziv: Juglans regia L.

Orah (oras) se može saditi u jesen ili u proljeće, no za većinu naših agroklimatskih područja preporuča se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice te je bolji rast u... Više [+]

Tagovi

Orah Poticaji Ekološka proizvodnja Tomislav Haistor


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Dipl.ing.agr., dugogodišnja novinarka i urednica.